Crna Gora je jedna od pet zemalja koje najmanje dvije godine za redom postupaju suprotno pricipima Partnerstva za otvorenu upravu (OGP), zbog čega su pod revizijom od strane Podobora za kriterijume i standard (koji je radno tijelo Upravnog odbora OGP).
O tome da će se status Crne Gore u ovoj globalnoj inicijativi razmotriti, Vlada je obaviještena 13. novembra 2016. godine, putem pisma koje je glavni izvršni direktor inicijative uputio tadašenjem potpredsjendiku Vlade Crne Gore. Pismom je još jednom pozvana crnogorska Vlada da u najkraćem roku a najkasnije do kraja 2016. godine usvoji i pošalje Sekretarijatu OGP drugi Akcioni plan.
Cilj OGP je promocija transparentnosti, odgovornosti i učešća građana u procesu odlučivanja u kojoj učestvuje 75 zemalja svijeta. Od država se očekuje da preuzmu konkretne korake i reformske mjere koje će izraziti u dvogodišnjem Akcionom planu. Neke od zemalja učesnica su i Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Norveška, Italija, koje već sprovode svoj treći Akcioni plan, ali i Njemačka, Francuska i Holandija koje takođe prepoznaju potrebu za daljim reformama u svojim zemljama.
Sa druge strane Crna Gora je postupala protivno pravilima inicijative tri ciklusa za redom (2014/2015/2016), a zapravo od kraja 2012. godine ne uspijeva da usvoji novi akcioni plan.
Vladin Operativi tim Partnerstva za otvorenu upravu koji je radio na pripremi novog Akcionog plana održao je poslednju, svoju petnaestu sjednicu 28. marta prošle godine. Na pomenutoj sjednici je završeno usaglašavanje mjera i aktivnosti od strane predstavnika Vlade i nevladinih organizacije koje imaju članstvu u Operativnom timu. Međutim, iako je bilo najavljeno, Vlada nikada nije razmotrila ni usvojila AP na kojem je rađeno više mjeseci.
Štaviše, od marta prošle godine predstavnici civilnog društva u Operativnom timu (IA, CGO, CRNVO, MANS), ne uspijevaju da zakažu sjednicu ovog tijela. Prema Poslovniku, rukovodilac tima je dužan da u roku od najkasnije 5 dana od dana dobijanja zahtjeva za održanje sjednice od strane tri člana tima – zakaže sjednicu. Međutim, rukovodilac nije nikada odgovorio na ovu i druge inicijative predstavnika NVO za održanje sjednice.
Ključni izgovor koji je rukovodilac OGP dao javnosti za neusvajanje OGP Akcionog plana je navodna „borba da se obezbijedi budžet za sprovođenje mjera iz Akcionog plana za OGP“. Javno obećanje rukovodioca je bilo da će se oformiti poseban budžetski program u Zakonu o budžetu, koji će objediniti budžete potrebne za sprovođenje svih mjera. Međutim, u Zakonu o budžetu za 2017. godinu nema takvog programa, već je osnovan novi program za „Odnose sa javnošću“ od oko 150 hiljada eura, koji se samo jednim svojim dijelom odnosi na OGP, prema obrazloženju, i to nedefinisani dio stavke „ostale usluge“ od 77 000.
Iz svega navedenog se stiče utisak da je Vlada zaključila da reforme po pitanju budžetske otvorenosti, pristupa informacijama, antikorupcije, zaštite prirodnih resursa, sigurnosti zajednica, uklanjanja biznis barijera, javnih usluga, nauke i tehnilogije, prava marginalnih grupa, zdravlja i obrazovanja – Crnoj Gori nisu potrebne, pa da ne vrijedi ulagati napore u popravljanje stanja u ovim oblastima pod okriljem inicijative koju su kao relevantnu prepoznale vodeće zemlje svijeta.
Podgoričanin R.V, uprkos tome što je završio osnovne i specijalističke studije, godinama ne može da dođe do posla u javnoj upravi za koji je neophodna samo osnovna ili srednja škola.
Za nekoliko godina više od 30 puta aplicirao je u državnim organima, a pravdu je nekoliko puta bezuspješno pokušao da istjera na sudu. To mu, međutim, nije pomoglo da se zaposli.
R.V. je imao primjedbe na Upravu za kadrove, gdje je, kako tvrdi, prilikom testiranja više puta osjetio nepravdu i uočio neregularnosti koje je kasnije prijavljivao u žalbama i tužbama. Iz Uprave, međutim, tvrde za Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) da sve rade po strogo utvrđenim procedurama.
Nakon što je R.V. odbijen za posao magacionera u Ministarstvu rada i socijalnog staranja žalio se Komisiji za žalbe. U žalbi je, između ostalog, naveo da su na pisanim i praktičnim testovima koji se dijele kandidatima bili nalijepljeni stikeri sa imenom i prezimenom kandidata.
“Markiranje testa omogućava da neko unaprijed može da ispuni test kandidatu. Kasnije upisivanje šifre sa testa, zajedno sa imenom i prezimenom, koje unosi kandidat i ubacuje u kovertu nema nikakve svrhe, jer eventualna zloupotreba se može uraditi prije nego kandidat i dobije test”, ukazao je R.V. u žalbi.
Komisija je, međutim, odbila žalbu kandidata, ali je Upravni sud 2014. osporio njeno rješenje. Predmet je vraćen na ponovno odlučivanje. Međutim, Ministarstvo rada i socijalnog staranja ponovo je potvrdilo raniji izbor kandidata, nakon čega se R.V. opet žalio Komisiji za žalbe.
Ukazao je još jednom na “nezakonito lijepljenje ceduljica na testovima”, nebodovanje dokumentacije koju je priložio na konkurs, ali i na to što nije utvrđeno činjenično stanje na testu poznavanja računara. Komisija je opet odbila njegovu žalbu. Ali sad je i Upravni sud odbacio njegovu tužbu. On se nakon toga žalio Vrhovnom sudu, koji je usvojio zahtjev za vanredno preispitivanje odluke Upravnog suda. Ni to nije pomoglo – krajem decembra prošle godine Upravni sud je odbio žalbu R.V. On i dalje radi privatne poslove i po 12 sati dnevno, da bi prehranio porodicu. Već ima skoro 40 godina, a nada da će doći do pristojnog posla sve je manja.
„Nastaviću ipak i dalje da konkurišem, da tražim pravdu, da se žalim, možda se i umore od mene“.
Ni ekonomista N.V. već nekoliko godina ne može da se zaposli u struci, pa je prinuđen da radi kao taksista.
On je svoj CV slao na više adresa, nakon što je po završetku stručnog osposobljavanja u jednoj državnoj firmi ostao bez posla. Sagovornik tvrdi da je potraga za državnim poslom gorko iskustvo. Jednom, kaže, bio je i prvorangiran u državnom organu. Ali, starješina se odlučio za kandidata koji je imao manje bodova od njega.
“Raspitao sam se i rečeno mi je da je to po zakonu. Šta mi dalje preostaje? Vjerovatno je trebalo da nađem neku vezu za posao, jer dobar prosjek više ništa ne znači”.
Preko sajta Moja uprava, Institutu Alternativa (IA) do sada je došlo oko 30 prijava zbog probleme prilikom zapošljavanja u organima javne uprave.
“Razlozi prijava variraju, ali uglavnom je riječ o neregularnostima tokom provjere sposobnosti, neizboru najboljih – prvorangiranih kandidata, ali i zloupotrebi ugovora na određeno vrijeme i ugovora o privremenim poslovima”, odgovorili su iz IA.
Iz te nevladine organizacije su saopštili da dugo ukazuju na pravne praznine prilikom testiranja kandidata, počev od neregulisanog sastava i formiranja komisija za provjeru sposobnosti, do uvođenja takozvane psihološke procjene kandidata.
Problem je što zakonom nije propisano koje uslove treba da ispune eksperti u komisijama za provjeru sposobnosti, a nije precizirana ni uloga predstavnika Uprave za kadroved i državnih organa.
“IA je od Uprave za kadrove tražio odluke o izboru eksperata za provjeru sposobnosti. Međutim, nijesmo dobili te odluke jer ih nije bilo, što znači da su procedure formiranja komisija za provjeru sposobnosti vrlo upitne i da ostavljaju veliki manevarski prostor koji je štetan”, naglasili su.
U IA tvrde da postoje i drugi propusti u provjeri sposobnosti, koji se ogledaju u neujednačenosti ocjenjivanja određenih kriterijuma, kao što su radno iskustvo i stručno usavršavanje.
“Ovi kriterijumi, iako bi trebalo da predstavljaju objektivne pokazatelje nečije sposobnosti, podložni su slobodnoj i subjektivnoj procjeni komisija”, naglasili su iz te NVO.
Prema posljednjem objavljenom izvještaju o radu Komisije za žalbe, to tijelo je tokom 2015. godine u radu imalo 839 predmeta. Od tog broja 770 bilo je po žalbama kandidata, a 69 predmeta po presudama Upravnog suda.
Podaci pokazuju da je po tužbama protiv rješenja Komisije u 2015. godini kod Upravnog suda bilo 342 predmeta, a odlučeno je u 242 slučaja.
Od tog broja u 165 predmeta ili 68,18 odsto Sud je tužbu odbio kao neosnovanu, u dva predmeta je tužba odbačena, dok je u šest predmeta postupak obustavljen. U 69 predmeta Sud je poništio rješenja Komisije.
Ukinuti psihološku procjenu kandidata, proceduru obesmišljavaju političke ličnosti
Poseban prostor za manipulisanje može biti psihološka procjena kandidata. U IA smatraju da bi to prilikom testiranja trebalo ukinuti, jer je taj mehanizam protiv-ustavno uveden Vladinom uredbom. Umjesto toga u IA predlažu da se određene osobine kandidata procjenjuju na drugi način, na primjer tako što će psiholozi da budu angažovani kao stalni članovi komisija za provjeru sposobnosti.
“Međutim, i ovako manjkava procedura provjere sposobnosti obesmišljena je mogućnošću koja je data političkim ličnostima na čelu ministarstava i drugih institucija, da ne izaberu najbolje kandidate, i to nakon usmjenog intervju koji uopšte nije regulisan…”, naglasila je predstavnica IA, Milena Milošević.
Ona smatra da bi Uprava za kadrove trebalo da bude aktivnije uključena u proces nadgledanja i unapređenja politike zapošljavanja u državnim organima.
I čistačice morale da znaju ko usvaja budžet opštine
Radmila Bojović iz Šavnika prije tri godine odbijena je za mjesto higijeničarke u vatrogasnoj službi u Šavniku, uz obrazloženje da druga kandidatkinja ima više radnog iskustva. To nije bio uslov tražen konkursom. Nakon usvajanja žalbe, Bojovićeva je u aprilu 2014. dobila novu šansu za isti posao na istom radnom mjestu.
Ona je tada kazala da se zaprepastila pitanjima koja nijesu imala veze sa poslom higijeničarke. „Pitali su me šta čini opštinu, ko čini zakonodavnu vlast, ko usvaja budžet opštine, a zatim i kako se čiste tepih i kupatilo, kako se čisti paučina, džogerom ili metlom. Ja sam bila zbunjena potpuno“, kazala je tada Radmila za TV Vijesti. Ona je ispričala da je nakon pisanog dijela testiranja uslijedio razgovor, tokom kojeg je trebalo da odgovara na pitanja kako bi očistila prašinu sa stola i da li higijeničarka mijenja bravu ili staklo.
Iz nadležne opšinske komisije tada su rekli da su uradili samo onako kako im je sugerisano iz MUP-a, kao nadležnog organa za davanje mišljenja.
Autorka: Ana Komatina
Članak je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo.
Ovdje možete pročitati istraživačku priču i na albanskom jeziku.
Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Institut alternativa je pozvao odbornike Skupštine Glavnog grada da glasaju protiv odluke, kojom bi se bez jasnog zakonskog osnova i diskriminatorno, uz direktnu podršku države, stvorio monopol tri nevladine organizacije.
Skupština Glavnog grada Podgorica će u ponedjeljak raspravljati o predlogu Odluke o prenosu prava raspolaganja na građevinskom zemljištu Vladi Crne Gore, za potrebe izgradnje objekta ”Kuća građanskog društva”.
Apel poslanicima da ne glasaju za ovaj sporni predlog uputio je Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i član Savjeta za razvoj nevladinih organizacija.
Odlukom je predviđeno ustupanje Fondaciji “Kuća građanskog društva”, bez naknade i uz oslobađanje od obaveze plaćanja komunalija, zemljišta veličine 3.697 kvadratnih metara.
Osnivači ove fondacije su tri nevladine organizacije – Građanska alijansa (GA), Centar za demokratsku tranziciji (CDT) i Fond za aktivno građanstvo (FAKT).
IA podsjeća da već dvije godine neuspješno traži informacije o ovom projektu, od trenutka kada je bivši ministar Branimir Gvozdenović najavio gradnju Kuće, a naročito nakon što je Milo Đukanović potpisao Memorandum sa osnivačima Fondacije “Kuća građanskog društva”.
Spornom odlukom, ističe se u pismu, Vlada i Glavni grad su pristali da se, mimo transparentnih procedura, bez jasnog zakonskog osnova i uvažavanja principa jednakih šansi, od preko hiljadu registrovanih NVO na teritoriji Glavnog grada izvrši izbor tri organizacije, koje će upravljati ustupljenom zemljišnom parcelom.
“Nedopustivo je investiranje državne imovine i oslobađanje investitora plaćanja komunalija, a bez pravila i fer konkurencije za javni resurs”, naglašeno je u pismu.
Na drugoj strani, niko ne osporava pravo nevladinim organizacijama i donatorima da slične projekte sporovode bez diskrecione podrške vlasti u ustupanju javnih resursa.
U pismu je odbornicima postavljeno 11 pitanja, koja jasno upućuju na nelogičnost i neutemeljenost ovakvog prijedloga Odluke, koji je suprotan zaključcima Zajedničkog konsultativnog odbora Crne Gore i Evropske unije (EU).
U Deklaraciji koju je ovo tijelo usvojilo prošle godine, Vlada se poziva da bliže reguliše dodjelu državne imovine nevladinim organizacijama.
“Članovi Zajedničkog konsultativnog odbora pozivaju i crnogorske lokalne samouprave da, u saradnji sa organizacijama civilnog društva, pokrenu ovaj proces na lokalnom nivou”, piše u Deklaraciji, koja je usvojena u julu 2016. godine.
Pismo u cjelosti dostavljamo u prilogu, kao i predlog Odluke.
Obraćanja građana Institutu alternativa ukazuju na to da je problem neregulisanog zapošljavanja u javnim preduzećima i ustanovama vrlo izražen, iako zanemaren od strane Vlade.
Vlada je opseg jasne i relativno strožije primjene pravila zapošljavanja svela svega na nekoliko procenata javnog sektora, dok se na zapošljavanje i upravljanje ljudskim resursima u velikom broju javnih preduzeća, ustanova i tzv. agencija primjenjuju samo labava pravila iz Zakona o radu i iz mnoštva posebnih zakona.
IA je u decembru nadogradio svoj sajt “Moja uprava” (mojauprava.me), u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, uz podršku Evropske unije. Sajt omogućava građanima da podijele probleme pri ostvarivanju prava pred našom upravom. Međutim, iako se ova Internet stranica odnosi samo na javnu upravu (organe državne i lokalne uprave i tzv. regulatorna tijela), građani nam vrlo često ukazuju i na probleme u javnim preduzećima i ustanovama.
U jednom slučaju, upućuje se na neregularnosti angažovanja higijeničarke u Elektroprivredi Crne Gore, i rada na “crno” za, kako se tvrdi, 50 eura. U jednom od obraćanja, građani takođe tvrde da je konkurs za direktora/direktoricu Biblioteke Univerziteta Crne Gore, “personalizovan” na način što propisuje uslove koji odgovaraju samo jednoj osobi a koji nisu predviđeni aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji.
Ovi slučajevi su samo pokazatelj nedovoljne regulacije upravljanja ljudskim resursima u našem javnom sektoru, i nedovoljne spremnosti da se neophodne reforme sprovedu na svim nivoima.
Prema procjenama IA, propisi o državnim službenicima i namještenicima koji predviđaju određene, iako nesavršene, standarde zapošljavanja i napredovanja, odnose se tek na sedminu crnogorskog javnog sektora – oko 8.000 zaposlenih, uglavnom u organima državne uprave i administraciji sudstva, tužilaštva, Skupštine i Predsjednika, i u drugim državnim organima.
Ostatak javnog sektora, koji prema poslednjim podacima broji oko 56.000 zaposlenih, je neregulisan, naročito u oblastima zapošljavanja i napredovanja, koje, sudeći prema dosadašnjim praksama, predstavljaju oblasti naročito podložne za korupciju, nepotizam i nedozvoljeni politički uticaj. IA će u narednom periodu dodatnu pažnju posvetiti opsegu crnogorske “javne službe” i preporukama za unapređenje upravljanja ljudskim resursima, ne samo u državnoj upravi, već i u lokalnoj samoupravi, agencijama, javnim preduzećima i ustanovama, s obzirom na to da sadašnje stanje nije usaglašeno sa standardima dobrog upravljanja.
Milena Milošević učestovala je u emisiji Reflektor, koja se emituje na Televiziji Vijesti, i upozorila na nedostatak dosadašnjih rezultata u racionalizaciji javne uprave.
Milena je podsjetila da su ranije inicijative Vlade da smanji broj zaposlenih u javnom sektoru postigle suprotan efekat, i da je javni sektor danas brojniji nego što je bio u vrijeme donošenja Plana unutrašnje reorganizacije javnog sektora 2013. godine.
Ona je takođe naglasila da sumnja da će do neophodnog smanjenja zaposlenih doći uz zaobilaženje partijske politike.
“Mi ne smijemo zaboraviti čuvenu formulu jedno radno mjesto za četiri glasa”, kazala je Milena, uz naglasak da racionalizacija ne treba da podrazumijeva samo smanjenja zaposlenih, već eventualno i ukidanje javnih preduzeća, koja nepotrebno dupliraju poslove nekih državnih organa.
Racionalizacija podrazumijeva i smanjenje javne potrošnje po drugim stavkama, naročito kroz smanjenje izdataka za sudske sporove.
U emisiji su učestvovali i Ivan Šikmanović ispred Ministarstva javne uprave i Željka Vukasnović, gradonačelnica Opštine Kolašin.
Institut alternativa 11 mjeseci čeka na rješenja žalbi koje je uputio u 2016. godini Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP)
IA je u 2016. godini uputio 13 žalbi AZLP, koje još uvijek nisu dočekale svoj epilog, a tiču se rješenja koje je IA dobio od Generalnog sekretarijata Vlade Crne Gore, opštine Kotor, opštine Pljevlja, opštine Ulcinj, Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, Tužilačkog savjeta i Uprave za javne nabavke. Razlozi za žalbe varirali su od pogrešne primjene materijalnog prava, na šta je upućeno devet žalbi, do povreda pravila postupka, zbog ćutanja administracije organa vlasti opštine Budva, Rožaje i Ljekarske komore ili nedostavljanja tražene informacije nakon uplate troškova opštini Ulcinj. Od prve žalbe, koja je Agenciji upućena 3. marta 2016, prošlo je 11 mjeseci.
Članom 38 Zakona o slobodnom pristupu informacijama, AZLP je dužna da postupa po žalbi u roku od 15 dana od dana njenog podnošenja. Ukoliko ne donese rješenje po žalbi i ne dostavi ga podnosiocu iste u propisanom roku, Agencija može biti novčano kažnjena u rasponu od 200 do 2000 eura, u skladu sa članom 48 Zakona.
Svjesni ograničenih kapaciteta Agencije da postupa po žalbama u roku, uputili smo dopis predsjedniku Savjeta Agencije, u novembru prošle godine, tražeći informaciju o ishodu navedenih žalbi. Odgovor još uvijek nije dostavljen, iako je upućen prije tri mjeseca.
Navodni nedostatak kapaciteta Agencije ne može biti opravdanje za kršenje zakonskih rokova u dostavljanju odgovora na žalbe. Posebno treba imati u vidu da je od početka primjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama, 2013 godine, do 2017, budžet Agencije udvostručen, sa 370.490 € na 637.997 €. Prema poslednjim javno dostupnim podacima iz decembra 2016. godine, od 35 predviđenih izvršilaca za poslove u Agenciji, trenutno je zaposleno njih 22, što čini 62% od ukupnog broja sistematizovanih radnih mjesta. Nije poznato da li je Agencija upućivala zahtjeve Ministarstvu finansija za popunu preostalih radnih mjesta i kakav je bio ishod takve inicijative. Pozivamo Agenciju i Vladu da obezbjede punu primjenu zakona u što kraćem roku.
Smatramo da Agencija mora biti pozitivan i vodeći primjer u jačanju prava na slobodan pristup informacijama, pa ovom prilikom apelujemo na Agenciju da poštuje Zakon o slobodnom pristupu informacijama, postupa po žalbama u roku i osnaži poštovanje jednog od zakonskih principa – “pravo javnosti da zna“, u cilju vršenja demokratske kontrole organa vlasti.