Objavljeno

Monitoring javnih nabavki – dobre prakse

Koordinatorka istraživanja, Jovana Marović, učestovala je danas na radionici o monitoringu javnih nabavki koju je organizovala SIGMA. Ona je predstavila jednogodišnje istraživanje Instituta alternativa i nedavno objavljenu publikaciju ”Nabavke u Cnoj Gori: korupcija u zakonskim okvirima” i ukazala na brojne probleme i nepravilnosti u sprovođenju Zakona koje ograničavaju transparentnost:

  • Neobjavljivanje pojedinačnih izvještaja obveznika primjene Zakona o javnim nabavkama;
  • Nepostojanje precizne informacije o broju aneksa ugovora koji se zaključe na godišnjem nivou;
  • Objavljivanje samo određenih kršenja Zakona od strane Uprave za javne nabavke i to na nivou uzorka;
  • Nepostojanje ujednačene primjene zakonskih rješenja;
  • Lošu kontrolu sprovođenja postupaka javnih nabavki i zaključenih ugovora;
  • Nepostojanje evidencije o odgovornim licima koja su snosila odgovornost za utvrđena kršenja Zakona; itd.

Pored Jovane, na događaju su govorili i predstavnici Transparency International Slovačke, SIGMA-e, Uprave za javne nabavke, itd.

Objavljeno

Komentar za agenciju MINA o policijskoj torturi nakon protesta

Sistemski rješavati pitanje policijske torture

Ohrabreni smo reagovanjem Tužilaštva i novim saslušanjem 8 službenika SAJ-a. U odnosu na neki raniji period, Tužilaštvo ne pokazuje pasivnost u postupanju i nadamo se da će pokazati integritet do kraja i procesuirati svako, do najmanjeg, prekoračenja ovlašćenja.

Takođe je dobro što je dan nakon protesta formirana Komsijia Uprave policije za utvrđivanje okolnosti upotrebe sredstava prinude od koje očekujemo konkretne rezultate a ne prazan hod. Komisija treba da nastavi sa radom i preispitivanjem izvještaja koji su joj podneseni i razjašnjavanjem mogućih nedosljednosti u iskazima.

Nekoliko godina za redom, u policiji je bio zastupljen pozitivan trend i porast broja predmeta protiv policijskih službenika za povrede zakona, službene dužnosti i etike. Menadžment policije i Ministarstvo unutrašnjih poslova će, stoga, najbolje odgovoriti na pitanje da li je prekomjerna upotreba sile bila naređena ili se radi od samoinicijativnom postupanju policijskih službenika – time što će učiniti sve da svaki službenik koji je prekoračio ovlašćenja odgovara.

Očekujemo, dakle, da Policija pokaže da ono što se nesumnjivo desilo u jednom broju slučajeva – nije bilo ohrabreno iz vrha policije – time što će procesuirati nasilnike i pokazati ostalim službenicima da to nisu vrijednosti naše policije.

Svjedoci smo takođe da se analizi postupanja policije pristupa neodgovorno, populistički i sa krajnje pristrasnim stavovima koje polarizuju društvo – od onih koji tvrde da je policija apsolutno nedužna, do onih za koje je u cjelini kriva. Takvo pojednostavljeno tretiranje ovog problema nas ne približava onome što je zajednički cilj, da se ništa slično više ne ponovi i da imamo profesionalnu policiju koja je servis građana. I na sledećoj Paradi ponosa ili kad izbiju neredi npr. nakon utakmice, očekivaćemo da ista ta policija zaštiti građane i za to se moraju osigurati pretpostavke.

IA zato poziva sve aktere koji se bave pitanjima policijskog rada da zajednički pripreme set mjera za suzbijanje policijske torture koji mora postatiti dio Strategije razvoja i funkcionisanja policije 2016-2020. koju MUP priprema.

Iako je prvo i ključno procesuiranje nasilnika, ono neće biti dovoljno da u svim sledećim situacijama jedan broj policijskih službenika postupa u granicama neophodnog. Pitanje policijske torture je vrlo složeno, i iako može biti, nije samo političko pitanje. Ono govori i o tome da jedan broj službenika nije usvojio vrijednosti nenasilja i čovječnog postupanja. Moramo težiti tome da imamo policijske službenike koji će biti osnaženi da i neetičnu naredbu odbiju ili zaustave kolegu koji reaguje protivzakonito.

Policijskim službenicima su neophodne kontinuirane obuke sa konkrenim primjerima kako postupati u stresnim i incidentnim situacijama, (jer su propisi takvi da policijski službenici odgovaraju i kad reaguju i kad ne reaguju po službenoj dužnosti), a takođe i redovne zdravstvene i psihološke pretrage.

Takođe treba ohrabiti policijske službenike da prijave svoje kolege koji su demonstrirali silu, koji ne samo da su nanosili teške tjelesne povrede građanima koji su koristili svoje ustavno pravo na protest, već su narušili teško sticano povjerenje građana u policiju, i bacilli sjenku na sve dobro što je policija postigla prethodnih godina.

Dina BAJRAMSPAHIĆ
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Budno oko civilnog društva za napredak regiona

Organizacije civilnog društva treba da se drže svoje izvorne uloge korektivnog faktora u primjeni Razvojne strategije “Jugoistočna Evropa 2020”, istaknuto je na konsultativnom sastanku u organizaciji Instituta alternativa (IA).

Sastanak je organizovan u okviru projekta “Upravljanje za rast Crne Gore: Od nas zavisi”, koji IA sprovodi uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju.

“Upravljanje usmjereno na rast” je horizontalni, sveprožimajuću stub Razvojne startegije “Jugoistočna Evropa 2020”, koji pokriva pitanja dobrog upravljanja, borbe protiv korupcije i reforme pravosuđa.

Očekivanja građana i njihovo zadovoljstvo životnim standardom upravo su u najvećoj međusobnoj povezanosti sa napretkom u okviru ovog stuba, pokazali su rezultati Balkanskog barometra, opsežnog istraživanja javnog mnjenja u svhru praćenja ispunjavanja strateških ciljeva regiona.

Ovo istraživanje, koje je rađeno po uzoru na Eurobarometar, samo je jedan od mehanizama monitoringa primjene regionalne razvojne strategije, o čijim rezultatima se predstavnici civilnog sektora mogu bliže informisati na posebnoj stranici Savjeta za regionalnu saradnju.

Uloga civilnog društva, kada je u pitanju monitoring “upravljanja usmjerenog na rast”, treba da se sastoji u preispitivanju određenih indikatora i njihove vrijednosti, ali i omogućavanju kvalitativnog praćenja reformi, s obzirom na to da brojke, kojima se izražava efektivnost vlada regiona, iako omogućavaju jednostavan pregled i poređenje među zemljama, ne mogu da pruže detaljan pregled stanja.

Takođe, s obzirom na to da je zajednička odlika zemalja regiona postojanje velikog broja strategija, neophodno je nadgledati njihovu međusobnu usklađenost, kao i usaglašenost sa ključnim ciljevima Razvojne strategije JIE 2020.

Na sastanku je istaknuto i da postoji veliki potencijal međusobnog osnaživanja reformi planiranih u okviru upravljanja usmjerenog na rast sa procesom pristupanja Evropskoj uniji, naročito u odnosu na određena poglavlja kao što su javne nabavke (5) ili pravosuđe i temeljna prava (23).

Takođe, ključna odgovornost za primjenu Strategije je na nacionalnim administracijama, pa upravo organizacije civilnog društva treba to da iskoriste kao dodatan prostor za zagovaranje svojih preporuka i postavljanje strateških prioriteta na nacionalnom nivou.

Događaj, koji je organizovan u Podgorici, okupio je preko 30 predstavnika civilnog društva. Ispred Instituta alternativa govorili su Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora i Milena Milošević, istraživačica javnih politika, a različite aspekte primjene JIE 2020 strategije i mogućeg uključivanja civilnog društva u njeno praćenje predstavili su i Dragan Đurić, programski menadžer u Regionalnoj školi za javnu upravu (ReSPA), Milena Lazarević, visa programska menadžerska iz beogradskog Centra za evropske politike, Natalika Šikova, iz Centra za upravljanje promjenama iz Skoplja, Emsad Dizdarević iz Transparency International Bosna i Hercegovina i Rijad Kovač, iz Udruženja evaluatora Bosne i Hercegovine.

Panel diskusija je organizovana u sklopu projekta “Upravljanje za rast Crne Gore: Od nas zavisi!” koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Savjeta za regionalnu saradnju u okviru primjene Razvojne strategije “Jugoistočna Evropa 2020″. Mišljenja i stavovi iskazani u toku događaja ne odražavaju stavove Savjeta za regionalnu saradnju.

Objavljeno

SELDI konferencija o borbi protiv korupcije u Podgorici

SELDI mreža (Mreža organizacija koje se bave borbom protiv korupcije u Jugoistočnoj Evropi) organizovala je 29. i 30. oktobra u Podgorici međunarodnu koferenciju na kojoj smo sa lokalnim i regionalni akterima razgovarali o najboljim načinima za transformisanje postojećih istraživanja usmjerenih na borbu protiv korupcije i dobro upravljanje u efikasna zagovaračka sredstva. Učesnici konferencije posebno su se fokusirali na ulogu civilnog društva u evaluaciji uticaja postojećih antikorupcijskih mjera i ukazali na potrebu za jačom saradnjom sa državnim institucijama, medijima i građanima. Učesnici su u tom kontekstu istakli značaj slobodnog pristupa infomacijama, posebno podacima o javnim nabavkama, finansijskim iskazima javnih preduzeća, kao i izvještajima i preporukama Evropske komisije.

SELDI konferencija o borbi protiv korupcije u Podgorici

U okviru konferencije održane su tri panel diskusije, “Transformisanje postojećih istraživanja usmjerenih na borbu protiv korupcije i dobro upravljanje u efikasna zagovaračka sredstva: Sledeći koraci u procesu pristupanja EU”, “Zagovaranje dobrog upravljanja u kritičnim sektorima: Sektor energetike u Jugoistočnoj Evropi” i “Jačanje zagovaračkih aktivnosti organizacija civilnog društva u Jugoistočnoj Evropi kroz EU reforme i reforme na nacionalnom nivou”.

Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa, Jovana Marović govorila je na prvom panelu SELDI konferencije o ključnim problemima i prioritetnim oblastima podložnim korupciji u Crnoj Gori. Ona je ukazala na problematičan trend kupovine glasova zapošljavanjem ljudi u javnom sektoru, kao i krivično gonjenje samo niže rangiranih službenika, dok su primjeri procesuiranja lica na rukovodećim položajima izuzetno rijetki. Jovana je izrazila i svoju zabrinutost zbog netransparentnosti koncesione politike u Crnoj Gori, kao i zbog niskog stepena povjerenja građana u institucije sistema. Dodala je i da je predstavnicima civilnog sektora ograničen pristup informacijama u posjedu državnih institucija, kao i to da su oni često u potpunosti isključeni iz procesa donošenja odluka. Ipak, istakla je i to da je civilni sektor u Crnoj Gori tokom poslednjih godinaostvario svoj potencijal za saradnju i postao ključni subjekt za sprovođenje monitoringa i popunjavanje institucionalnih praznina u ovoj oblasti.

Kao primjere dobre prakse, navela je portal za vizuelizaciju lokalnih budžeta Moj grad, portal Moja uprava, koji omogućava građanima informisanje o uslovima i procedurama zapošljavanja u državnim organima, kao i portal Moj novac, koji se bavi praćenjem trošenja budžetskih sredstava državnih institucija.

Više informacija o konferenciji možete naći na ovom linku.

Objavljeno

Direktoru Agencije za sprečavanje korupcije ne odgovora kontrola javnosti!

Komentari Uprave za antikorupcijsku inicijativu i direktora Agencije za sprečavanje korupcije na Predlog poslovnika o radu Savjeta Agencije imaju intenciju da u potpunosti spriječe uvid javnosti u njegov rad, zatvarajući sjednice, zbog, kako se navodi, “prostornih kapaciteta” koji su dati na raspolaganje ovom tijelu.

Nakon uvida u Predlog poslovnika koji nam je dostavljen, a poslije “dotjerivanja” iz Uprave za antikorupcijsku inicijativu i direktora Agencije za sprečavanje korupcije, pozivamo Savjet Agencije da ne prihvati ove predloge i spriječi potpuno zatvaranje rada ovog tijela za javnost!

Smatramo da je obrazloženje da “javnost rada prostorno neće biti moguće obezbijediti na lokaciji koja je dodijeljena Agenciji”, kao i da se postavlja pitanje da li „prisustvo cjelokupne zainteresovane javnosti cjelishodno u situaciji kada nova institucija počinje sa ovako važnim poslom” upravo skandalozno i vodi daljem obnavljanju zakulisnih radnji i netransparentnosti kojima smo bili svjedoci prilikom samog izbora direktora, kao i pojedinih članova Savjeta. Na ovaj način u potpunosti je onemogućena saradnja Savjeta sa medijima i nevladinim sektorom, pa se postavlja pitanje koji su to ”načelno dogovoreni oblici saradnje sa nevladinim organizacijama” koje je Savjet usaglasio sa NVO predstavnicima na prošloj sjednici, a kako je saopšteno nakon njenog održavanja. Takođe, Predlog poslovnika predviđa da javnost o radu Savjeta informiše predsjednik/ca ovog tijela, što dodatno ograničava transparentnost.

Direktoru Agencije Radonjiću očigledno ne odgovara dalja kontrola, uzimajući u obzir primarnu nadležnost Savjeta da vrši nadzor nad njegovim radom. Najzad, dodatno je problematičan i stav, odnosno komentar Uprave i direktora, po kojem je nejasna ”situacija kada član Savjeta može biti u sukobu interesa”, posebno ako se uzme u obzir način izbora upravo Radonjića.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Vladavina prava ili sile?

Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Institut alternativa (IA) upozoravaju na bjelodan primjer opstrukcije pravde unutar organa koji treba da se primarno staraju o primjeni zakona, a što mora biti razriješeno u hitnom postupku.

IA i CGO cijene da jučerašnje saslušanje komandanta Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) Radosava Lješkovića pred Tužilaštvom predstavlja školski primjer opstrukcije pravde, opstrukcije istrage i svojevrsne zloupotrebe službene dužnosti.

Ako Lješković ne zna ko je od pripadnika SAJ-a, jedinice kojom komanduje, brutalno prebio građanina Miodraga Mija Martinovića i uništavao njegovo vozilo i ako ne zna koja su dva specijalca bila sa njim u “hameru”, onda on mora biti hitno smijenjen.

Ako Lješković ne bude smijenjen ili se u međuvremenu “ne prisjeti” tih bitnih činjenica, onda je to direktna odgovornost Slavka Stojanovića, direktora Uprave policije koji ga je postavio i koji, shodno tome, odgovara i za njegov rad.

U konačnici, ako ni Stojanović nije spreman da preuzme odgovornost, onda je odgovoran ministar unutrašnjih poslova, Raško Konjević, kao njegov nadređeni.

Država u kojoj jedan građanin može biti brutalno prebijen od strane specijalaca bez prepoznatljivih lica i imena, a čije starješine kroz primjenu zakona ćutanja pokušavaju prikriti taj zločin, je država u kojoj ne stanuje vladavina prava i u kojoj je svaki njen građanin bezbjednosno ugrožen.

U ovom trenutku u Crnoj Gori nema većeg ispita za istražne i pravosudne organe od utvrđivanja krivično-pravne i druge odgovornosti za zločin nad Martinovićem, ali i pokušaje prikrivanja istog i pored dokaza koji su šokirali crnogorsku javnost.

Naravno, cio slučaj ne može ostati van domena politike, a neophodnost utvrđivanja političke odgovornosti nameće se kao logična, iako u Crnoj Gori, na žalost, nemamo tu praksu.

Daliborka ULJAREVIĆ, izvršna direktorka, CGO
Stevo MUK, Predsjednik Upravnog odbora, IA