Objavljeno

Bez kadrovskog plana nema preciznih podataka o kadrovima u Upravi policije

Prošlo je mjesec dana od kako je usvojen budžet za 2024. godinu, pa bi Ministarstvo unutrašnjih poslova i drugi državni organi već trebalo da imaju pripremljene kadrovske planove za tekuću godinu. Kadrovski plan je važan dokument jer daje pregled broja zaposlenih u MUP-u, uključujući i Upravu policije, planirana zapošljavanja i projekcije o broju onih koji će otići u penziju.

U javnosti se dosta govori o velikom broju policajaca koji će otići u penziju po povoljnim uslovima, te da će se Crna Gora suočiti sa nedostatkom policijskog kadra. Međutim, u javno dostupnim dokumentima preciznih podataka nema, a kadrovski plan koji bi trebalo da pruži uvid u tu vrstu podataka, nije tri godine pripreman. Institut alternativa je početkom decembra pozvao MUP da na vrijeme započne pripremu ovog dokumenta i ispuni svoju zakonsku obavezu.

Sa druge strane, nemamo ni precizne podatke o broju zaposlenih. Podaci o broju zaposlenih nisu sadržani u godišnjim izvještajima o radu MUP-a, niti se nalaze u ključnim strateškim dokumentima – Strategiji upravljanja ljudskim resursima u Upravi policije 2019-2024 i Strategiji razvoja Uprave policije 2023-2026.

Da bismo napravili presjek zaposlenih u poslednjih 6 godina morali smo da konsultujemo pet različita izvora. Prema dostupnim podacima, broj zaposlenih u Upravi policije je varirao iz godine u godinu, a najveći broj zaposlenih bio je u 2021. godini. Međutim, nije poznato na kojim pozicijama je došlo da povećanja, te da li se radi o zapošljavanju policijskog kadra ili povećavanja administracije. Spisak zaposlenih koji je dostavljen Institutu alternativa, ne obuhvata  ukupan broj zaposlenih u pojedinim organizacionim jedinicama MUP-a jer su označeni stepenom tajnosti, pa je samim tim broj zaposlenih veći nego što je navedeno u tabeli.

Prema pravilnicima o unutrašnjoj organizaciji sistematizaciji MUP-a i Uprave policije, koji su javno dostupni, vidimo da se iz godine u godinu povećavao broj mjesta. Međutim, ni ti pravilnici ne daju potpune podatke, budući da su za pojedine organizacione jedinice UP ti podaci označeni stepenom tajnosti.

Izvori podataka: Plan za povećanje broja policijskih službenica za 2018, kadrovski plan MUP-a i UP za 2019. i 2020. godinu, Izvještaj EK za 2021. godinu, spisak zaposlenih za 2022. i 2023. godinu dobijen putem slobodnog pristupa informacijama, i Informaciju Vlade o presjeku stanja u MUP u oktobru 2023.

Organizacione jedinice za koje nije poznat broj sistematizovanih radnih mjesta: Odsjek za specijalne istražne metode, Odsjek za zaštitu svjedoka, Odsjek za kriminalističko obavještajne poslove, Grupa za suzbijanje krijumčarenja oružja i eksplozivnih materija i krivičnih djela protiv drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom , Sektor za finansijsko obavještajne poslove, jedan dio u Protivterorističkoj jedinici. 

 

Objavljeno

Letovi ministarstava ispod radara: Direktne nabavke avio-karata

Pojedina ministarstva izbjegavaju obavezu da raspišu postupak javne nabavke avio-karata za službena putovanja, iako na njih troše više od 5.000 eura godišnje, pa novac direktno i netransparentno uplaćuju putničkim agencijama kroz direktne pogodbe.

 

Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja u 2022. godini izdvojilo je više od 11.000 eura za avio-karte, bez potpisivanja ugovora kako to nalaže Zakon o javnim nabavkama. Slična je situacija zabilježena i godinu ranije, kod Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, koje je u samo jednom mjesecu, bez ugovora o nabavci, platilo istoj agenciji 7.516 eura za avio-karte i smještaj, na osnovu četiri fakture.

Zakonom o javnim nabavkama predviđena je mogućnost neposrednog sporazuma ili direktne pogodbe koju je moguće zaključiti na iznos do 5.000, bez uračunatog PDV-a. Od januara 2023. godine, izmijenjeni zakon propisuje da je ovu metodu moguće sprovoditi ako je vrijednost godišnje nabavke iste svrhe do 8.000 eura. Jednostavnu nabavku roba, usluga i radova direktnim izborom određenog ponuđača, uz prihvatanje predračuna/fakture, fiskalnog računa ili ugovora nije obavezno sprovesti kroz sistem Crnogorskih elektronskih javnih nabavki (CEJN).

Fakture, dostavljene na zahtjev za slobodan pristup informacijama Institutu alternativa, pokazuju da su neka ministarstva kršila Zakon o javnim nabavkama, ali i “dijelila” predmet javne nabavke avio-karata, ne vodeći računa o procjeni vrijednosti predmeta nabavke na godišnjem nivou.
Iako se za troškove avio karata na nivou Vlade godišnje izdvajaju milionski iznosi, te nabavke nijesu često u fokusu posebne kontrole inspekcije za javne nabavke i Državne revizorske institucije (DRI).

Izostanak tendera pravdaju i sajber napadima

Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja (MNTR) u 2022. godini izdvojilo je više od 11.000 eura za avio karte za službena putovanja, kroz direktno pregovaranje sa agencijama koje su kasnije fakturisale troškove.

To Ministarstvo je jednoj turističkoj agenciji tokom oktobra, novembra i decembra 2022. godine uplatilo 6.759,76 eura na osnovu faktura, iako je bilo u obavezi da sprovede postupak kroz elektronski sistem javnih nabavki. U odgovoru na nacrt istraživanja, iz MNTR su pojasnili da su u posljednjem kvartalu te godine nastavili realizaciju službenih putovanja, na način kako se to činilo u periodu jun-septembar. Tvrde i da su obavljali samo neophodna putovanja, krajnje racionalno i ekonomično.

U MNTR priznaju da nijesu imali potpisan ugovor o nabavci organizovanja službenih putovanja u 2022. godini. Tvrde da su razlozi zbog kojih nijesu potpisali ugovor višestruki – sajber napad na informacionu infrastrukturu državne uprave u avgustu prošle godine, datumi rebalansa budžeta, ali i to što su formirani tek u maju 2022. godine, sa “izuzetno malim iznosom opredijeljenim za službena putovanja”.

U ovom Ministarstvu kažu da su za svako putovanje zasebno tražili ponude za avio-karte i smještaj od nekoliko putnih agencija i tvrde da su birali cjenovno najpovoljnije ponude. Ostaje da im vjerujemo na riječ jer to nijesu dužni da dokumentuju. Iako iz MNTR tvrde drugačije, u izvještaju o direktnim jednostavnim nabavkama za ovu godinu navodi se da je za ove nabavke prispjela po jedna ponuda.

Ni Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma u 2021. godini nije imalo zaključen ugovor o nabavci avio-karata. To ministarstvo u 2021. godini kroz mehanizam direktne pogodbe potrošilo je 41.700 eura bez PDV-a na avio-karte i hotelski smještaj. Samo u decembru 2021. godine jednoj turističkoj agenciji uplatilili su 7.516 eura za avio-karte i smještaj, na osnovu četiri fakture. Na taj način prekršili su Zakon o javnim nabavkama, jer su prije putovanja bili u obavezi da nabavku sprovedu putem CEJN. Inspekcija je utvrdila da je Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma počinilo teži prekršaj tako što je dijelilo predmet javne nabavke, ali prekršajni postupak nijesu pokrenuli zbog protoka vremena.

“Uvidom u dokumentaciju i CEJN, utvrđeno je da za navedene usluge u 2021. nema sprovedenog postupka i zaključenog ugovora, već su iste realizovane direktnim prihvatanjem faktura, čime je subjekt nadzora postupio suprotno članu 27, stav 2 i članu 27 stav 3 i počinio prekršaj iz člana 211…, ali zbog protoka vremenskog perioda neće se pokrenuti prekršajni postupak”, piše u rješenju inspekcije za javne nabavke, koja je inspekcijski nadzor pokrenula na inicijativu Instituta alternativa.

Prema Zakonu o javnim nabavkama, novčane kazne za ovaj prekršaj pravnim licima iznose od 5.000 do 20.000 eura.

U Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma potvrdili su da u 2021. godini, u mandatu ministra Ratka Mitrovića, nijesu imali zaključen nikakav ugovor na osnovu kojeg su fakturisali troškove avio-karata.

Kroz direktne pogodbe prošlo 90.000 eura

Većina ministarstava avio karte za službena putovanja kupovalo je koristeći mehanizam direktne pogodbe. Osam od 12 analiziranih ministarstava avio karte nabavljalo je avio-karte tom metodom, umjesto da tu uslugu sprovede kroz jednostavnu nabavku ili okvirni sporazum. Obje procedure podrazumijevaju objavu poziva na sajtu CEJN, mogućnost svih agencija koje ispunjavaju uslove da učestvuju kao ponuđači kroz transparentnu proceduru, ali i žalbe, ukoliko su nezadovoljni ishodom.

Osam ministarstava, tokom 2022. godine, kroz direktno ugovaranje na avio-karte potrošilo je više od 90.000 eura.

Ministarstvo ekonomskog razvoja nabavilo je u prošloj godini avio-karte od osam različitih agencija i u tu svrhu potršilo 43.000 eura, što je više od pola ukupne cifre (85.147,45 eura), opredijeljenih za jednostavne nabavke ispod 5.000 eura.

Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma na avio karte potrošilo je 15.000, a Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja blizu 11.000 kod tri agencije. Prema fakturama, Ministarstvo rada i socijalnog staranja potršilo je 10.000 eura, ljudskih i manjinskih prava više od 7.000, a Ministarstvo vanjskih poslova 5.000 eura.

 

Novčane kazne za dijeljenje predmeta nabavke

Inspekcija za javne nabavke tokom 2022. godine utvrdila je da je u 11 slučajeva predmet javne nabavke dijeljen, kako bi se izbjegla primjena Zakona o javnim nabavkama i raspisivanje otvorenog postupka.

Prema odgovorima Uprave za inspekcijske poslove (UIP), kontrolisano je 366 jednostavnih javnih nabavki, uključujući i podjelu predmeta nabavke u cilju zaobilaženja transparente procedure. Pronađeno je 23 nepravilnosti, od kojih se gotovo polovina odnosi na dijeljenje predmeta nabavke. Inspekcija je zbog ovih nepravilnosti izrekla 18 novčanih kazni, u iznosu od 25.050 eura i podnijela devet zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.

Godinu ranije, kontrolisana je 361 jednostavna nabavka i utvrđeno 36 nepravilnosti, a 12 se odnosilo na dijeljenje predmeta nabavke. Iz UIP su rekli da su izrekli 32 novčane kazne izdavanjem prekršajnih naloga u iznosu od 52.800 eura.

Ova inspekcija je kontrolisala i nabavku avio-karata, ali samo u vezi sa činjenicom da naručioci ne vode evidenciju po opisima predmeta nabavke zbog velikog broja predmeta nabavke, ali i varijacija, jer se dešavalo da dio državnih organa nabavlja avio-karte i hotelski smještaj, drugi samo avio-karte, dok pojedini traže usluge turističkih agencija, službenih putovanja i slično.

Ovaj istraživački tekst nastao je u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

 

Objavljeno

O korupciji u javnim nabavkama sa tužiocima

Institut alternativa (IA) održao je niz zatvorenih sastanaka sa predstavnicima tužilaštava, na kojima smo razgovarali o problemima i postupanjima tužilaštava u predmetima koji se tiču korupcije u javnim nabavkama.

Tokom prethodnih mjeseci, sastali smo se sa predstavnicima Specijalnog državnog tužilaštva, i osnovnih državnih tužilaštava u Podgorici i Herceg Novom, koji su u svom radu imali predmete u vezi sa javnim nabavkama.

Na zatvorenim sastancima smo razgovarali o dosadašnjim rezultatima tužilaštava kada su u pitanju krivična djela povezana sa javnim nabavkama, trenutnim kapacitetima za sprovođenje istraga i obuka u ovom dijelu, procesu sprovođenja istraga i saradnji sa policijom i drugim državnim organima.

Kao rezultat, IA će pripremiti pregled dosadašnjih rezultata tužilaštava u borbi protiv korupcije u javnim nabavkama.

Sastanci su organizovani u okviru projekta „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

Objavljeno

Održan sastanak IA sa predstavnicama budžetske inspekcije

Institut alternativa (IA) je 26. januara održao sastanak sa predstavnicama budžetske inspekcije u cilju uspostavljanja saradnje i boljeg razumijevanja rada budžetske inspekcije.

Tokom sastanka razgovarali smo o nalazima Instituta u vezi rada budžetske inspekcije, o procesu planiranja inspekcijskih nadzora, odnosno izrade godišnjeg programa rada.

Bilo je riječi o inicijativima koje smo uputili budžetskoj inspekciji, kadrovskim kapacitetima inspekcije za sprovođenje nadzora, i o pravnim mehanizmima koji stoje na raspolaganju inspektorkama u borbi protiv korupcije.

Sastanak je organizovan u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji sprovodimo uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške. Projekat ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama.

Objavljeno

Odustati od brzopletog ukidanja Uprave za inspekcijske poslove

Namjera Vlade da brzopleto ukine Upravu za inspekcijske poslove nije utemeljena na adekvatnim analizama, ekspozeu za sastav aktuelne Vlade i Strategiji za reformu javne uprave, i ne može se izvesti bez negativnih posljedica u predviđenim kratkim rokovima.

Informacija, koja je razmatrana na telefonskoj sjednici Vlade 16. januara, sa propratnim zaključcima, pati od brojnih metodoloških nedostataka. Oni se najviše ogledaju u tome da Vlada ne raspolaže ni tačnim brojem zakona, koje je neophodno izmijeniti kako bi se izvršila decentralizacija inspekcija, iako se njihove izmjene zahtijevaju do 15. februara.

Zapravo, Vlada je u najvećem dijelu prepisala zaključke Analize efikasnosti djelovanja Uprave za inspekcijske poslove iz 2021. godine, mahom izrađene tokom Vlade Duška Markovića, koja pati od brojnih metodoloških nedostataka. U prvom redu, Analiza je zaključila da centralizacija inspekcijskih organa u jedinstven organ, započeta 2011. godine, nije bila efikasna i da „decentralizovani model omogućava efikasnije ostvarivanje odgovornosti inspekcije odnosno starješine inspekcijskog organa, a takođe i transparentnije ostvarivanje političke odgovornosti resornog ministra za stanje u jednoj oblasti”.

Ipak, ova Analiza, kao ni nedavna Informacija Vlade, se uopšte nisu bavile djelovanjem inspekcija koje već funkcionišu u okviru resornih ministarstava, poput urbanističko-građevinske ili upravne inspekcije. Drugim riječima, Vlada je pretpostavila superiornost decentralizovanog modela, a da se uopšte nije bavila efikasnošću djelovanja inspekcija koje već funkcionišu pri resornim ministarstvima. Vjerujemo da bi zaključci bili znatno drugačiji da su po istim kriterijumima analizirani efekti djelovanja inspekcija u sastavu ministarstava, kako po pitanju transparentnosti, tako i po pitanju političke odgovornosti.

Dodatno, ovako krupna odluka donosi se bez prethodne najave u ekspozeu sadašnjeg premijera, a nemoguće je sprovesti uz puno učešće javnosti i zainteresovanih strana, pa i samih inspektora i inspektorki, u roku kraćem od mjesec dana. Takođe, Strategija za reformu javne uprave, koja se primjenjuje, predvidjela je jačanje uloge i kapaciteta Uprave za inspekcijske poslove, kroz unapređenje normativnog okvira, kadrovskih kapaciteta i uvezivanje registara neopodnih za proaktivno djelovanje inspekcijskog nadzora, a ne njeno ukidanje.

Sve ovo govori o izostanku strateškog i utemeljenog pristupa ovako važnoj odluci. Nažalost, iskustvo nas uči da otvaranje ovako krupnog pitanja u kratkom vremenskom roku može negativno poremetiti vršenje inspekcijskog nadzora i stvoriti nove izgovore za izostanak transparentnosti i rezultata, kroz otvaranje novih procedura reorganizacije, preuzimanja zaposlenih, obezbjeđivanja smještajnih kapaciteta ali i pristupa informatičkoj infrastrukturi.

Milena Muk
Institut alternativa

Objavljeno

Prijedlozi IA za rad parlamentarnih odbora za 2024. godinu

I ove godine smo skupštinskim odborima uputili prijedloge za unapređenje rada. Između ostalog, tražili aktivno praćenje realizacije važnih zaključaka, aktivniju ulogu u reformi javne uprave, budžeta, primjeni mjera tajnog nadzora i reformi javnih preduzeća.

Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu smo tražili razmatranje realizacije zaključaka povodom godišnjih izvještaja o stanju u sudstvu i tužilaštvu za 2021. godinu. Članovi Odbora usvojili su 13 zaključaka povodom razmatranja ovih izvještaja, i smatramo da je potrebno da svoje nadležnosti iskoriste da utvrde stepen njihove ispunjenosti, posebno imajući u vidu aktuelna dešavanja i navode o nezakonitom uticaju na predstavnike pravosudnog sistema, ali i odugovlačenje sudskih postupaka. Među našim prijedlozima za ovaj Odbor nalazi se i inicijativa za kontrolno saslušanje o reformi javne uprave i zajednička tematska sjednica sa Odborom za evropske integracije povodom nalaza Izvještaja Evropske komisije o Crnoj Gori.

Odboru za bezbjednost i odbranu smo predložili kontrolno saslušanje na temu funkcionalnosti sistema za bezbjednu automatsku razmjenu podataka u cilju suzbijanja kriminala. Specijalno državno tužilaštvo još uvijek nema pristup svim bazama podataka. Uspostavljanje ovog sistema je jedan od ključnih prioriteta kako bi se agencijama za sprovođenje zakona o tužilaštvu omogućilo da razmjenjuju podatke na efektivan i bezbjedan način. Smatramo da je važno da ovo pitanje bude razmatrano na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu u cilju utvrđivanja trenutnog stanja i identifikovanja eventualnih prepreka za automatsku razmjenu podataka između institucije koje su i potpisnice Sporazuma za unapređenje saradnje u oblasti suzbijanja kriminala iz 2021. godine. Pored toga, aktivnost razmatranja izvještaja o primjeni mjera tajnog nadzora jeste aktivnost koja se redovno planira, ali koja godinama unazad nije ispunjena od strane ovog Odbora, pa smo još jednom podsjetili na ovu važnu obavezu.

Nedovoljna saradnja sa Agencijom za sprječavanje korupcije je jedan od razloga zbog čega se Odbor za antikorupciju smatra i jednim od najpasivnijih u Skupštini Crne Gore. Potrebno je obnoviti praksu razmatranja kvartalnih izvještaja o radu Agencije za sprječavanje korupcije, pored razmatranja godišnjih izvještaja u skladu sa propisanom procedurom.

Kada je u pitanju Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, predložili smo razmatranje godišnjeg izvještaja Ministarstva finansija o javnim nabavkama i preporuka Državne revizorske institucije za unapređenje sistema javnih nabavki, kao i kontrolno saslušanje o potrošnji za nabavke direktnom pogodbom. Imajući u vidu da javne nabavke predstavljaju oblast koja je od visokog rizika za korupciju u Crnoj Gori, kao i da su razmatranje godišnjih izvještaja koji se tiču javnih nabavki (Godišnji izvještaj o javnim nabavkama, Izvještaj o inspekcijskom nadzoru u javnim nabavkama) u nadležnosti Vlade, smatramo da je neophodno pojačati parlamentarnu kontrolu sistema javnih nabavki kroz održavanje navedenih saslušanja.

Ovaj Odbor smo pozvali i da od Ministarstva finansija zatraži izvještaj o izvršenju budžeta u prvih šest mjeseci 2024. godine do sredine jula za tu tekuću godinu i izvještaj dostavi Skupštini. Potrebna je i zajednička sjednica sa Odborom za rodnu ravnopravnost o efektima rodno odgovornog budžetiranja. Na ove načine, Odbor će biti uključen u praćenje izvršenje budžeta, kako u pogledu potrošnje, tako i u pogledu razvoja programskog budžetiranja i izvještavanja o ispunjenju nefinansijskih elemenata budžeta.

Naš prijedlog za unapređenje rada Odbora za ekonomiju, finansije i budžet tiče se i reforme upravljanja „javnim preduzećima“ na način da se organizuje stručna rasprava sa donosiocima odluka i stručnjacima iz ove oblasti. Institut alternativa će poslanicima dostaviti analitički materijal o ovoj temi, dok su podaci do kojih smo došli objavljeni na sajtu „Čija su naša javna preduzeća“ – https://javnapreduzeca.mojnovac.me.

Ukazali smo i na potrebu da Odbor za ljudska prava i slobode, kao matični odbor, održi konsultativno saslušanje o Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o slobodnom pristupu informacijama, zbog značaja ovog propisa za sveukupnu transparentnost i otvorenost javnog sektora i koji bi za cilj imalo da omogući svim zainteresovanim strana da uzmu učešće u raspravi i daju sugestije za unapređenje ovog akta. Predlog izmjena, koji su ušli u skupštinsku proceduru, zadržali su spornu normu kojom se podaci obavještajno-bezbjednosnog sektora izuzimaju iz primjene ovog zakona.

IA prijedloge za rad odbora možete pročitati ovdje. 

Tim Instituta alternativa