Deset predloga za bolji Zakon o elektronskoj upravi

Institut alternativa je u okviru javne rasprave uputio pisane komentare, predloge i sugestije Ministarstvu javne uprave, koji imaju za cilj da unaprijede Nacrt zakona o elektronskoj upravi.

Ključni problemi Nacrta zakona odnose se na propuste da se preciziraju određene odredbe i propišu odgovarajuće kaznene odredbe, na neprecizne formulacije i nedorečenosti, koje mogu ograničiti pozitivan efekat novih rješenja.

Organi moraju biti obavezani da pravovremeno ažuriraju podatke o elektronskim uslugama, kao i da opis pružanja tih usluga usklade sa novim Zakonom o upravnom postupku. U tom smislu, u navedeno zakonsko rješenje potrebno je unijeti rokove ažuriranja podataka o pojedinačnim elektronskim uslugama, kao i kaznene odredbe za netačne ili neusklađene informacije o elektronskim uslugama.

Nadalje, ukazali smo na potrebu razrade načela o prevenciji diskriminacije i propisivanja kaznene odredbe za nepoštovanje ovog načela.

Nacrt zakona ne predviđa obavezu lokalnih samouprava, u čijoj su nadležnosti usluge koje građani relativno često koriste, da razmjenjuju podatke putem jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka. Ovakvim rješenjem se ugrožava efikasnost pružanja svih usluga koje podrazumijevaju kontakt, odnosno razmjenu podataka sa lokalnim administracijama, pa predlažemo uvođenje obaveze da i ovi organi i tijela budu u istoj obavezi kao organi državne uprave.

Potrebno je precizirati odredbu kojom se državnim organima ostavlja mogućnost da se, “kad god im priroda posla to dozvoljava”, oslobode obaveze da podatke iz elektronskih registara i informacionih sistema razmjenjuju preko jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka.

Kako bi se obezbijedila veća efikasnost u pružanju usluga građanima, predlažemo propisivanje roka u okviru kojeg dva organa moraju da izvrše razmjenu podataka putem jedinstvenog sistema za elektronsku razmjenu podataka.

Posebnu pažnju posvetili smo predviđenom metaregistru koji, prema ovom Nacrtu, obuhvata samo elektronske registre, ali ne i sve registre koji su u posjedu obveznika Zakona. Sličnu primjedbu imamo i na rješenje kojim se uspostavlja katalog elektronskih usuga, ali ne i katalog svih usluga. Shodno tome, nemoguće je ocijeniti za koje usluge je moguće pripremiti aplikativno rješenje ili elektronsku uslugu za prijem podneska, pa i dalje ostajemo bez polaznog osnova, u odnosu na koji bi se pružanje javnih usluga moglo unaprijediti.

Predložili smo i brisanje člana kojim se predviđa osnivanje Savjeta za elektronsku upravu; ukoliko se ovo tijelo ipak zadrži, predlažemo da u svoj sastav uključi predstavnika/-cu nevladinog sektora.

Poseban problem predstavljaju nejasne nadležnosti u pogledu nadzora nad sprovođenjem zakona. Sa tim u vezi, predlog Instituta alternativa jeste da se nadležnosti Upravne inspekcije i nadležnosti inspektora za usluge informacionog društva jasno razgraniče na način što će nadzor nad dostavljanjem podataka o elektronskim registrima i informacionim sistemima nadležnom organu i nad ostalim pitanjima tehničkog karaktera vršiti inspektor za informaciono društvo, dok će nadzor nad razmjenom podataka po službenoj dužnosti vršiti Upravna inspekcija.

Dodatno, smatramo da rok od 60 za dostavljanje podataka o novim registrima ili informacionim sistemima nije srazmjeran obimu posla koji ova razmjena informacija podrazumjeva, i da ga je potrebno skratiti.

Tim Instituta alternativa

Predloge Instituta alternativa u cjelosti možete pogledati ovdje

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.