IA informisao građane o ciljevima reforme javne uprave
Institut alternativa je u Podgorici organizovao dijeljenje brošura o reformi javne uprave, kako bi uticao na bolju informisanost građana o ključnim obećanjima Vlade u ovoj oblasti.
Brošura“Naša uprava do 2020. godine” sadrži sažeti prikaz ključnih ciljeva Strategije za reformu javne uprave, koju je Vlada usvojila u julu prošle godine.
Ova lista obećanja, koju smo predstavili u našoj publikaciji, uključuje niz aktivnosti, čiji je cilj odgovorna uprava, zasnovana na zaslugama, koja odgovorno troši i uvažava različita mišljenja.
Poseban dio Strategije odnosi se i na bolje upravljanje na lokalnom nivou.
Prema monitoringu koji Institut alternativa redovno sporovodi u ovoj oblasti, tokom prve godine primjene Strategije, u predviđenom roku nije realizovano 8 aktivnosti.
Nerealizovane aktivnosti uključuju i izmjene podzakonskih akata, koji uređuju postupak i način sprovođenja javne rasprave u procesu pripreme zakona i način i postupak ostvarivanja saradnje organa državne uprave i nevladinih organizacija.
Institut alternativa na sajtu Moja uprava redobno objavljuje ključne informacije u vezi sa primjenom Strategije.
U martu i februaru ove godine, Agencija IPSOS je za naše potrebe, sprovela i istraživanja javnog mnjenja i pružanja usluga na lokalnom nivou, metodom “tajni posjetilac”, koja podrazumijeva odlazak specijalno obučenih anketara u institucije kako bi se ocjijenili različiti parametri javnih usluga.
Ova istraživanja, s jedne strane, pokazuju osrednji nivo povjerenja građana u javnu upravu i zadvoljavajuću ljubaznost službenika.
S druge strane, građani upozoravaju i na zapošljavanje preko veze, neefikasnost i korupciju – kao tri goruća problema naše uprave.
Današnja akcija i monitoring reforme javne uprave dio su projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sporovodi Institut alternativa u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo i nevladinim organizacijama Bonum, Natura i Novi Horizont, uz podršku Evropske unije.
Opština Nikšić, na primjer, je socijalnu pomoć dodjeljivala za fudbalsko takmičenje, objavljivanje zbirke pjesama, organizovanje diplomske izložbe, usavršavanje u Italiji i renoviranje kancelarija u Mjesnoj zajednici Kočani
Prijestonica Cetinje je, izgleda, riješila da pogleda istini u oči i da crnogorskim umjetnicima dodjeli status socijalno ugroženih lica. Tako bar pokazuju odluke Prijestonice o dodjeli jedokratne socijalne pomoći.
Tokom prošle godine lokalna samouprava je pod šifrom jednokratne socijalne pomoći davala novac za otvaranje izložbe slika, snimanje spota, stručno usavršavanje i međunarodnu promociju umjetnika.
Kako je kazala Ivana Bogojević iz NVO Institut alternativa, Prijestonica je samo u 2016. dala 500 eura za snimanje video spota za promociju obnove desetogodisnjice crnogorske nezavisnosti.
Cetinje, ipak nije usamljeni slučaj. Opština Nikšić, na primjer, je socijalnu pomoć dodjeljivala za fudbalsko takmičenje, objavljivanje zbirke pjesama, organizovanje diplomske izložbe, usavršavanje u Italiji i renoviranje kancelarija u Mjesnoj zajednici Kočani.
Praksa je da se ovakve odluke donose mahom na osnovu diskrecionog prava predsjednika opština.
“Vi imate u pojedinim lokalnim samoupravama komisije koje se sazivaju i vijećaju o tome da li će jednokratna socijalna pomoć da bude dodijeljena, ali na kraju dana predsjednik opštine je taj koji može da u hitnim slučajevima da dodijeli jednokratnu socijalnu pomoć,” kazala je Bogojević.
Prilive i rashode lokalnih samouprava kvartalno kontroliše Ministarstvo finansija. Ministarstvo, međutim, nema nadležnost da ocjenjuje da li je novac namjenski utrošen.
“S obzirom da opštine dostavljaju izvještaj na propisanim obrascima, Ministarstvo finansija nema uvide u analitiku tih rashoda niti ima pravo da kontroliše namjensku kontrolu tih sredstava,” kazala je Snežana Mugoša iz tog ministarstva.
U Institutu alternativa, ipak, upozoravaju da neistinito izvještavanje o potrošnji za socijalnu zaštitu otvara prostor za izborne zloupotrebe. Zbog toga predlažu da se jednokratna socijalna pomoć dodjeljuje na osnovu socijalnih kartona.
“Jako je važno da ovi troškovi za jednokratne socijalne pomoći budu uvezani sa socijalnim kartonom koji nije zaživio na lokalnom nivou jer bi na taj način mogli da najbolje ostvarimo kontrolu trošenja sredstava. Da se konkretno kroz rad socijalnih radnika i socijalnih centara ove vrste sredstava dodjeljuju, da to ne bude odluka u rukama predsjednika opštine,” kazala je Bogojević.
U Institutu alternativa vjeruju da bi ovakav model pomogao da jednokratna socijalna pomoć stigne do onih kojima je zaista i potrebna. Uvid u socijalni karton olakšao bi i posao predsjednicima opština, koji više ne bi morali da gube vrijeme na kreativno tumačenje socijalnih potreba građana.
Članak je pripremljen u saradnji sa Institutom alternativa, uz podršku Britanske ambasade u Podgorici. Sadržaj članka je isključiva odgovornost autora.
Institut alternativa je danas u Podgorici, u okviru WeBER projekta, zaključio ugovore sa pet nevladinih organizacija, koje će u narednom periodu pratiti reformu javne uprave na lokalnom nivou.
Ugovore smo zaključili sa Centrom za građansko obrazovanje, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore i Centrom za demokratsku tranziciju iz Podgorice, NVO Natura iz Kolašina i NVO Novi Horizont iz Ulcinja.
“Opšti cilj WeBER-a, ali i programa grantova, je da poveća značaj, učešće i kapacitete organizacija civilnog društva i medija na Zapadnom Balkanu u zagovaranju i uticanju na dizajn i sprovođenje reforme javne uprave”, rekao je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa.
On je objasnio da, dugoročno, WeBER treba da pripremi i osnaži civilno društvo u zemljama Zapadnog Balkana da nastave da zahtijevaju reformu javne uprave u ovim zemljama jednom kada te zemlje pristupe Evropskoj uniji (EU) i kada uslovljavanje EU više ne bude jedini pokretač ovih reformi.
Na konkurs za dodjelu malih grantova prijavilo se deset crnogorskih organizacija civilnog društva, od čega je Odbor za selekciju, u kom su učestvovali i predstavnici drugih organizacija u okviru WeBER projekta, izabrao najboljih pet projekata.
“Ovih pet projekata usmjereno je na jačanje transparentnosti i odgovornosti lokalnih samouprava, naročito u smislu unaprijeđenja primjene mehanizma slobodnog pristupa informacijama, učešće javnosti u izradi i koordinaciji javnih politika i upravljanje javnim finansijama na lokalnom nivou”, dodao je Muk.
Direktori organizacija dobitnica grantova predstavili su projekte kojim su aplicirali za WeBER grant.
Daliborka Uljarević, Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, predstavila je projekat “Imam pravo da znam – odgovorne opštine u službi građana”, čiji je cilj da osnaži saradnju između nevladinog sektora i lokalnih medija radi efikasnijeg sprovođenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama u opštinama Kotor, Podgorica i Pljevlja.
«Pravo građana i građanki na informacije od javnog značaja je garantovano postojećim zakonodavnim okvirom. Međutim, u praksi, jedinice lokalne samouprave još uvijek ne pokazuju dovoljan stepen odgovornosti i transparentnosti u radu. To usložnjava život građanima, a i otežava ukupne reformske procese i dovodi u pitanje njihov legitimitet», rekla je Uljarević.
Marina Vujačić, Izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore, predstavila je projekat «Obezbijedi(TI) sredstva za inkluziju – OSI», čiji je cilj poboljšanje uslova za učešće osoba sa invaliditetom i njihovih organizacija u planiranju, izradi, realizaciji i monitoringu godišnjeg budžeta Glavnog grada.
«Budžeti Glavnog grada uopšte ne uključuju rashode/troškove za realizaciju poštovanja prava OSI, ili makar ne u onoj mjeri koja je potrebna za realizaciju usvojenih akata, niti ovi akti sadrže analizu potrebnog budžeta za njihovu realizaciju».
Nazif Velić, Izvršni direktor NVO Novi Horizont iz Ulcinja, rekao je da se projekat «Proaktivna lokalna samouprava i participacija građana» fokusira na princip odgovornosti koji predstavlja jedan od stubova sistema reforme javne uprave.
«Primjena ovog principa najviše se ogleda u pravu na pristup informacijama od javnog značaja kao i na praksu proaktivnog objavljivanja informacija od strane organa javne uprave», rekao je Velić.
Tokom realizacije projekta, NVO Novi horizont će posebnu pažnju posvetiti praćenju objavljivanja informacija u posjedu opštinskih organa na albanskom jeziku kao jeziku u službenoj upotrebi u ulcinjskoj opštinskoj administraciji.
Projekat «Saradnjom i dijalogom do bolje lokalne uprave» koji će u Kolašinu realizovati NVO Natura predstavio je Milan Mikan Medenica, izvršni direktor:
«Uprkos promjenama koje su se u poslednje vrijeme desile u našoj opštini, i dalje je evidentan problem nerazumijevanja samog procesa reforme javne uprave kako kod zaposlenih, koji ovaj proces uglavnom vežu za gubitak radnih mjesta, tako i kod građana, koji ne vide jasno svoju ulogu u svemu tome. Zato je cilj projekta koji ćemo realizovati povećanje nivoa učešća građana Kolašina u procesu reforme lokalne uprave, unaprijeđena saradnja NVO i medija sa lokalnom upravom, ali i informisanost lokalne uprave Kolašina o potrebama građana».
Dragan Koprivica, izvršni direktor Centra za demokratsku tranziciju, predstavljajući projekat «Upravljanje za rezultate u lokalnim samoupravama», koji će CDT realizovati u Nikšiću i Kotoru, objasnio je da se lokalne politike kreiraju isključivo na osnovu toga šta trenutno lokalna vlast misli da je dobro, bez konsultacija sa građanima.
«Projekat će biti usmjeren upravo na unaprijeđenje transparentnosti, odgovornosti i efikasnosti ove dvije lokalne samouprave kroz povećan stepen učešća građana u kreiranju politika koje ih se direktno tiču i kontroli njihovog sprovođenja», rekao je Koprivica.
Ovdje možete pogledati prilog TV Vijesti o današnjem događaju:
Prilog RTCG:
WeBER projekat – Projekat unaprijeđenja kapaciteta civilnog društva za praćenje reforme javne uprave, je trogodišnji regionalni projekat koji sprovode Centar za evropske politike iz Srbije, Institut za demokratiju i posredovanje iz Albanije, Vanjskopolitička inicijativa iz Bosne i Hercegovine, Grupa za pravne i političke studije sa Kosova, Institut za evropske politike iz Makedonije, Institut Alternativa iz Crne Gore i Centar za evropske politike iz Belgije.
Projekat finansijski podržavaju Evropska unija i Ambasada Kraljevine Holandije.
Da li treba otvoriti dosijee ANB-a? Na pitanja odgovara naša Dina Bajramspahić, istraživačica
Da li smatrate da bi ANB trebao otvoriti dosijea, znamo da se to dogodilo u većini zemalja u tranziciji?
Šta mislite da je prepreka tom činu? Da li država ima volje za tim?
Šta uraditi ako se to ne desi?
Mislim da nema jednostavnog odgovora na pitanje da li treba otvoriti dosijea ANB i da je neophodan širi društveno konsenzus oko toga da li je to potreba našeg društva.
Pozitivna strana bi bila suočavanje sa prošlošću, posebno sa dijelom represivnog karaktera i komunističkog perioda a naravno i sistema koji je uslijedio. Oba sistema su imala neopravdanih žrtava, između ostalog, lica koja su bila pod nadzorom zbog svojih političkih stavova, iako su imali Ustavom garantovana prava na slobodu govora i mišljenja.
Razlika između pojedinca koji predstavlja i ne predstavlja rizik za nacionalnu bezbjednost nije u stavovima nego u metodama kako se želi postići određeni cilj, i samo ako su metode nasilne, ANB ima zakonom propisanu nadležnost da takvo djelovanje dokumentuje i prijavi nadležnim organima.
Međutim, razlog zbog kojeg treba oklijevati u otvaranju dosijea je sumnja u potpunu tačnost podataka u dosijeima, zbog čega pojedini građani mogu biti potpuno neopravdano oklevetani, bilo da su okarakterisani kao potencijalno rizični zbog određenog djelovanja, bilo da su navedeni kao saradnici službe.
Obavještajni rad je u značajnoj mjeri subjektivan jer je u pitanju nečija interpretacija i tumačenje našeg djelovanja. Upravo iz tog razloga je zakonom propisana sudska i parlamentarna kontrola obavještajne službe, kao i nadzor od strane nezavisnih institucija, kao što su Omdbusman i Agencija za zaštitu ličnih podataka. Međutim, u Crnoj Gori, uprkos dobrim zakonskim osnovama za kontrolu, nije razvijena praksa nadzora i nijedno od navedenih tijela ne vrši redovne kontrole.
Budući da ne vjerujem da ima ikakvih izgleda da dođe do otvaranja dosijea, jer ne vidim da postoji kritična masa građana koji bi vršili pritisak na vlast da se tako nešto desi, mislim da je neophodno da nadzorna tijela počnu da rade svoj posao i umjesto nas građana vrše nadzor nad ANB, u prostorijama ANB, kontrolišući svaki papir i svaku operaciju kao što je zakonom propisano.
A ako vas zanima ova tema, možete pogledati i veoma zanimljiv prilog o prisluškivanju u TV Magazinu (RTCG) za koji je govorila i naša Dina Bajramspahić.
Borba protiv korupcije u policiji: Pravna rješenja i najbolje prakse
Mjesto: Hotel Ramada, sala Lesendro, Bulevar Save Kovačevića 74, Podgorica
Vrijeme: Četvrtak, 1. jun 2017, 10:00-12:00
Cilj konferencije je da podstakne javnu raspravu među predstavnicima državnih institucija, regionalnih inicijativa, međunarodne zajednice i civilnog društva sa ciljem usavršavanja Nacrta zakona o unutrašnjim poslovima u Crnoj Gori u oblasti izgradnje policijskog integriteta.
Pitanja o kojima će se diskutovati na skupu su:
Koje međunarodne pravne standarde integriteta u policiji dobar Zakona o unutrašnjim poslovima mora da sadrži?
Da li je Nacrt zakona o unutrašnjim poslovima u Crnoj Gori dovoljno dobar za borbu protiv korupcije u policiji?
Koje su najbolje pravna rešenja za borbu protiv korupcije u policiji u državama Zapadnog Balkana?
Da li postoje inovativna rešenja za smanjenje korupcije u policiji?
Koji su rezultati borbe protiv korupcije u policiji na Zapadnom Balkanu?
Mirela Hodović iz Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva;
Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa (IA) iz Podgorice;
Besjana Kuči iz Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Tirane,
Plator Avdiju iz Kosovskog centra za bezbednosne studije (KCSS) iz Prištine.
Moderator događaja će biti Slobodan Georgijev iz Balkanske istraživačke mreže (BIRN) iz Beograda.
Na konferenciji će biti obezbijeđen simultani prevod.
Molimo Vas da potvrdite svoje učešće najkasnije do srijede 31. maja na telefon +382 20 268 686 ili putem mejla na adresu: info@institut-alternativa.org.
Tajno o javnim nabavkama: Sporne izmjene unazađuju sistem
Vlada je, suprotno propisima, iza zatvorenih vrata, bez organizovanja javne rasprave i uključivanja građana i zainteresovane stručne javnosti, usvojila izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama i predložila sporna rješenja kojima se unazađuje sistem javnih nabavki.
Vlada je u četvrtak na 26. sjednici usvojila Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, iako je Strategijom razvoja sistema javnih nabavki 2016-2020 za prvi kvartal 2017. godine bilo planirano usvajanje novog Zakona o javnim nabavkama.
Prema Uredbi o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona, Vlada je imala obavezu da dokument, nakon što ga radna grupa pripemi u formi Nacrta, pošalje Evropskoj komisiji na komentare, a zatim stavi na javnu raspravu, čime bi se građani i zainteresovana stručna javnost uključila u njegovu pripremu. Međutim, Vlada se oglušila o ovu obavezu, a dokument, koji sadrži vrlo sporna rješenja, usvojila u izolovanom procesu, iza zatvorenih vrata.
Institut alternativa je prije samo mjesec dana od Uprave za javne nabavke i Ministarstva finansija dobio informaciju da se još uvijek radi na nacrtu novog zakona.
Naime, posebna radna grupa, navodno, već skoro godinu dana radi na pripremi novog Zakona, pa nije jasno zašto se na kraju Vlada opredijelila za izmjene i dopune, a ne novi akt.
Takođe, javnost nije bila upoznata sa Vladinom namjerom da paralelno sa pripremom novog Zakona usvoji njegove izmjene i dopune i bila je u potpunosti isključena iz ovog procesa.
Dakle, Vlada je usvojila dokument za koji javnost nije znala da ga priprema, a onaj koji je pripremala navodno će usvojiti tek krajem godine. Ovakvi postupci Vlade zbunjuju i domaću i međunarodnu javnost i ne ulivaju povjerenje da su nadležne institucije spremne da ozbiljno pristupe ispunjenju obaveza koje proizilaze iz procesa pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Uprkos višegodišnjem insistiranju Evropske komisije da se otvorenost sistema javnih nabavki u Crnoj Gori unaprijedi, Vlada ga sve više zatvara i krije od očiju javnosti, samostalno odlučujući o procedurama za trošenje oko 400 miliona eura poreskih obveznika, koliko se godišnje potroši na javne nabavke.
Kako je saopšteno iz Vlade, usvojene izmjene podrazumijevaju, između ostalog da se šoping metoda i neposredni sporazum brišu kao vrste postupaka javnih nabavki. S druge strane, naručilac je dužan da postupke javnih nabavki primjenjuje samo za nabavku robe ili usluga čija je procijenjena vrijednost javne nabavke jednaka ili veća od 15.000 eura, odnosno kada su radovi u pitanju, za nabavku koja je jednaka ili veća od 30.000 eura. To znači da naručioci neće imati obavezu da za nabavke ispod ovih vrijednosti primjenjuje procedure javnih nabavki i da je ovim izmjenama, u suštini, vrijednost do koje se može zaključiti neposredni sporazum povećana sa ranijih 5.000 na 15.000, odnosno 30.000 eura.
Usvojenim izmjenama Zakona predviđene su i hitne nabavke, koje naručilac izuzetno, u nepredviđenim situacijama može da izvrši bez sprovođenja postupka javnih nabavke, a koje, ukoliko kontrola nadležnih institucija, kao do sada, ne bude funkcionisala, ostavljaju veliki prostor za zloupotrebe i korupciju.
Imajući u vidu koliko se godišnje novca građana potroši na javne nabavke, odnosno da je za poslednje tri godine u Crnoj Gori zaključeno oko 18.000 ugovora o javnim nabavkama ukupne vrijednosti preko milijardu eura, javnost mora biti uključena u proces pripreme zakonodavstva kojim se ova oblast uređuje. Stoga pozivamo poslanike Skupštine Crne Gore da ne usvoje Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, kako bi se Vlada vratila svom prvobitnom planu pripreme novog Zakona u čiju bi pripremu zainteresovana javnost bila uključena.
