Objavljeno

Ministarstva rekorderi po troškovima za radne sporove – Niko ne odgovara za izgubljene milione

Dok Vlada sprovodi mjere štednje smanjujući socijalne naknade i dječje dodatke, iz budžeta je za sudske i radne sporove za četiri godine isplaćen 71 milion eura. Nadležni u organima državne uprave, uprkos tolikoj sumi, ne odgovaraju za greške i nepoštovanja ugovora i zakona.

„Činjenica da su građani od 2012. do ove godine platili više od 70 miliona eura za radne sporove ukazuje na kolaps principa odgovornosti i sankcija u javnoj upravi zbog enormnih šteta koje trpi država“, kazao je poslanik SNP-a Aleksandar Damjanović za Centar za istraživačko novinarstvo (CIN-CG). On je ukazao da će ta cifra, ako se bude nastavila dosadašnja dinamika, ove i naredne godine preći stotinu miliona eura.

Uvode se, ističe Damjanović, novi nameti i smanjuju stečena prava građanima u osjetljivom socijalnom položaju, umjesto da se imenom, prezimenom i funkcijom jasno ukaže na političku i svaku drugu odgovornost za enormne milionske štete pričinjene državi za sudske troškove.

“Pogrešnim i nezakonitim postupanjem ili nepostupanjem dijela državne administracije, koja svoj rezultat ima u troškovima izdataka po osnovu sudskih postupaka koje plaća država, godišnje se u prosjeku izdvaja suma koja je gotovo ista kao sredstva koje umanjenjem naknada za majke država pokušava da nadomjesti”, pojašnjava jedan od prvaka SNP-a.

Državna revizorska institucija (DRI) je početkom ove godine utvrdila je da nije postojalo ekonomično upravljanje za sudske troškove po osnovu radnih odnosa, koji se isplaćuju iz budžeta. Revizori su utvrdili da zaposleni radne sporove najčešće vode protiv ministarstava unutrašnjih poslova, odbrane, pravde i finansija. Zbog toga je tim resorima preporučeno da, između ostalog, postupaju po pravosnažnim presudama i izbjegnu neekonomično trošenje budžetskih sredstava, utvrde način vođenja evidencije o sporovima, imenuju osobe odgovorne za saradnju sa Zaštitinikom imovinsko-pravnih interesa, ali i vrše analize uzroka nastanka sporova. Ministarstavima je dat rok od pola godine da postupe po preporukama iz izvještaja.

Član Senata DRI Branislav Radulović kazao je za CIN-CG da Ministarstvo finansija, shodno preporukama, mora da planira izdatke za sudske sporove na osnovu realnih projekcija. Naglasio je da sredstva za isplatu izdataka za sudske sporove treba planirati u budžetima potrošačkih jedinica, kako bi bile u mogućnosti da isplaćuju novac po pravnosnažnim rješenjima u zakonskom roku. Iako su preporuke DRI da se poštuju sudske presude, u budžetima često za to nijesu namijenja sredstva, što dovodi do nagomilavanja dugova koji će još rasti, jer će se vraćati sa kamatom.

U izjašnjenju Ministarstava pravde na preporuke DRI, koje je CIN-CG dobio po zahtjevu o slobodnom pristupu informacijama, piše da se veliki broj tužbi odnosi na potraživanja zaposlenih zbog prekovremenog rada u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS). Taj resor navodi da je uprava ZIKS-a prethodne tri godine tražila predlogom Plana budžeta sredstva za prekovremeni rad, ali da nijesu bila opredijeljena Zakonom o budžetu.

“U dosadašnjem periodu Budžetom Ministarstava pravde – ZIKS na budžetskoj poziciji ‘sudska rješenja’ bila su planirana sredstva u iznosu od jedan euro, shodno uputstvu Ministarstava finansija”, piše u izvještaju Ministarstava pravde koje je dostavljeno CIN-CG.

I Ministarstavo unutrašnjih poslova (MUP) navodi da ove godine nijesu postojala sredstva za isplatu po sudskim presudama, zbog čega se ne može realizovati preporuka DRI da postupe po pravosnažnim odlukama sudova.

Oni su pojasnili da od 2013. godine imaju elektronsku evidenciju o podnijetim tužbama, ali i da postoji jedinica koja sarađuje sa Zaštitnikom imovinsko-pravnih interesa i Agencijom za mirno rješavanje sudskih sporova.

„Vlada u budžetu za narednu godinu za te namjene predvidja svega 1,87 miliona eura što ne odgovara realnosti, i što ukazuje da su i ostale budžetske projekcije činjenično i logički neutemeljene”, upozorava Aleksandar Damjanović. Tako, ističe on, Vlada ne poštuje preporuke DRI, ali ni sopstvene stavove „da će potrošačkim jedinicama koje uzrokuju štete umanjiti budžetom predviđena sredstva za narednu godinu, kako bi se uveo princip odgovornosti prema novcu građana“.

IA naglašava da država troši mnogo novca na greške državnih organa i da to dobro ilustruje slučaj “Limenka”.

“U tom slučaju je nepoštovanje ugovorne obaveze o kupoprodaji zemljišta sa bratom premijera Mila Đukanovića od strane jednog organa – Uprave policije, koštalo državu preko 10 miliona eura. To je samo ilustracija načina na koji obaveze koje država preuzme mogu da se negativno odraze na državni budžet i samim tim, na građane”, piše u publikaciji IA.

Milione za „limenku“ platili su građani, umjesto odgovornih pojedinaca koji su nesavjesnim poslovanjem omogućili premijerovom bratu da dobije ogroman novac u sporu sa državom. Na karju postavlja se pitanje – da li su mnoge od ovih grešaka namjerne.

Diciplinski postupci rijetkost u ministarstvima

Prema nalazima IA, od 2012. godine naovamo, svega dva visoka rukovodioca smijenja su zbog “nestručnog i nesavjesnog obavljanja funkcije, odnosno nezakonitosti rada i postupanja”.

Iako su prepoznati kao organi protiv kojih zaposleni često pokreću tužbe i dobijaju ih na sudu, ministarstva odbrane i pravde od 2013. godine nijesu pokrenuli nijedan disciplinski postupak u tim resorima. MUP je u ovoj i prošloj godini sproveo po jedan disciplinski postupak, a 2014. godine disciplinski postupak protiv dva službenika, koji su pogrešno informisali građane. Oni su kažnjeni umanjenjem dvije zarade za 20 odsto.

Ministarstavo finansija lani je novačno kaznilo jednu službenicu, zbog nepravilnog korišćenja i raspolaganja povjerenim sredstvima, uslijed kojih je nastupila šteta za taj državni organ. Tokom 2014. godine jedan namještenik je novčano kažnjen zbog neopravdanog izostanka sa posla.

Podaci IA pokazuju da je iste godine jednom namješteniku Ministarstava finansija uručen otkaz, ali u tom resoru nijesu naveli kakvu povredu službene dužnosti je namještenik počinio.

Zaštitnik zatrpan predmetima, bez snage da se suoči sa problemom

Prema nalazima Instituta Alternativa (IA), sporno je funkcionisanje Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, institucije koja postoji već šest godina u okviru Ministarstva finansija, a čiji je primarni zadatak da zastupa državne organe u sporovima.

Informacije IA pokazuju da je, na osnovu predmeta okončanih u 2014. i 2015. godini, Zaštitnik državne organe kao tužene zastupao u čak 6.194 sporova, a kao tužioce u svega 27. Sporno je što ta instutucija rijetko i neuspješno koristi vansudsko rješavanje spora, kao jedan od mogućih načina rasterećenja institucije, iako su tokom ove godine napravljeni određeni pozitivni pomaci.

IA u svojoj publikaciji “Šta štiti Zaštitnik?” ukazuje i da su dostupni izvještaji Zaštitnika veoma šturi, ali i da Vlada tokom 2012. i 2013. uopšte nije razmatrala Izvještaj o radu te institucije. Zaštitnik, je u poslednjem izvještaju o radu, ukazao i na lošu komunikaciju sa državnim organima, koji nemaju kontakt osobe za dostavljanje neophodnih informacija neophodnih za pravovremenije rješavanje sporova.

IA ukazuje i da je institucija zatrpana predmetima, jer je lani postupala u čak 15.486 parnična predmeta. To znači da je po zaposlenom u toj instituciji, kao zakonskom zastupniku državnih organa, bilo 1406 predmeta.

Autorka: Ana Komatina

Članak je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo.

Ovdje možete pročitati istraživačku priču i na albanskom jeziku.

Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Centar za istraživačko novinarstvo, Bonum, Natura i Novi horizont. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Objavljeno

IA o slobodi okupljanja u Crnoj Gori na okruglom stolu u organizaciji OEBS-a

Predstavnica Instituta alternativa, Ivana Bogojević, učestvovala je na okruglom stolu o monitoringu javnih okupljanja, u organizaciji OEBS-a, Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava.

Okrugli sto, koji je organizovan od 14-15. decembra u Beču, prethodio je objavljivanju trećeg Monitoring izvještaja o slobodi mirnih okupljanja u izabranim OEBS zemljama.

Događaj je okupio 34 predstavnika organizacija civilnog društva i aktiviste u oblasti monitoringa javnih skupova iz 18 zemalja – sa Zapadnog Balkana, iz Istočne i Zapadne Evrope, Rusije, Sjedinjenih Američkih Država.

Ivana je, govoreći o izazovima i trendovima u ovoj oblasti, predstavila nalaze ovogodišnje studije Instituta alternativa o slobodi javnih okupljanja u Crnoj Gori, sa posebnim osvrtom na ključne identifikovane izazove. U toku diskusije, pažnja je usmjerena na nedostatak odgovornosti institucija i konačnog epiloga dešavanja uoči oktobarskih protesta 2015. godine u kontekstu prekomjerne upotrebe sile i nedovoljne komunikacije između policije i organizatora protesta, koja je u izvještaju prepoznata kao jedan od ključnih izazova.

Diskusija se raznovrsno kretala od primjene metodologija brojnih prisutnih organizacija u ovoj oblasti, preko identifikovanja glavnih izazova sa kojima se pojedine članice OEBS-a susrijeću u praktikovanju slobode javnih okupljanja i javnog izražavanja, kao i prepreka u njihovom monitoringu, prava na privatnost u kontekstu protesta i javnih skupova, do upotrebe društvenih mreža, kao i kaznenih odredbi i sudskih procesa u ovom kontekstu.
Razmijenjena iskustva i pruženi inputi služiće kao osnova za razvoj nove metodologije Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava, u budućem monitoringu javnih skupova.

Novi monitoring izvještaj o kojem je bilo rječi nakon okruglog stola, rezultat je posmatranja 24 javna skupa u OEBS zemljama učesnicama, u periodu između aprila 2015. i jula 2016. (Austrija, Kipar, Njemačka, Irska, Litvanija, Poljska i Švedska). OEBS je ovom prilikom identifikovao izazove i dobre prakse u olakšavanju javnih skupova od strane vlasti, i dao preporuke kako bi se međunarodni standardi o ljudskim pravima u oblasti slobode javnih okupljanja bolje primjenjivali u cijelom OEBS regionu.

Ivana Bogojević
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Kontrola imovinskih kartona policije

TV Vijesti/Svetlana Đokić

Dok se u javnosti ne stišava bura oko toga da li su pojedini policijski službenici na platnom spisku mafije, Televizija “Vijesti” pokušala je da dobije zvanične podatke od Agencije za sprječavanje korupcije o tome jesu li za skoro godinu ustanovilii nelogičnosti između prijavljenih imovinskih podataka viskokorangiranih policajaca i njihove stvarne imovine.

Za podatke je Televizija “Vijesti” ostala uskraćena, a oni javnosti dostupni bude sumnju.

U Institutu Alternativa vjeruju da bi ove provjere zbog specfičnosti profesije bolje radila unutrašnja kontrola policije.

Sve uz uslov da postoji politička volja da se ovakvi slučajevi procesuiraju što do sada nije bio slučaj.

Šta sve posjeduju policijski funkcioneri i službenici, javnosti trenutno nije i ne može biti poznato jer podaci u imovinskim kartonima, dostupnim na sajtu Agencije za sprječavanje korupcije,nisu dovoljni ali mogu biti indikator.

Detaljnim pregledom, “bode oči” što pojedini viskopozicionirani policajci i njihove supruge imaju kredite u iznosu od po nekoliko desetina hiljada eura, ali nemaju ni vlastiti automobil. Kontrola policijskih imovinskih kartona do ove godine bila je posao MUP-a.

Tada se na njihovom stolu nalazilo pet stotina izvještaja o imovini od čega je kontrolisano 140. U 2015. godini u dva slučaja su konstatovane nepravilnosti.

Od januara je ovaj posao u nadležnosti Agencije za sprječavanje korupcije, a šta su oni uradili za nešto manje od godinu dana, izgleda je strogo je čuvana tajna.

“Osim ovih 500 policijskih službenika Agencija nadležna za čak 4.500 javnih funkcionera i 1.200 državnih službenika što je ogroman broj. Međutim Agencija za sprječavanje korupcije od kada to radi od januara ove godine je iskontrolisala od ovog ukupnog broja 1.320 imovinskih kartona, zaključno sa novembrom, međutim nema dostupnih podataka da li su u tom uzorku ima policijskih službenika i funkcionera, tako da o tome ne znamo ništa”, kazala je Dina Bajramspahić iz NVO Institut Alternativa.

Bajramspahić ukazuje da su se time bavili mediji, ali ne i nadležni organi.

“Kao što znate bilo je u medijima, i ne samo sada, nego i u ranijem periodu dosta spornih predmeta u kojima postoje razlozi za zabrinutost o tome kako je došlo do nesrazmjere između prihoda i imovine, međutim ni jedan od tih nije imao svoj epilog – bilo da se radi o kivičnom procesuranju, bilo da se radi o razrješenju svih sumnji o tome zašto postoji disbalans između prihoda i imovine”, kazala je Bajramspahić.

Zato i upozorava na moguće posljedice neprocesuiranja ovakvih slučajeva.

“To će da nagriza integritet policije u cjelini jer će policijski službenici koji se opiru koruptivnim radnjama imati mnogo manje motiva da to rade kada vide da drugi to sa lakoćom rade i ne bivaju procesuirani”, rekla je Bajramspahić.

U Institutu alternativa nijesu sigurni ni da je dobro rješenje to što se imovinski kartoni policijskih službenika nalaze pod lupom Agencije za sprječavanje korupcije. Vjeruju da bi to najbolje radila unutrašnja kontrola policije

“Specijalizovana je za vrlo specifične istage policijskih službenika, jer je mnogo teže makar teorijski, iako se kod nas može da ispostaviti da je teško procesuirati bilo koga ako ne postoji dovoljno volje, procesuirati policijskog službenika koji zna kako se radi istraga – pa samim tim zna i kako dobro da prikrije tragove i dokaze, nego bilo kog drugog”, kazala je Bajramspahić.

Prilog TV Vijesti pogledajte na linku ispod:

Objavljeno

Saopštenje: Korak bliže ka kvalitetnijim i održivim javnim politikama

Stevo Muk, predsjednik UO Instituta alternativa, na svečanoj dodjeli diploma Škole javnih politika, iskazao je zadovoljstvo što je do sada ukupno 100 predstavnika različitih sektora, uglavnom mladih ljudi iz državne uprave, ali i iz nevladinih organizacija prošlo kroz ovu obuku.

Institut alternativa već peti put organizuje Školu, uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću. Ove godine, dvadeset predstavnika ministarstava, Skupštine, nevladinih organizacija i medija pohađali su obuku, i upoznali se sa ključnim aspektima procesa kreiranja, analize, sprovođenja i monitoringa javnih politika.

Imajući u vidu fazu pregovora o pristupanju EU u kojoj se nalazi Crna Gora, potrebni su jaki državni kapaciteti za izradu efikasnih i održivih javnih politika.

“Drago nam je što smo mogli da vam ponudimo i praktična znanja i dodatna predavanja na neke teme koje su bitne, uključujući ono što se odnosi na antikorupcijske politike i budžetski aspekt javnih politika”, kazao je Stevo Muk prilikom dodjele diploma, naglasivši da se nada da će stečena znanja polaznici iskoristiti u svom budućem radu.

Škola Instituta alternativa, između ostalog, obezbjeđuje i kanal komunikacije i saradnje između civilnog društva i državnih institucija, i doprinosi njihovom međusobnom povezivanju i razumijevanju. Značaj Škole još je veći imajući u vidu da se javne politike ne izučavaju u dovoljnoj mjeri u okviru formalnog sistema obrazovanja. A ovaj program licenciran je kao zvanični program za sticanje znanja i vještina iz oblasti javnih politika od strane Nacionalnog savjeta za obrazovanje Crne Gore.

Nevena Vulević, novinarka portala Vijesti i jedna od polaznica Škole, kaže da je ona od velikog značaja njenim kolegama.

„Na odsjeku novinarstva nemamo predmet javne politike, a sami znamo koliko je razumijevanje javnih politika bitno i za novinarstvo, i za same novinare”, smatra Nevena.

Objavljeno

Četvrti apel NVO za trajno održivo rješenje za angažman asistenata u nastavi

VLADA CRNE GORE

PREDSJEDNIK VLADE, gospodin Duško Marković
MINISTAR PROSVJETE, gospodin Damir Šehović
MINISTAR RADA I SOCIJALNOG STARANJA, gospodin Kemal Purišić

Predmet: Trajno i održivo rješenje za angažman asistenata u nastavi

Poštovani gospodine predsjedniče Vlade,
poštovana gospodo ministri,

Podržavamo odluku Ministarstva prosvjete da do kraja godine iz sopstvenih sredstava isplati asistente u nastavi koji su volonterski radili sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama.

Ohrabruje i izjava ministra prosvjete da podržava izmjene zakona, koje je predložio Ombudsman, a kojima bi se:

a) obezbijedilo da se posao asistenata ne radi volonterski, i
b) da država svakom djetetu s posebnim obrazovnim potrebama za koje se to utvrdi potrebnim obezbijeđuje asistenta, umjesto da mu ga ”može” obezbijediti, kako je do sada bio slučaj.

Međutim, podsjećamo Vas da ovi pozitivni pomaci još uvijek ne nude odgovore na najvažnija pitanja:

  • kako će se obezbijediti trajno i održivo rješenje angažovanja asistenata u nastavi za djecu s posebnim obrazovnim potrebama – kako će se oni finansirati?
  • da li će ministarstvo prosvjete biti odgovorno za njihov angažman i finansiranje ili ne?
  • da li će te pozicije biti sistematizovane ili ne?
  • šta će se konkretno dogoditi s asistentima kojima ugovori o radu na određeno vrijeme ističu na kraju ove godine?

Posao asistenata je odgovoran i veoma važan za djecu za koju je i rješenjem nadležne državne komisije utvrđeno da su im asistenti neophodni. Država mora da obezbijedi da asistenti imaju siguran angažman u toku cijele školske godine, umjesto da se ugovori zaključuju na po nekoliko mjeseci, da uplate kasne i da zbog takvog statusa od tog posla odustaju i oni koji imaju iskustva i koji su za to i posebno bili obučeni. Obrazovanje djece trpi u slučaju promjene asistenata, a u praksi je dokazano da se djeca tada izlažu nepotrebnom stresu.

Predložili smo da se pozicije asistenata ubuduće sistematizuju i da se obezbijedi da njihove troškove obezbjeđuje budžet ministarstva prosvjete, jer su asistenti pomoćnici u procesu obrazovanja, a ne socijalne zaštite. Uostalom, na to upućuje i opšti stav Komiteta za prava osoba s invaliditetom u odnosu na pravo na inkluzivno obrazovanje od ove godine, u kome se od država zahtijeva da ministarstvo obrazovanja bude odgovorno za inkluzivno obrazovanje:

”58. Odgovornost za obrazovanje osoba s invaliditetom na svim nivoima, zajedno s obrazovanjem svih ostalih, mora da leži na ministarstvu obrazovanja. U mnogim zemljama, obrazovanje osoba s invaliditetom je trenutno marginalizovano u okviru ministarstva socijalne zaštite i/ili rada, sto je dovelo do, između ostalog, isključivanja iz glavnih tokova zakonodavstva, politike, planiranja i budžetiranja, nižih nivoa investiranja u obrazovanje osoba s invaliditetom po glavi stanovnika, manjak sistema koji bi prebrodio i obezbijedio inkluzivno obrazovanje, nedostatak integrisanih podataka o uključenosti, zadržavanja i postignuća, i propusta da se razvije inkluzivno obrazovanje nastavnika. Države ugovornice moraju da preduzmu hitne mjere da uspostave obrazovanje učenika sa invaliditetom pod nadležnost ministarstva obrazovanja.”

Na kraju, podsjećamo da smo još u septembru predložili:

1) da škole hitno sistematizuju radna mjesta asistenata, da bi se tako obezbijedio njihov trajni i održivi angazman, a tako su i pred izbore mogli da budu plaćeni;

2) da se obezbijedi da se za asistente angažuju osobe koje su stručne za taj posao i imaju najviše iskustva;

3) da se promjeni član zakona po kojem se taj odgovoran posao po pravilu obavlja volonterski.

Uprkos najave iz Ministarstva prosvjete pred izbore da će pripremiti predloge za trajno rješenje problema i pozvati predstavnike NVO na razgovor, to se do danas nije desilo. Nadamo se da će nova Vlada bez odlaganja na cjelovit način riješiti pitanje pomoći u nastavi djeci sa posebnim obrazovnim potrebama.

Takođe se nadamo da ćete imati partnerski odnos prema inicijativama civilnog sektora posebno u ovakvim stvarima koje se tiču sistemske zaštite ljudskih prava.

S poštovanjem,

Milka Šćepanović, izvršna direktorica NVO Naše sunce
Tea Gorjanc-Prelević, izvršna direktorica NVO Akcija za ljudska prava (HRA)

Pismo podržavaju predstavnici sledećih organizacija i udruženja:

Milisav Mimo Korać, predsjednik Udruženja roditelja djece sa teškoćama u razvoju u Podgorici
Miluša Cica Žugić, direktorica Udruženja za pomoć licima ometenim u psihofizičkom razvoju u Nikšiću
Marina Vujačić, izvršna direktorica Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore (UMHCG)
Kristina Mihailović, izvršna direktorica Udruženja Roditelji
Daliborka Uljarević, izvršna direktorica NVO Centar za građansko obrazovanje (CGO)
Maja Raičević, izvršna direktorica NVO Centar za ženska prava (CŽP)
Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za žensko i mirovno obrazovanje – ANIMA
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA)
Ivana Vujović, izvršna direktorica NVO Juventas
Ljiljana Raičević, izvršna direktorica NVO Sigurna ženska kuća (SŽK)
Milan Poka Mijajlović, starješina Odreda izviđača “Njegoš”
Aleksandar Jerotić, predsjednik NVO Pandora

Objavljeno

Poziv nevladinim organizacijama za pridruživanje mreži Naša uprava

Institut alternativa poziva zainteresovane nevladine organizacije da se pridruže mreži “Naša uprava”.

Mrežu “Naša uprava” trenutno čine Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Ciljevi mreže su nezavisni monitoring reforme javne uprave i osnaživanje crnogorskog civilnog društva za učešće u procesu reforme.

Poziv za pridruživanje mreži “Naša uprava” otvoren je za ograničen broj nevladinih organizacija koje se bave pitanjima odgovornosti, transparentnosti, efikasnosti javne uprave, pružanja usluga, odnosno, u najširem smislu, oblastima dobrog upravljanja i reforme javne uprave.

S obzirom na jedan od naših ciljeva, da ostvarimo dodatnu vrijednost u svom redovnom nadgledanju rada javne uprave i doprinosimo stvaranju jednakih šansi za sve, posebno ohrabrujemo nevladine organizacije koje se bave rodnom ravnopravnošću i zaštitom i unapređenjem prava osoba sa invaliditetom da se prijave za pridruživanje mreži.

Članice mreže će imati mogućnost da tokom 2017. i 2018. godine prisustvuju radionicama o monitoringu reforme javne uprave i Evropskim principima javne uprave, kao i da prisustvuju sastancima mreže na kojima će se razmatrati dalje zajedničke inicijative i aktivnosti.

Mreža “Naša uprava” nastala je u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži” koji finansira Evropska unija, a sprovode ga Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo.

Ukoliko ste zainteresovani da se pridružite mreži koja želi da gradi upravu koja će biti uprava svih nas, pošaljite nam prijavu. Prijava bi trebalo da sadrži kratko pismo motivacije za pridruživanje Mreži i reference organizacije.

Prijavu pošaljite Aleksandri Vavić, na e-mail adresu aleksandra@institut-alternativa.org do 31. decembra 2016. godine. Na isti e-mail se možete obratiti i ukoliko imate bilo kakvih dodatnih pitanja.

Nakon isteka roka, osnivači mreže će donijeti odluke o pridruživanju novih članova mreži “Naša uprava” i obavijestiti organizacije putem e-maila.

Tim Instituta alternativa

Projekat “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!” finansira Evropska unija u okviru programa podrške razvoju organizacija civilnog društva, a sprovode ga Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Cilj projekta je unapređenje praksi dobrog upravljanja u Crnoj Gori.