Objavljeno

Crna Gora – Između lidera i simulatora reformi

Crna Gora - Između lidera i simulatora reformi

Šest godina nakon otvaranja pregovora o pristupanju, Crna Gora je i dalje primjer zarobljene države. Kao što godinama i decenijama iscrpljuje demokratsku javnost, tako Vlada Crne Gore strategiju iscrpljivanja majstorski primjenjuje na proces evropskih integracija, pri tom zloupotrebljavajući potrebu Evropske unije za novim integracijskim optimizmom.

Građani ne vide napredak u suzbijanju isprepletenosti javnih i privatnih interesa niti u razbijanju veza sa organizovanim kriminalom i korupcijom na svim nivoima upravljanja. Slabe i politizovane institucije, nekažnjivost korumpiranih funkcionera i zloupotrebe javnih fondova, državna intervencija u medijsko tržište i akcija DPS-a kojom se ugrožava nezavisnost javnog servisa, neprijateljsko djelovanje prema kritički orijentisanim NVO i napadi na njihove lidere – sve je to i dalje prisutno u Crnoj Gori, lideru u pristupanju EU na Zapadnom Balkanu.

Stoga, ključno pitanje na koje treba odgovoriti u odnosima EU i Crne Gore je: da li će Evropska unija i dalje zatvarati oči pred izostankom održivih rezultata, upornim održavanjem starih i uvođenjem novih nedemokratskih praksi.

Pohvale napretkom i uporno ukazivanje na ”liderstvo u regionu“ ne podstiču vlast da radi više i bolje niti osnažuju ili suštinski uključuju zainteresovano civilno društvo, medije i demokratsku opoziciju.

Niko ne očekuje da EU mijenja vlast u Crnoj Gori niti da utiče na političke tokove u tom pogledu, ali je prirodno i razumno očekivanje promotera evropske integracije da Evropska komisija vjerodostojno pokaže evropskoj i domaćoj javnosti da se status lidera i napredak ne mogu postići drugim sredstvima osim političkom voljom i sprovođenjem reformi koje daju održive rezultate.

Vrijeme je da regionalna saradnja, dobrosudsjedski odnosi i spoljna politika usaglašena sa EU i potvrđena članstvom u NATO, ne budu glavni pokazatelji uspjeha države i dovoljan kredit za sve očigledniji izostanak unutrašnjih demokratskih reformi.

U ovom papiru predstavljamo niz primjera koji pokazuju neuspjeh ili fasadu reformi u ključnim područjima vladavine prava, uključujući izostanak epiloga u slučajevima izbornih prevara, napumpanu statistiku uslijed nedostatka značajnih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i selektivni pristup ključnih institucija za borbu protiv korupcije. Oni ukazuju na potrebu za drugačijim pristupom Evropske unije Crnoj Gori, koji bi spriječio vlasti da simuliraju reforme i doveo do rezultata potrebnih za trajnu društvenu promjenu.

Objavljeno

Razotkrivanje statusa Crne Gore kao lidera u procesu pristupanja EU

Razotkrivanje statusa Crne Gore kao lidera u procesu pristupanja EU

Crna Gora je otvorila pregovore o pristupanju Evropskoj uniji u junu 2012. godine, čime je postala prva država na koju je primijenjen novi pristup koji u prvi plan stavlja kriterijume za vladavinu prava. Novi pristup stavlja naglasak na Poglavlje 23 (Pravosuđe i temeljna prava) i Poglavlje 24 (Pravda, sloboda i bezbjednost). Ova dva poglavlja su otvorena na početku procesa, kako bi država imala dovoljno vremena da se prilagodi kompleksnim reformama koje, pored tehničkih aspekata, izgradnje kapaciteta i usklađivanja zakonodavstva, zahtijevaju ostvarivanje bilansa rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou.

Između juna 2012. i januara 2018. godine, Crna Gora je otvorila 30 poglavlja i privremeno zatvorila tri. Pored toga, nakon govora komesara Junkera o “Stanju Unije”, nova Strategija proširenja za region po prvi put je predstavila jasnu perspektivu, sa 2025. godinom kao potencijalnim datumom pristupanja Crne Gore. Vladini zvaničnici često koriste otvaranje pregovaračkih poglavlja kao pokazatelj uspjeha. Ipak, većina poglavlja još uvijek nijesu zatvorena. Zatvaranje, makar formalno, zavisi od ispunjavanja odabranih privremenih mjerila, što bi trebalo da dovede do završnih mjerila. Cilj ove analize je upravo procjena odabranih privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24. Pod mjerilima podrazumijevamo konkretne zahtjeve formulisane posebno za Crnu Goru u ključnim dokumentima Evropske unije za proširenje i čiji uslovi za sprovođenje znače dalji napredak na putu
pristupanja EU.

Pored procjene sadržaja mjerila, njihove prilagođenosti lokalnom kontekstu, i praćenja njihovog sprovođenja, nastojali smo da ocijenimo i sama sredstva za praćenje koja se koriste za ocjenu sprovođenja mjerila i postizanje ciljeva koji su njima definisani. Prema našem mišljenju, ovo može poslužiti kao pokazatelj djelotvornosti uslovljavanja Evropske unije i trebalo bi da pruži smjernice za poboljšanje sadašnjeg sistema mjerenja napretka i uopšte uslovljavanja EU.

Odabrana mjerila obuhvataju različite aspekte usaglašenosti Crne Gore sa standardima EU: pravna i tehnička, bilans ostvarenih rezultata u procesuiranju organizovanog kriminala i korupcije, ili naglasak na uspostavljanju sistema zapošljavanja zasnovanog na zaslugama u javnoj upravi i pravosuđu. Nedostatak kvalitativne rasprave o sadržaju i dosljednosti EU uslovljavanja upućuje na značaj analiziranja mjerila. Sa druge strane, neke zemlje su označene predvodnicima u procesu pristupanja, a za druge se navodi da zaostaju, uprkos nedostatku detaljne analize nametnutih uslova i stvarne usaglašenosti sa njima.

Odabrana mjerila preuzeta su iz službenih dokumenata koja opisuju ključne uslove koje Crna Gora treba da ispuni u ova dva poglavlja, posebno iz zajedničkih pozicija EU i akcionih planova. Ova analiza čini dio šireg regionalnog projekta,2 što omogućava poređenje postavljenih mjerila za dvije zemlje koje su trenutno u procesu pristupnih pregovora - Crnu Goru i Srbiju. Uzeti su u obzir i uslovi postavljeni drugim državama kandidatima, sadržani u drugim dokumentima za proširenje (izvještaji o državama, planovi, Strategija proširenja).

Objavljeno

Infografik: Učešće građana u kreiranju politika

Čak 60% građana Crne Gore uopšte nije informisano o javnim raspravama koje organizuju organi javne uprave. Koliko ih je učestvovalo na nekoj od njih, pogledajte u infografiku ispod.

Podaci korišćeni u infografiku su rezultati istraživanja javnog mnjenja koje je za potrebe Instituta alternativa sprovela agencija IPSOS.

Ovaj infografik nastao je u okviru projekta „Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!“, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo, a finansiraju Evropska unija u okviru programa podrške razvoju lokalnih organizacija civilnog društva i Balkanski fond za demokratiju (BTD), projekat Njemačkog Maršalovog fonda SAD (GMF). Sadržaj infografika predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove donatora.

Objavljeno

Komentari, primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona o javnim nabavkama

Nacrt Zakona o javnim nabavkama pravi određene iskorake u pravcu usaglašavanja sa direktivama Evropske unije koje regulišu oblast javnih nabavki, naročito u smislu uvođenja novih procedura koje propisuju direktive. Takođe, djelimično su bolje regulisane nabavke male vrijednosti, na šta smo takođe više puta ukazivali kao na problem, odnosno lošu regulisanost u važećem zakonu.

Tu prvenstveno mislimo na uvođenje obaveze da se za ove nabavke moraju prikupiti najmanje tri ponude, kao i na obavezu objavljivanja zahtjeva za prikupljanje ponuda i fakture/ugovora u Elektronskom glasniku. Ipak, u Nacrtu zakona vidimo prostor za dalje unaprjeđenje i predloženih rješenja kojima će se regulisati ove nabavke.

U postojećem Nacrtu zakona postoji prostor za dodatna unaprijeđenja i u dijelu regulisanja centralizovanih nabavki, planiranja javnih nabavki, kriterijuma za izbor najpovoljnije ponude, uređenja nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i prekršajne odgovornosti za kršenje Zakona o javnim nabavkama.

Kada su u pitanju nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane, naročito je važno uzeti u obzir Zakon o unutrašnjim poslovima, čija je priprema u toku, kako bi se Zakon o javnim nabavkama u dijelu nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane i Zakon o unutrašnjim poslovima na vrijeme usaglasili u dijelu regulisanja ovih nabavki.

Preuzmite komentare, primjedbe i sugestije na Nacrt Zakona o javnim nabavkama

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Agencija za sprječavanje korupcije ponovo dokazala da radi u partijskom interesu DPS-a

Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) donijela je juče Odluku da član Senata Državne revizorske institucije (DRI), Zoran Jelić, nije u sukobu interesa štoje u periodu dužem od devet mjeseci bio angažovan kod  Prve banke Crne Gore kao član Odbora za reviziju i po tom osnovu ukupno prihodovao skoro 6.000 eura. Agencija je time stala u odbranu još jednog funkcionera DPS-a, dokazala svoju političku pristrasnost i selektivnost u primjeni zakona, zbog čega smo više puta izrazili zabrinutost.

 
Agencija za sprječavanje korupcije objavila je juče Odluku da Zoran Jelić nije prekršio Zakon o sprječavanju korupcije time što je u periodu od 17. marta do 28. decembra 2017. godine bio angažovan kod Prve banka Crne Gore, kao član Odbora za reviziju i po tom osnovu primao naknadu u mjesečnom iznosu od 650 eura, od čega je ukupno prihodovao 5.850 eura.
 

Agencija je Odlukom utvrdila i da Zoran Jelić nije prekršio Zakon o sprječavanju korupcije time što u svom imovinskom kartonu nije prijavio udio u vlasništvu firme “ET KOM”, čiji je jedan od osnivača prema podacima iz Centralnog registra privrednih subjekata (CRPS). Agencija je Odluku donijela po našem Zahtjevu za pokretanje postupka za utvrđivanje povrede Zakona o sprječavanju korupcije u dijelu potpunosti i tačnosti podataka iz izvještaja o prihodima i imovini i za utvrđivanje sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija od 12. i 19. marta 2018. godine.

Smatramo da je donošenjem ovakve Odluke Agencija ponovo stala u zaštitu partijskih interesa DPS kadra, zažmurivši na očigledan sukob interesa člana Senata DRI Zorana Jelića, koji je članstvom u Odboru za reviziju Prve banke sebi obezbijedio materijalnu koristi, a privatni interes podredio javnom.

U Odluci Agencije navodi se da, “u skladu sa članom 9 Zakona o sprječavanju korupcije, Zoran Jelić može da se bavi naučnom, nastavnom, kulturnom, umjetničkom i sportskom djelatnošću i da stiče prihode i da tačne i potpune podatke prihodima koje stekne vršenjem tih djelatnosti, odnosno poslova prijavi Agenciji, jer isto nije zabranjeno Zakonom o Državnoj revizorskoj instituciji”.

Međutim, članstvo u Odboru za reviziju Prve banke Crne Gore ne može se, ni pod kojim uslovima smatrati niti jednom od djelatnosti navedenih u Odluci Agencije. Naprotiv, članstvo u Odboru za reviziju je nesporno profesionalna djelatnost, koju zabranjuje Zakon o državnoj revizorskoj insituciji članom 35, a na šta smo i ukazali u prijavi koju smo podnijeli Agenciji. U prilog tome ide činjenica da je članom 39 Zakona o bankama propisan širok spektar nadležnosti i obaveza člana Odbora za reviziju, ali i činjenica da je Jelić po osnovu obavljanja tog posla primao mjesečnu naknadu u iznosu od 650 eura. Međutim, nigdje u svojoj Odluci Agencija se nije bavila ovom činjenicom, koja je nesporna i očigledna, te bi sama po sebi bila dovoljna da se utvrdi sukob privatnog i javnog interesa Zorana Jelića.

Agencija se nije bavila ni našim navodima da je kao član Odbora za reviziju Prve banke, obavljanjem ovog zahtjevnog posla po osnovu kog je primao i naknadu te ostvario materijalnu dobit, Zoran Jelić, suprotno članu 41 Zakona o DRI izazvao sumnju da zanemaruje ispunjavanje svog javnog zadatka (kao član Senata DRI) u korist privatno-ekonomskih interesa (kao član Odbora za reviziju Prve banke CG) i suprotno članu 7 stav 1 Zakona o sprječavanju korupcije, javni interes podredio privatnom.

Kada je u pitanju činjenica da Zoran Jelić u svom imovinskom kartonu nije prijavio firmu “ET KOM”, u Odluci Agencije navodi se da Zoran Jelić u postupku dokazao da su osnivači ovog privrednog subjekta još 2003. godine pokrenuli postupak dobrovoljne likvidacije, koju je lice određeno za likvidatora trebalo da izvrši i zahtijeva brisanje privrednog društva “ET KOM” iz CRPS-a. Likvidator to, ipak, nije učinio sve dok Agencija nije pokrenula postupak protiv Jelića, po našem zahtjevu. Tako je Odluka o dobrovoljnoj likvidaciji izvršena tek 22. marta 2018. godine – 15 godina nakon što je Odluka donijeta. Sve do tada, privredno društvo “ET KOM” bilo je zavedeno u Centralnom registru privrednih subjekata, što znači da je privredno društvo formalno postojalo, a Jelić, kao jedan od njegovih osnivača, nije prijavio udio u ovom privrednom društvu u svom imovinskom kartonu. Ipak, Agencija tvrdi da Jelić time nije prekršio Zakon o sprječavanju korupcije na način što nije prijavio potpune i tačne podatke u izvještaju o prihodima i imovini.

U krajnjem, simptomatično je da je Agencija za sprječavanje korupcije cijele dvije godine odolijevala našim upornim insistiranjima da objavljuje sve odluke koje donosi u svojim postupcima, pravdajući se da bi objavljivanje odluka kojima se ne utvrđuju povrede Zakona o sprječavanju korupcije, bez saglasnosti javnog funkcionera na kog se odluka odnosi, bilo suprotno stavu 2 člana 39 tog Zakona.

Međutim, ovog puta postupili su drugačije. Naime, Agencija je objavila Odluku kojom tvrdi da Zoran Jelić nije prekršio Zakon o sprječavanju korupcije i time dokazala da transparentnost nije problem onda kada služi isključivo partijskim interesima DPS-a i zaštiti pojedinaca iz redova ove partije, što je očigledno i primarna namjena Agencije za sprječavanje korupcije.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

 

Objavljeno

Reagovanje Instituta alternativa na navode Agencije za sprječavanje korupcije

U vezi sa jučerašnjim reagovanjem Agencije za sprječavanje korupcije da su zaključci koje smo iznijeli na panel diskusiji “Kontrola imovinskih kartona i sukob interesa – reforme ili status quo?”, “netačni i neprecizni”, želimo da izjavimo sljedeće:

Agencija za sprječavanje korupcije je blagovremeno i formalnim kanalima komunikacije bila pozvana da delegira koliko god želi i može svojih predstavnika da učestvuju na našem događaju i u otvorenom dijalogu diskutuju sa nama i ostalim učesnicima na navedene teme. Uprkos tome što je poziv za učešće blagovremeno poslat – sedam dana prije održavanja događaja, i našim upornim insistiranjima da Agencija delegira svoje predstavnike, predstavnici Agencije nisu se odazvali našem pozivu.

U e-mailu koji smo dobili od Agencije navodi se da “zbog povećanog obima posla u ovom periodu i brojnih ranije planiranih radnih obaveza, Agencija nije u mogućnosti da delgira predstavnike koji bi prisustvovali panelu”, tvrdeći da baš niko od 55 zaposlenih ne može prisustvovati skupu.

Sa druge strane, “povećani obim posla” nije smetao Agenciji da odmah nakon održanog skupa pošalje reagovanje kojim se negira ono što su javno dostupni podaci na internet stranici Agencije. Pomenutim reagovanjem Agencija polemiše informacijama koje nisu izrečene na skupu, a u prilog demantiju navodi nove podatke koje Agencija sebično čuva od javnosti, parcijalno predstavlja i upotrebljava na način koji njoj samoj najbolje odgovara.

Prema imovinskim kartonima gospodina Radonjića i Markovića za 2016. godinu koji su dostupni na internet stranici Agencije, ovi funkcioneri nisu dali saglasnost Agenciji za pristup njihovim bankovnim računima, što je i navedeno na skupu, a o čemu dokaze šaljemo u prilogu ovog reagovanja. Ako je Agencija imala neke druge podatke, trebalo je da o tome proaktivno informiše javnost i izmijeni podatke na svojoj internet stranici, kako bi javnost sa njima bila upoznata.

 

O (ne)pristrasnosti Agencije dovoljno govori što se u reagovanju na naše nalaze spori saglasnost najprije za predsjednika Vlade, pa onda za direktora institucije, čime se Agencija po ko zna koji put istura da brani najvišeg javnog funkcionera sa kojim je njen direktor prijateljski povezan, na šta smo takođe više puta ukazali kao na problem koji dovodi u pitanje nepristrasan rad Agencije.

Kada je u pitanju dio demanta koji se odnosi na rezultate istraživanja javnog mnjenja, napominjemo da je su pitanja iz istraživanja koje je za naše potrebe sprovela agencija Ipssos bila usmjerena na ocjenu nepristrasnosti rada Agencije, čime se istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Agencije sprovela agencija DAMAR Plus nije bavilo. Ipak, smatramo da je pitanje nepristrasnosti vrlo važno za integritet Agencije i povjerenje građana u njenu efikasnost, zbog čega bi njime i Agencija trebalo da se pozabavi u budućim istraživanjima javnog mnjenja.

U krajnjem, iako dostupni podaci potvrđuju naše nalaze, ostajemo otvoreni za razmjenu mišljenja i informacija sa predstavnicima Agencije. Drago nam je što je Agencija najavila da će pružiti detaljniji osvrt na naše nalaze, jer je to preduslov da napravi iskorak u važnim oblastima svog rada i unaprijedi svoju transparentnost.

Ana Đurnić
Istraživačica javnih politika