Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa (IA), Ana Đurnić, održala je obuke na temu “Procjena rizika za korupciju u propisima”. Nastavi čitati “Održane obuke na temu “Procjena rizika za korupciju u propisima””
Predstavnica IA učestvovala na sedmoj POINT konferenciji
Ana Đurnić, naša istraživačica javnih politika, učestvovala je na sedmoj POINT konferenciji o političkoj odgovornosti i novim tehnologijama, koja je održana od 17. do 19. maja u Sarajevu.Specifične teme i oblasti POINT 7.0 konferencije u kontekstu korišćenja novih tehologija bile su monitoring odgovornosti vlasti, otvoreni podaci, uspjeh projekata civilnog društva koji koriste nove tehnologije, upotreba tehnologije u zagovaranju, monitoring različitih nivoa vlasti i brojne druge teme.
Medijska pismenost i „lažne vijesti“, kao i načini na koji čitaoci mogu uticati na razvoj novinarstva u digitalnom dobu bile su glavne teme konferencije.
Konferencija je okupila predstavnike organizacija civilnog društva i aktiviste iz regiona istočne i jugoistočne Evrope, ali i cijelog svijeta koji se bave upotrebom novih tehnologija u zagovaranju odgovornog i transparentnog društva.
POINT 7.0 konferenciju organizovala je Regionalna mreža ActionSEE, koju čine organizacije Zašto ne? iz Bosne i Hercegovine, Centar za istraživanje, transparentnost i odgovornost (CRTA) iz Srbije, Metamorphosis fondacija iz Makedonije i Centar za demokratsku tranziciju (CDT) iz Crne Gore.
Infografik: Opštine pred sudom – između neodgovornosti i zaštite lokalnih interesa
Skoro sve lokalne samouprave u Crnoj Gori nalaze se u jako teškoj finansijskoj situaciji, što se ogleda u visokoj zaduženosti i neizmirivanju obaveza.
Dio izdataka za isplaćivanje obaveza iz prethodnog perioda odnosi se i na sudske sporove. Uprkos visokim gubicima iz lokalnih budžeta, ne zna se koliko svaka od lokalnih samouprava troši na isplaćivanje pravosnažnih sudskih presuda.
Neki od nalaza analize Instituta alternativa sažeti su u infografiku ispod, dok će kompletna analiza uskoro biti objavljena na našoj internet stranici.
Infografik: Kontrola imovinskih kartona javnih funkcionera i državnih službenika
Pogledajte infografike koji demistifikuju vrste i obim kontrola imovinskih kartona javnih funkcionera i državnih službenika koje sprovodi Agencija za sprječavanje korupcije.
Od četiri vrste kontrole koje vrši Agencija, potpuna provjera, u kojoj se provjerava osnov sticanja imovine je jedina suštinska, a najmanje zastupljena u radu Agencije. Agencija godišnje u potpunosti provjeri manje od 1% imovinskih kartona, a u tim kontrolama provjerava isključivo imovinu stečenu nakon 2016. godine. Nije poznat niti jedan slučaj u kome je Agencija utvrdila da javni funkcioner ili državni službenik nije mogao svojim realnim i legalnim prihodima kupiti imovinu koju posjeduje.
Obesmišljena javna rasprava: Odbijeno 80% komentara na Nacrt Zakona o javnim nabavkama
Tokom nedavno organizovane javne rasprave o Nacrtu Zakona o javnim nabavkama pristiglo je skoro 450 komentara od preko 20 različitih subjekata – ponuđača, naručilaca, civilnog sektora, udruženja i biznis asocijacija, od čega je skoro 80% odbijeno od strane Uprave za javne nabavke i Ministarstva finansija. Odbijena je i naša ključna primjedba kojom smo tražili da se izbrišu prekršajne kazne za organe vlasti, kako za greške naručilaca ne bi plaćali građani, a da se odgovornost za kršenje Zakona utvrdi na individualnom nivou odgovornih lica u institucijama.
Nedavno održana javna rasprava o Nacrtu Zakona o javnim nabavkama nije imala puno efekta, jer su Ministarstvo finansija i Uprava za javne nabavke odbili većinu komentara, uz vrlo nejasna i problematična obrazloženja.
Prema podacima iz Izvještaja o javnoj raspravi, ovim institucijama pristiglo je blizu 450 komentara, od čega je skoro 80% odbijeno. Svega 4.5% komentara je prihvaćeno u potpunosti, nepunih 13% je djelimično prihvaćeno, dok će se 67 komentara, ili oko 15% “dodatno razmotriti”.
Od 13 komentara koje je Institut alternativa podnio u pisanoj formi, čak devet uopšte nije prihvaćeno, dok će se četiri “dodatno razmotriti”, što ne znači da će u krajnjem biti prihvaćeni.
U komentarima smo kritikovali vrlo visoke prekršajne kazne za kršenja Zakona o javnim nabavkama za ogane vlasti, a niske za odgovorna lica u organima vlasti. Naime, predviđene kazne za utvrđenu prekršajnu odgovornost naručilaca kao pravnih lica iznose od 5.000 do 20.000 eura, što će plaćati građani – poreski obveznici. Sa druge strane, za odgovorno lice u organi vlasti predviđene su kazne od 200 do 2.000 eura. Smatramo da ovako propisane kazne neće dovesti do stvarnog utvrđivanje odgovornosti, jer će kazne naručilaca plaćati građani, dok institucije neće trpjeti bilo kakvu štetu ili odgovornost. Odgovornost za propuste i kršenje Zakona o javnim nabavkama treba utvrditi na individualnom nivou, te kazne zadržati i povećati za odgovorna lica naručilaca, a izbrisati za organe vlasti, kako bi se izbjeglo da građani plaćaju za greške naručilaca. Međutim, ovaj naš predlog je odbijen, uz obrazloženje da je rješenjima iz Nacrta Zakona “ukazano na pojačanu odgovornost i fizičkog lica u pravnom licu u obavljanju poslova javnih nabavki”.
Smatrali smo i da Zakonom o javim nabavkama treba propisati da će podaci iz Elektronskog glasnika javnih nabavki (EGJN) biti javno dostupni, te da će se zainteresovanoj javnosti omogućiti pretraživanje i prikupljanje podataka koji se nalaze u ovoj evidenciji, bez novčane naknade. Elektronski glasnik će zamijeniti Portal javnih nabavki, a njegovo uspostavljanje ima za cilj da unaprijedi transparentnost javnih nabavki, što će imati značaja jedino ako građani i zainteresovana javnost budu u mogućnosti da besplatno koriste ovu bazu podataka. Međutim, i ova naša primjedba je odbijena, uz obrazloženje da će “samo prva objava na EGJN biti besplatna, dok je svaka sledeća objava uvrštena u cjenovnik za objavljivanje akata”.
U komentarima smo, takođe, kritikovali što Zakonom nije propisana obaveza objavljivanja izvještaja o realizaciji zaključenog ugovora. Imajući u vidu da je oblast kontrole izvršenja ugovora o javnim nabavkama najmanje regulisana i najmanje transparentna, smatrali smo da ovi izvještaji treba da budu javno dostupni na način što će se propisati obaveza njihovog objavljivanja u Elektronskom glasniku. Smatramo da Zakonom treba propisati i kazne za naručioce ukoliko ne budu poštovali tu obavezu. Međutim, u Izvještaju o sprovedenoj javnoj raspravi odgovoreno nam je da je “praćenje realizacije ugovora predmet nadzora inspektora za javne nabavke”, pa primjedba nije prihvaćena.
Nacrtom Zakona propisano je i ograničenje da se samo predmeti nabavke čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od 3.000 eura unose u Plan javnih nabavki. Ukazali smo na to da je ovakva odredba suprotna članu 84, stav 1 Nacrta zakona o javnim nabavkama, kojim su propisani uslovi za pokretanje postupka javne nabavke: «Naručilac može da pokrene postupak javne nabavke ako ima obezbijeđena finansijska sredstva budžetom ili na drugi način u skladu sa zakonom i ako je nabavka predviđena planom nabavki naručioca.»
Predloženo rješenje praktično znači da, s obzirom da se ne nalazi u planu javnih nabavki, nijedna nabavka manja od 3.000 eura neće se moći sprovesti, a da to ne bude suprotno Zakonu. U Upravi za javne nabavke i Ministarstvu finansija, međutim, ne vide razloge za brisanje ove odredbe i u Izvještaju o javnoj raspravi navode da je “predloženo brisanje ograničenja nepotrebno”.
Jedino će se naši komentari na dio Zakona kojim se uređuju nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane “dodatno razmotriti”, kako piše u Izvještaju sa javne rasprave. Međutim, naša ključna sugestija da se ove nabavke detaljno urede Zakonom, a ne podzakonskim aktom, nije prihvaćena. Ministarstvo finansija i Uprava za javne nabavke ostaju pri stavu da će se ove nabavke “detaljno urediti Uredbom o odbrani i bezbjednosti”, iako smo više puta ukazali da je to suprotno Direktivi Evropske unije kojom se uređuju nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane.
U okviru javne rasprave, predložili smo da se Zakonom detaljno urede i propišu procedure koje se mogu primijeniti na nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane, način prikupljanja i vrednovanja ponuda, kao i kriterijumi za vrednovanje ponuda. Smatrali smo i da treba detaljno urediti sistem planiranja i izvještavanja o ovim nabavkama, sa propisanim minimumom informacijama koje plan i izvještaj treba da sadrži. Imajući u vidu tajnost koja karakteriše ove nabavke, ali i nizak stepen njihove kontrole, predložili smo i da se Zakonom propiše obaveza da se izvještaji i planovi nabavki za bezbjednost i odbranu dostavljaju Odboru za bezbjednost i odbranu na upoznavanje i mišljenje, a Vladi na usvajanje.
Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika
Infografik: Šta fali Upravnoj inspekciji
U nastavku možete vidjeti još jedan infografik pod nazivom “Šta fali Upravnoj inspekciji?”
Ovaj infografik nastao je u okviru projekta „Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!“, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo, a finansiraju Evropska unija u okviru programa podrške razvoju lokalnih organizacija civilnog društva i Balkanski fond za demokratiju (BTD), projekat Njemačkog Maršalovog fonda SAD (GMF). Sadržaj infografika predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.