Objavljeno

Saopštenje: Temeljno pristupiti izmjenama Zakona o lokalnoj samoupravi

Aktuelnim predlogom izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, neće se postići jedan od osnovnih ciljeva da se uvede pravna sigurnost u zapošljavanje i službeničke odnose na lokalnom nivou.

Predložene izmjene, koje su utvrđene na Vladi sredinom decembra prošle godine, podrazumijevaju i preko 20 članova koji regulišu službeničke odnose. Navodno, cilj ovih novih članova je da se izbjegnu problemi dosadašnje shodne primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima na lokalni nivo.

Naime, važeći Zakon o lokalnoj samoupravi djelimično definiše i pravni status lokalnih službenika i namještenika upućujući na shodnu primjenu propisa kojima se uređuje pravni status državnih službenika i namještenika. Međutim, veliki je broj pitanja iz službeničkih odnosa na lokalnom nivou na koje nije moguće shodno primijeniti propise sa državnog nivoa, naročito u pogledu sprovođenja provjere sposobnosti budućih lokalnih službenika, zaštite njihovih prava i obaveznosti primjene podzakonskih akata, koja proizilaze iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Ove pravne praznine su godinama doprinosile netransparentnom funkcionisanju lokalnih samouprava i nedostatku nadzora nad zapošljavanjem u opštinama.

Međutim, dva su ključna razloga zbog kojih predviđene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi ne podrazumijevaju suštinsku promjenu loših višegodišnjih praksi.

Jedan razlog je što je većina novih procedura bukvalno prekopirana iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima, koji, prema nalazima Instituta alternativa, nije dao najbolje rezultate u praksi.

Drugi leži u činjenici da ključna faza zapošljavanja, a to je provjera sposobnosti kandidata, ostaje neregulisana. I dalje je predviđena shodna primjena propisa sa državnog nivoa na organizovanje i sprovođenje provjere sposobnosti za najveći broj pozicija.

Dodatno, prepisivanje nedostatnih odredaba kojima se službenički odnosi regulišu na državnom nivou u Zakon o lokalnoj samoupravi odrađeno je i na onim mjestima gdje za tako nešto uopšte nema logičkog utemeljenja.

Primjera radi, i na lokalnom nivou zadržano je pravo starješina organa da ne izaberu najbolje ocijenjene kandidate. Međutim, prema predloženim rješenjima, ovo bi bio drugi nivo uticaja starješina na postupke zapošljavanja, s obzirom na to da je starješina zadužen i za formiranje komisija za provjeru sposobnosti za rukovodeća radna mjesta u lokalnim upravama.

U skladu sa tim, starješina bi birao osobe koje sprovode provjeru sposobnosti, da bi na kraju možda odlučio da ne uvaži u potpunosti rezultate njihovog rada.

I druga ključna pitanja upravljanja ljudskim resursima nisu dovoljno temeljno obrađena, u prvom redu, ocjenjivanje službenika.

U predlogu je dat samo okvirni pregled načina na koji se vrši ocjenjivanje od strane neposrednog rukovodioca, a za ostale detalje upućuje se na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji, međutim, uopšte ne propisuje detaljno ovu oblast već posebna Vladina Uredba o ocjenjivanju.

Sve ovo ne uliva u nadu da će se u zapošljavanje na lokalnom nivou konačno uvesti red. Stoga se nadamo da će poslanici preispitati dospjele predloge i otkloniti njihove manjkavosti u daljoj proceduri.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Saopštenje: Uprava prikriva prekršaje naručilaca

Iako je zakonski rok za dostavljanje godišnjih izvještaja o sprovedenim javnim nabavkama kraj februara, na sajtu Uprave za javne nabavke je dostupna tek polovina od njihovog ukupnog broja.

Uprava za javne nabavke (UJN) je ove godine počela sa praksom objavljivanja godišnjih izvještaja o sprovedenim nabavkama naručilaca, što je značajan iskorak u pravcu veće transparentnosti. Međutim, dinamika objavljivanja ovih izvještaja pokazuje da nova aktivnost ili oduzima dosta vremena Upravi pa ove izvještaje ne postavlja u optimalnom roku, ili je skoro 50% obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama prekršilo rok za ispunjavanje ove obaveze. Naime, Uprava za javne nabavke je zaključno sa 10. martom ove godine objavila ukupno 175 individualnih godišnjih izvještaja o javnim nabavkama, dok danas, 29. marta, taj broj iznosi 341. Ukupan broj obveznika primjene Zakona u 2015. godini je iznosio 648.

Ovakvo periodično objavljivanje izvještaja nameće zaključak da Uprava još uvijek nije dobila 307 izvještaja, a da ovu informaciju o kršenju Zakona krije. Naime, odgovarajući na zahtjev Instituta alternativa u kojem smo tražili izvještaje na uzorku od 55 naručilaca, iz ove institucije su nas obavijestili da su dio izvještaja objavili na svojoj internet stranici, te da je “u obradi ostali dio izvještaja”. Nejasno je koja je ”vrsta obrade” u pitanju, budući da se izvještaji objavljuju integralno, a Zakon propisuje obavezu dostavljanja izvještaja u pisanoj, ali i u elektronskoj formi. Takođe, Uprava je trebalo već 1. marta da objavi koji to naručioci nisu dostavili izvještaj u roku, a ne da tu informaciju prikriva.

Stoga je u cilju tačnog i potpunog informisanja javnosti, kao i utvrđivanja odgovornosti za kršenje Zakona, potrebno da Uprava za javne nabavke objavi individualne godišnje izvještaje naručilaca u formi u kojoj su oni dostavljeni Upravi i listu obveznika primjene zakona koji su se oglušili o ovu zakonsku odredbu – odnosno dostavili izvještaj nakon 28. februara ili ga nisu dostavili uopšte.

Podsjećamo da Zakon o javnim nabavkama neispunjavanje ove zakonske obaveze tretira kao prekršaj za koji je previđena novčana kazna od 2.000 do 20.000 eura za pravno lice, odnosno od 250 EUR-a do 2.000 eura za odgovorno lice u pravnom licu, državnom organu i organu lokalne samouprave.

Institut alternativa (IA) je i ranije ukazivao na nepostojanje potpune evidencije o kršenju Zakona o javnim nabavkama, kao i da Uprava u svom izvještaju vrši korekcije podataka iz individualnih godišnjih izvještaja naručilaca, bez napominjanja da su i u kom dijelu korekcije vršene.

Ana ĐURNIĆ
Saradnica na projektima

Objavljeno

Bez sluha za NVO u Savjetu za razvoj NVO

Zahvaljući glasovima predstavnika nevladinog sektora, nije usvojen Izvještaj o radu Savjeta za razvoj nevladinih organizacija za prethodnu godinu, a i današnje zasijedanje ovog tijela obilježio je negativan odnos Ministarstva finansija prema inicijativama nevladinog sektora.

Ključne primjedbe NVO na predlog Izvještaja o radu su da ne odražava sugestije i predloge članova Savjeta iz reda nevladinog sektora, te da ga je trebalo dopuniti informacijama koje bi ukazale na ključne probleme i objašnjenja zašto izostaju ozbiljniji rezultati rada.

Savjet je danas raspravljao i o Informaciji Ministarstva finansija o pripremi Zakona o igrama na sreću, mišljenju ovog Ministarstva o predlogu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku dodjele državne imovine u vlasništvu Crne Gore na korišćenje nevladinim organizacijama, a koju je predložila Koalicija nevladinih organizacija ”Saradnjom do cilja”.

Ministarstvo finansija i Vlada nisu uvrstili usvajanje ove uredbe u program rada za ovu godinu, što je u suprotnosti i sa Strategijom razvoja nevladinih organizacija za period 2012-2016. godine, čiji je jedan od prioriteta upravo uređenje dodjele državne imovine na korišćenje nevladinim organizacijama. Ovo Ministarstvo je takođe Savjet, po ko zna koji put, informisalo da ”nema nove i relevantne informacije” o sudbini izmjena i dopuna Zakona o igrama na sreću. Smatram da je ovo dokaz kontinuiteta u negativnom odnosu Ministarstva finansija prema radu Savjeta, čime se vrši direktna opstrukcija njegovog rada budući da ovo tijelo ostaje uskraćeno za cjelovite i blagovremene informacije.

Sjednicu je obilježilo ponovljeno odbijanje predstavnika Vlade da usvoje izmjene internih pravila o radu Savjeta. Naime, usaglašeni predlog predstavnika nevladinog sektora naišao je na odbijanje, nakon čega sam napustio sjednicu. Podsjećanja radi, vladini predstavnici insistiraju na obavezi članova iz reda NVO da ispune cijeli niz neprirodnih i nelogičnih formalnih i birokratskih zahtjeva kako bi ostvarili pravo predlaganja tema o kojima će Savjet raspravljati.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Saopštenje: Napredak simboličan, korupcija uporna

Od posebne je važnosti što Evropski parlament u svojoj Rezoluciji o Crnoj Gori ukazuje na značaj usvajanja kvalitetnog strateškog okvira za reformu javne uprave u narednom četvorogodišnjem periodu, a koji mora utvrditi osnov za depolitizaciju administracije, te obezbijediti poštovanje principa napredovanja i zapošljavanja na osnovu zasluga, kao i odgovornost i transparentnost.

Budući da dosadašnji nacrti Strategije reforme javne uprave za period 2016-2020. godine nisu odgovorili na ove izazove, Institut alternativa još jednom ukazuje na potrebu dodatnog unapređenja ovog dokumenta kako bi bio solidna osnova za prijeko potrebno reformisanje i poboljšanje kvaliteta rada uprave. Samo na ovaj način se može obezbijediti pravo građana na dobru administraciju, oslobođenu korupcije.

Institut alternativa smatra posebno zabrinjavajućim ocjene Evropskog parlamenta o manjku rezultata u oblasti vladavine prava, sveprisutnu korupciju i, ujedno naglašava zaključke ove institucije o značaju slobodnih i fer izbora i slobode medija za demokratsku budućnost Crne Gore. U Rezoluciji Evropskog parlamenta se ističe da, bez obzira na zakonodavna unapređenja, korupcija nastavlja da bude razlog za ozbiljnu zabrinutost i to na svim nivoima. Stoga je nephodno, stav je EP, intenzivirati njeno suzbijanje i to posebno na osnovu uspostavljanja rezultata u istragama, procesuiranju i sankcionisanju krivičnih djela sa elementima korupcije uz fokus na one na visokom nivou, te sprovođenjem efikasnih finansijskih istraga. U tom pravcu, navodi se, od posebnog je značaja jačanje kapaciteta Specijalnog državnog tužilaštva, te obezbjeđivanje nezavisnosti u radu Agencije za sprečavanje korupcije.

U jačanju vladavine prava, Evropski parlament ističe ulogu civilnog društva koje je pokazalo više puta svoju djelotvornost, te poziva državu da dalje unaprijedi i omogući pristup informacijama koje se odnose na proces pristupanja, te obezbijedi održivo finansiranje projekata civilnog društva iz državnih fondova. Istovremeno, EP ukazuje na potrebu snažnijeg parlamentarnog nadzora nad procesom pristupanja, ali i jačanja kapaciteta Skupštine, te dalje osnaživanje mjera koje će dovesti do jačanja povjerenja građana u rad ove institucije.

Tim Instituta alternativa

Objavljeno

Saopštenje: Upravni sud usvojio tužbu Instituta alternativa

Prije nego što ih je proglasilo internim dokumentima, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija nije obavilo test štetnosti objavljivanja informacija sadržanih u komentarima eksperata Evropske komisije, niti je jasno obrazložilo takvu odluku, smatra Upravni sud.

Štura saopštenja sa internet stranice Ministarstva o samom održavanju ekspertskih misija nisu bila dovoljna da nam pruže odgovor na suštinsko pitanje: Kakvi su komentari eksperata Evropske komisije na rad i rezultate nadležnih organa u ključnim oblastima za napredak Crne Gore ka ostvarivanju vladavine prava? Zbog toga, IA je početkom juna prošle godine uputio resornom ministarstvu zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražeći sedam izvještaja pripremljenih tokom ekspertskih misija Evropske komisije.

Izvještaji u čiji smo sadržaj htjeli da ostvarimo uvid su rezultati misija iz oblasti vladavine prava, konflikta interesa, pranja novca i finansiranja terorizma, efikasnosti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ministarstvo nas je obavijestilo da su traženi dokumenti označeni oznakom “INTERNO”. Smatrajući da se na ovaj način bitno ograničava učešće nedržavnih aktera u donošenju javnih politika i kontroli njihovih sprovođenja, javno smo pitali: Šta se to krije u dokumentima EU eksperata, pa su pod oznakom ”interno”?. Uputili smo tužbu na ovakvo rješenje, navodeći da je Ministarstvo prekršilo ključne odredbe Zakona o slobodnom pristupu informacijama, Zakona o tajnosti podataka i Zakona o upravnom postupku.

Upravni sud je u svojoj odluci naveo da u rješenju nije naveden akt kojim su izvještaji označeni stepenom tajnosti, te da iz datog rješenja nije moguće pouzdano izvesti zaključak da su traženi podaci pravilno označeni stepenom tajnosti u skladu za Zakonom. Dodatno, Upravni sud navodi da MVPEI nije obavilo ni test štetnosti objelodanjivanja informacija.

Sudske odluke poput ove ohrabruju, jer obezbjeđuju javnost i otvorenost djelovanja organa državne uprave. Institut alternativa još jednom ističe važnost transparentnog i participativnog procesa evropske integracije u cilju donošenja što boljih zakonskih rješenja i unapređenja prakse.

Apelujemo na Ministarstvo da postupi shodno sudskoj odluci i Zakonu o upravnom sporu, te donese novo rješenje na naš zahtjev, utemeljeno obrazlažući svoju odluku i vodeći računa o pravu građana da kontrolišu javnu upravu koja je dužna da im za svoj rad polaže račune.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Vladavinu prava u regionu urušava korupcija

Postoji solidan zakonski okvir za vladavinu prava u regionu, ali se još uvijek ne osjeća primjena zakona u praksi zbog čega građani ne vide dobrobiti evrointegracija, istaknuto je na panel diskusiji „Vladavina prava ili pravo nesavladivih: pogled sa Zapadnog Balkana”.

Na skupu koji je organizovao Beogradski centar za bezbjednosnu politiku uz učešće organizacija civilnog društva iz Makedonije, Hrvatske i Crne Gore ocijenjeno je da su problemi zajednički u svim zemljama regiona.

„Postoji solidan zakonski okvir, ali u praksi se pokazuje suprotno. Korupcija, zarobljavanje medija i kontrola službi bezbjednosti identifikovani su kao formula za sveprisutno urušavanje vladavine prava. Postoje u društvu snage koje urušavaju demokratske procese i spriječavaju napredak u ostvarivanju vladavine prava“, istakla je Sonja Stojanović Gajić, direktorka Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku. Ona je navela da je potrebno da države uče jedne od drugih i da organizacije civilnog društva treba da djeluju na tri nivoa, kod kuće, regionalno i u Evropi, te da je nužno stalno pregovaranje i udruživanje kako bi se uspostavila i održala vladavina prava.

„Hrvatska u Evropskoj uniji je kao novi učenik koji je došao u razred. Svi već imaju neka svoja interna pravila, znaju kodeks ponašanja i šta se zbiva. Mi smo još uvek u procesu nesnalaženja, nisu spremni ni institucije ni građani“, ukazala je Saša Šegrt iz organizacije GONG i Platforme 112 iz Zagreba dodavši kako se pozitivne promjene nakon pristupa nisu osjetile, kao što se ni obećane reforme i zapošljavanja nisu osjetile.

Jovana Marović iz Instituta alternativa iz Podgorice je navela da je veliki problem u toj zemlji politizovana državna uprava, a posebno prekobrojna zaposlenost u lokalnim samoupravama. Građani Crne Gore vide da ne postoje jednake šanse za zapošljavanje. Korupcija je sveprisutna i prožima sve segmente društva, a nju kao centralni problem vide i građani i vlast i opozicija, čak i Evropska komisija, ocjenila je Marović. Vlada kao svoje prioritete ističe sve oblasti, jer pregovara o 22 poglavlja (uz dva privremeno zatvorena poglavlja) i mora se formalno baviti svim tim temama, ali se ispunjavaju samo tehnički kriterijumi, dodala je ona.
Aleksandar Jovanovski iz Instituta za evropsku politiku iz Skoplja je istakao da država ne smije da bude zarobljena u jednoj partiji i da ne treba da se dozvoli izvršnoj vlasti da donosi odluke u svim oblastima, već da je nužno uključiti i parlament i pravosuđe i osigurati funkcionalnu podjelu vlasti.