Objavljeno

“Moja uprava” za probleme u ostvarivanju prava građana

Institut alternativa (IA) završio je nadogradnju svoje posebne Internet stranice, preko koje građani, između ostalog, mogu prijaviti nepravilnosti i poteškoće u ostvarivanju svojih prava pred javnom upravom.

Unapređenje Internet stranice mojauprava.me sprovedeno je u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži”, uz finansijsku podršku Evropske unije (EU).

Zadržana je osnovna interaktivna komponenta stranice, koja je i ranije građanima omogućavala da prijave probleme pri zapošljavanju i napredovanju u državnim organima.

Međutim, lista problema na koje se građani mogu požaliti je sada duža, i uključuje sveukupno djelovanje javne uprave. Drugim riječima, osim kategorije “zapošljavanje i napredovanje u organima uprave”, građani sada, pri slanju prijave ili problema, mogu izabrati i opcije “prijem u državljanstvo”, “izdavanje ličnih dokumenata”, “dobijanje dozvole”, “osnivanje preduzeća” i “ostalo”.

Dosadašnje prijave građana povodom zapošljavanja u državnim organima, upućuju na problem prevelike samovolje ministara i starješine organa prilikom izbora službenika i neregularnosti prilikom provjere sposobnosti kandidata za posao u organima uprave. Nekoliko prijava upućuje i na nezadovoljstvo državnih službenika koji su bili zaposleni na određeno vrijeme, a koji su se našli u svojevrsnom pravnom vakuumu nakon početka primjene poslednjeg Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Preko Moje uprave, Institut alternativa će dijeliti i osnovne informacije o napretku u primjeni Strategije za reformu javne uprave do 2020. godine, koju je Vlada usvojila u julu.

Evropska komisija je u nedavno objavljenom izvještaju o Crnoj Gori, ocijenila da ja naša zemlja umjereno spremna kada je riječ o reformi javne uprave. Ostvareni napredak uglavnom se odnosi na usvajanje strateškog okvira i novog zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i na pojednostavljivanje administrativnih procedura. Međutim, u izvještaju je naročito istaknuta potreba za jakom političkom voljom, kako bi se efikasnije radilo na depolitizaciji i optimizaciji javne uprave.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Održana završna predavanja u okviru Škole javnih politika u Budvi

Četvrti modul Škole javnih politika na temu “Proces kreiranja javnih politika” i Peti modul na temu “Pisanje djelotvornih predloga praktičnih politika” održani su u hotelu HEC Residence u Miločeru, od 9. do 12. decembra 2016.

Prvog dana u Miločeru u okviru IV modula, predavanje na temu Akademsko vs. pisanje javnih politika održao je doc. dr Vladimir Pavićević sa Fakulteta političkih nauka iz Beograda. Predavač je najprije objasnio šta podrazumijeva akademsko, a šta pisanje javnih politika i naglasio da je akademsko pisanje komplementarno sa pisanjem javnih politika. Takođe, bilo je riječi i o značaju akademske čestitosti koja se zasniva na samostalnom pisanju radova, te objasnio pojmove plagijata i autoplagijata.

Ovaj modul nastavljen je predavanjem Marka Sošića iz Vestministarske fondacije za demokratiju u Crnoj Gori na temu Ko plaća javne politike. Sošić je govorio o tome kako funkcioniše budžetiranje u Crnoj Gori i objasnio šta predstavlja tekući bužet, budžet fondova, a šta kapitalni budžet. Sošić se tokom predavanja osvrnuo i na rebalans budžeta i probleme koje nastaju ukoliko se adekvatno ne sprovodi procjena fiskalnog uticaja predloga zakona.

Predavanje Kreiranje antikorupcijskih politika održao je prof. dr Zoran Stojiljković sa Univerziteta u Beogradu. Stojiljković je najprije objasnio zbog čega su antikoruptivne politike horizontalne politike i naglasio značaj monitoringa i evaluacije, koji se jako slabo sprovode. Takođe, na ovom predavanju, bilo je riječi o administrativnoj korupciji, ali i o sistemskoj, političkoj korupciji. Sa polaznicima Škole raspravljano je o uzrocima korupcije, ali i o strategijama (alatkama i mehanizmima) borbe protiv ovog fenomena.

O ulozi državnih i nedržavnih aktera u kreiranju politika na nivou EU i ulozi think tank organizacija u kreiranju javnih politika govorila je dr Jovana Marović. Marovićeva je predstavila institucije Evropske unije i način na koji one funkcionišu. Objasnila je i način na koji se direktive, uredbe, odluke i preporuke implementiraju na nacionalnom nivou. Na kraju, predavačica je približila polaznicima ulogu think tank organizacija, ali i neke ključne probleme sa kojima se one susrijeću u Crnoj Gori prilikom zagovaranja.

Najzad, IV modul završio se predavanjem prof. dr Dragana Đurića sa Univerziteta Crne Gore i Regionalne škole za javnu upravu (ReSPA), na temu “Proces kreiranja javnih politika u državnoj upravi Crne Gore”. Profesor Đurić se najprije osvrnuo na karakteristike javne uprave u malim državama, a zatim govorio o dobrom upravljanju (good governence) i Sigminim principima dobre uprave. Takođe, bilo je riječi o načinu pripreme prijedloga praktične politike i o značaju sprovođenja analize uticaja propisa RIA (regulatory impact assesment).

Naredni, ujedno i poslednji V modul, vodio je Vladimir Pavlović iz Beogradske otvorene škole (BOŠ). Pavlović je objasnio sam pojam javnih politika i osnovne elemente demokratskog političkog sistema, kao i ciklus, mrežu i svrhu praktične politike, što je bilo propraćeno individualnim i grupnim vježbama, a kasnije i prezentacijama i diskusijom. Takođe, polaznici su imali priliku da na konkretnim primjerima analiziraju sažete prijedloge za praktičnu politiku (strukturane elemente, ciljnu grupu, fazu u kojoj se nalazi proces kreiranja javne politike na koju se brief odnosi). Najzad, uslijedilo je još jedan rad u grupama i struktuiranje i razvijanje koherentnog prijedloga praktične politike uz pomoć upitnika za pripremu predloga za praktičnu politiku.

Projekat Škola javnih politika – V generacija finansiran je od strane Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću i Think Tank Fonda – Fondacije za otvoreno društvo. Škola je licencirana kao zvanični program za sticanje znanja i vještina iz oblasti javnih politika od strane Nacionalnog savjeta za obrazovanje Crne Gore.

Objavljeno

Javne finansije i odgovornost uprave: Šta štiti Zaštitnik?

Predmet ovog istraživanja je Zaštitnik imovinsko-pravnih interesa Crne Gore, institucija koja je počela s radom 2010. godine sa zadatkom da zastupa državne organe u sporovima i daje mišljenja državnim organima o imovinsko-pravnim pitanjima. Upravo zbog toga, ona bi trebalo da štiti državnu imovinu i javne finansije, ali, istovremeno da bude i jedan od indikatora efikasnosti državne uprave. Podaci, međutim, ne idu u prilog našoj državnoj upravi: državu mnogo više tuže nego što ona tuži druge. Na osnovu predmeta okončanih u 2014. i 2015. godini, državne organe, kao tužene, Zaštitnik je zastupao u ukupno 6.194 sporova, a kao tužioce – u svega 27 sporova.

Pozicija Zaštitnika u crnogorskom sistemu nije jasna. Iako je formalno pod nadzorom Ministarstva finansija, Zaštitnik nije posebna organizaciona jedinica u okviru ovog Ministarstva. To za posljedicu ima i “šumove u komunikaciji” s Ministarstvom i Vladom. Naime, na Vladi uopšte nisu razmatrani izvještaji o radu ove institucije za dvije godine (2012. i 2013), iako je to zakonska obaveza.

Nejasni su kriterijumi za postavljenja i razrješenja Zaštitnika i ukupno 10 zamjenika. Tokom 2015. godine, svako od njih pojedinačno je, u prosjeku, postupao u 1.406 parničnih predmeta, što upućuje na njihovu veliku opterećenost. Umjesto da izbjegava dugotrajne sudske postupke, prema odlukama objavljenim na sajtu Vrhovnog suda, u prvih šest mjeseci 2016. godine, Zaštitnik je čak 11 puta uložio i nedozvoljene revizije presuda pred Vrhovnim sudom. Vansudsko rješavanje spora Zaštinik koristi rijetko i neuspješno. Ipak, tokom 2016. godine, napravljeni su pozitivni pomaci u tom smislu, jer je na osnovu inicijative Zaštitnika značajan broj sporova riješen pred Agencijom za mirno rješavanje radnih sporova.

Zaštitnik nema posebnu internet prezentaciju niti vodič za slobodan pristup informacijama. Izvještaji o radu svedeni su na tabelarni prikaz postupaka, bez informacija o najvrjednijim sporovima i načinu rješavanja spora. U potpunosti nedostaju informacije o mišljenjima datim na zahtjev drugih organa. Državnim organima, na drugoj strani, nedostaje proaktivnost u saradnji i konsultovanju predstavnika institucije Zaštinika. S izuzetkom Ministarstva finansija, u čijem domenu se nalazi, Zaštitnik je dao svega 26 mišljenja državnim organima za šest godina funkcionisanja.

Neophodno je unaprijediti transparentnost Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa, kroz sadržajnije i proaktivno izvještavanje i pokretanje internet prezentacije. Zakonskim izmjenama treba unaprijediti postavljenja i razrješenja Zaštitnika i zamjenika, na osnovu javnog konkursa. Preventivna uloga institucije treba da se osnaži kroz ovlašćenje da samoinicijativno daje pravna mišljenja i pokreće postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti u odnosu na značajna imovinska-pravna pitanja. Resursi institucije treba da budu usklađeni s analizom opterećenosti zaposlenih.

Publikacija na albanskom jeziku je dostupna ovdje.

Ova analiza je nastala u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!” koji finansira Evropska unija, a sprovode ga Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj analize predstavlja isključivu odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.

Objavljeno

Saopštenje: MUP nije dovoljno ohrabrio građane da prijave krivična djela policijskih službenika

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Odjeljenje za unutrašnju kontrolu policije u prethodnom periodu nisu preduzeli dovoljno aktivnosti da ohrabre građane da prijavljuju unutrašnjoj kontroli krivična djela policijskih službenika, a posebno djela iz oblasti korupcije, saopšteno je na konferenciji Instituta alternativa (IA).

Ta nevladina organizacija predstavila je danas istraživanje „Procjena integriteta policije u Crnoj Gori“, sprovedenog u okviru projekta „Puls integriteta i poverenja policija na Zapadnom Balkanu: POINTPULS“ koji podržava Evropska unija.

Istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić kazala je da nije bilo većih iskoraka, ali ni upadljivog pada u dinamici rada Odjeljenja za unutrašnju kontrolu ni kada su u pitanju pritužbe građana, niti kada su u pitanju samonicijative kontrole zakonitosti rada policije.

„Broj građana koji se obraćaju Odjeljenju nije visok, a takođe je mali broj prijava za koje je unutrašnja kontrola prikupila dokaze kojima se potvrđuje njihova osnovanost. Od 238 prijava koje su podnijeli građani tokom poslednjih tri godine i devet mjeseci, 29 su bile osnovane, dok je 209 bilo neosnovano“, rekla je Bajramspahić u PR Centru.

Prijave građana su, kako je pojasnila, najčešće etičke prirode i donose se na nezadovoljstvo načinom preduzimanja službenih radnji od policije.

„Iz toga proizilazi da Ministarstvo unutrašnjih poslova i Odjeljenje u prethodnom periodu nisu preduzeli dovoljno aktivnosti da ohrabre građane da prijavljuju unutrašnjoj kontroli krivična djela policijskih službenika, a posebno djela iz oblasti korupcije“, istakla je Bajramspahić.

Ona je kazala da su uspješniji rezultati rada Odjeljenja u samoinicijativnoj kontroli zakonitosti vršenja policijskih poslova, koje su kao praksa više zastupljene od 2014. godine.

„Tokom ove godine, u 16 slučajeva Odjeljenje je naložilo mjere za otklanjanje konstatovanih nepravilnosti, neurednosti i nedostataka čime se daje doprinos sistemskom funkcionisanju organizacionih jedinica Policije, što je dobra praksa, budući da organizacije jedinice nisu često predmet spoljnih kontrola u njihovim prostorijama“, navela je Bajramspahić.

Prema njenim riječima, imajući u vidu da je Zakonik o krivičnom postupku izmjenjen i dopunjen između ostalog i da bi se ojačala ovlašćenja unutrašnje kontrole u krivičnom postupku, strateški prioritet u radu, kako je ocijenila, mora biti otkrivanje krivičnih djela i podnošenje krivičnih prijava, „a osnovno mjerilo kvaliteta rada broj optužnih akata i osuđujućih presuda“.

„Međutim, Odjeljenje „ne raspolaže podatkom o broju podignutih optužnica u odnosu na broj krivičnih prijava“ koje su podnijeli, niti raspolaže „podatkom o broju pravosnažnih sudskih odluka“ što nije dobra praksa i ukazuje na nedovoljnu komunikaciju između državnih organa od čije saradnje zavisi uspješno procesuiranje počinilaca krivičnih djela“, ukazala je Bajramspahić.

Ona je kazala da je, u odnosu na 2014.godinu, rukovodiocima organizacionih jedinica Uprave policije u 2015.godini upućeno gotovo upola manje pritužbi.

„Tačnije, 76 pritužbi građana na postupanje policijskih službenika organizacionih jedinica kojima rukovode. To je i dalje više pritužbi nego što su primila druga tijela za kontolu policije“, precizirala je Bajramspahić.

„Međutim, kako je pojasnila, ocijenjeno je da je 75 pritužbi neosnovano, dok je za jednu pritužbu utvrđeno da je odnovana, „čime je nastavljena praksa iz prethodnih godina po kojoj je visoka neosnovanost pritužbi građana“.

„Nadležne organizacione jedinice su u 2015.godini podnijele deset krivičnih prijava protiv deset policijskih službenika Uprave policije zbog osnovane sumnje da su počinili 12 krivičnih djela za koja se gone po službenoj dužnosti“, navela je Bajraspahić.

Ona je navela da su rukovodioci su u prošloj godini zbog povreda težih i lakših povreda službene dužnosti pokrenuli postupak i izrekli mjeru protiv 147 policijskih službenika, a podnosili su i, kako je kazala, zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv pet policijskih službenika.

„Od 1.j anauara ove godine do 14. novembra u Odsjeku za utvđivanje teže povrede službene dužnosti policijskih službenika pokrenuta su 63 disciplinska postupka protiv 68 policijskih službenika, od kojih je za 41 konstatovana odgovornost, dok je 24 postupka i dalje u radu“, kazala je Bajramspahić.

Ona je ukazala da su za oko 35 policijskih službenika izrečene novčane kazne 20 ili 30 odsto mjesečne zarade u trajanju od jednog do pet mjeseci, tri su uslovna prestanka radnog odnosa ili jedan prestanak radnog odnosa, dva su postupka prekinuta, a sedam je oslobođenih od odgovornosti.

„Prema dostupnim podacima, od 16 pravosnažnih dokaza od januara 2013. godine zaključno sa oktobrom 2015. Godine izrečene su tri zatvorske kazne za policijske službenike“, rekla je Bajramspahić.

Govoreći o protestima opozicije prošle godine, Bajramspahić je ocijenila da su sva tijela, a najviše Odjeljenje unutrašnje kontorle i tužilaštvo, doživjeli poraz u identifikovanju počinilaca krivičnih djela.

„Danas imamo samo tri procesuirana službenika, a znamo da ih je učestvovalo preko 30“, navela je Bajramspahić.

Istraživačica javnih politika u IA Milena Milošević kazala je da put do pozicije u policiji i dalje nije utaban za najzaslužnije, što se, kako smatra, loše odražava na integritet policije.

„Ključni problemi su diskrecija prilikom zapošljavanja i rasporeda i proizvoljno ocijenjivanje“, navela je Milošević.

Ona je ukazala da se ocjenjivanje sprovodi na proizvoljan način, navodeći da je nastavljeno po šablonu koji je propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, „koji ne omogućava mjere profesionalnog učinka, niti je prilagođen prirodi policijskog posla“.

„Prema našim podacima, za 2015.godinu većina službenika je dobila ocjenu dobar, dok niko nije dobio ocjenu ne zadovoljava, za razliku od 2014.godine kada je zabilježeno pet takvih slučajeva“, istakla je Milošević.

Kako je precizirala od 3.497 rješenja o ocjenama zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova i Upravi policije koja su donijeta, 559 službenika je dobilo ocjenu odličan, 2.589 ocjenu dobar, dok je 359 službenika ocijenjen kao zadovoljavajući.

Istraživačica javnih politika u IA, Aleksandra Vavić, je, govoreći o parlamentarnom nadzoru policije, rekla da iako postoji dobar zakonski okvir, kontrola rada nije na zavidnom nivou.

„Ako pogledamo Odbor za bezbjednost i odbranu, i njegov rad u ovoj godini, možemo da primjetimo da je bio dosta pasivniji u kontroli rada policije nego u prethodnoj godini i održao je svega šest sjednica, a prva od njih je tek održana u maju“, navela je Vavić.

Istraživačica javnih politika u IA, Ana Đurnić, kazala je da u dijelu slobodnog pristupa informacija i radu Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, činjenica je da je MUP organ vlasti koji najredovnije izvještava javnost i agenciju o stanju u oblasti slobodnog pristupa informacijama.

„Tokom 2015.godine ukupan broj zahtjeva koje je MUP primio u odnosu na ukupan broj zahtjeva koji su svi organi vlasti primili, iznosi 13 odsto. S druge strane, samo dva odsto podnijetih žalbi odnosilo se na rješenje koje je donio MUP“, navela je Đurnić.

Istraživačica javnih politika u IA, Ivana Bogojević, kazala je da rad unutrašnje jedinice za revizuju u MUP-u nije transparentan.

„Naš zaključak je da zakonski kapaciteti jedinice za unutrašnju reviziju još uvijek nisu potpuni. To znači da unutrašnja revizija u MUP-u još uvijek nije ispunila zakonski minimum od tri službenika u svom sastavu“, istakla je Bogojević.

Prezentacije istraživanja na istu temu organizovane su simultano i u Beogradu, Skoplju, Sarajevu, Tirani i Prištini, gde su nalaze predstavili partneri na projektu: Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, Analitika, Centar za sigurnosne studije , Institut za demokratiju i medijaciju i Kosovski centar za bezbednosne studije.

Pogledajte izlaganja sa današnje konferencije za medije:

Tekst i video materijal preuzet sa internet stranice PR Centra.