Objavljeno

Zajedničko saopštenje: Rokovi ne mogu biti važniji od kvaliteta Zakona

Povodom usvajanja Predloga Zakona o zabrani diskriminacije lica s invaliditetom na sjednici Vlade Crne Gore od 04. juna, 2015. godine i upućivanje ovog dokumenta Skupštini Crne Gore na usvajanje, po skraćenom postupku, radi poštovanja rokova predviđenom Programom rada Vlade i akcionim planovima za poglavlja 23. i 19, UMHCG u saradnji s još 63 organizacije se obratilo Predsjedniku Vlade Milu Đukanoviću, Ministru za ljudska i manjinska prava Suadu Numanoviću, Skupštini Crne Gore, Zaštitniku ljudskih prava i sloboda, predstavnicima Evropske Komisije i parlamenta i Delegaciji EU u Podgorici.

Nakon naših inicijativa Odbor za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore je danas inicirao vraćanje Predloga Zakona na dodatno usaglašavanje između nadležnog ministarstva i organizacija osoba s invaliditetom, za period od nedjelju dana.

Naime, Udruženje mladih sa hendikepom Crne Gore, kao organizacija koja je imala članicu u sastavu Radne grupe i koja je izradila inicijalni tekst Nacrta Zakona, apsolutno podržava donošenje Novog Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom. Međutim, Predlog Zakona koji je Vlada usvojila na sjednici od 04. juna 2015. u velikoj mjeri predviđa lošija rješenja od onih koja je predviđao Nacrt Zakona koji je bio na javnoj raspravi u avgustu i septembru 2014. godine.

Mnogobrojne odredbe su u predloženom tekstu Zakona problematične i iste ne samo da nijesu u skladu s međunarodnim i evropskim standardima u oblasti zaštite prava lica s invaliditetom, već su u suprotnosti i s predloženom normom u Članu 5, stav 1 ovog Predloga, koja glasi: “Državni organi, organi državne uprave, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i druga pravna lica koja vrše javna ovlašćenja (u daljem tekstu: organi), kao i druga pravna i fizička lica, u okviru svojih nadležnosti i ovlašćenja, dužni su da donose, odnosno uvode i sprovode propise i posebne mjere, koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite lica sa invaliditetom, koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju u odnosu na druga lica.”

Nakon što je Radna grupa sagledala komentare i sugestije s javne rasprave, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava nije objavilo Izvještaj s javne rasprave na svojoj internet stranici, samim tim zainteresovane strane nije ni obavijestilo u kojoj mjeri je uvažilo njihove sugestije. Dodatno i posebno važno je to što tekst Predloga Zakona nije dostavljen na mišljenje ni članovima Savjeta za brigu o licima sa invaliditetom, jedinom tijelu koje se na nacionalnom nivou isključivo bavi pitanjima osoba s invaliditetom, niti je ovo tijelo imalo priliku da se upozna s predloženim tekstom Zakona.Takođe, najdrastičnije kršenje obaveza i dužnosti Ministarstvo za ljudska i manjinska prava je počinilo prema članovima Radne grupe koji, nakon što je Nacrt Zakona upućen na mišljenje Evropskoj Komisiji (Delegaciji EU u Crnoj Gori) i Sekretarijatu za zakonodavstvo, nijesu bili ni informisani o procesu, niti izmjenama koje su nastupile.

Po informacijama koje smo dobili ključne razlike između Nacrta i Predloga Zakona su nastale kada je isti upućen ministarstvima na mišljenje iako onda nije jasno zašto su ta ministarstva imala predstavnike u Radnoj grupi ukoliko ti predstavnici nijesu bili kompetentni da predlože norme pred Radnom grupom, a ne da se mijenja verzija Nacrta koju je Radna grupa utvrdila. Ostaje nejasno da li je i Evropska komisija imala uopšte uvid u poslednju verziju teksta Zakona prije njegovog upućivanja na Vladu kada se od njenih predstavnika očekivalo da daju ocjenu usaglašenosti.

Ovakav ignorantski odnos prema članovima Radne grupe, posebno onima koji su dali najveći doprinos u izradi teksta Zakona završen je upućivanjem teksta Vladi na utvrđivanje.

Ovakav odnos je neodgovoran i prema poslanicama i poslanicima koji ni sami neće imati dovoljno vremena za analizu zakona. Time bi sebe doveli u nezahvalan položaj i osudu od strane javnosti zbog “neozbiljnosti” prilikom analize i na kraju usaglašavanja i usvajanja konačnog teksta Predloga Zakona.

Smatramo da razlog koji proizilazi iz rokova definisanih Akcionim planom za pregovaračko Poglavlje 19 – Socijalna politika i zapošljavanje i Akcionog plana za pregovaračko Poglavlje 23 – Pravosuđe i temeljna prava) ne može biti važniji od usvajanja kvalitetnog zakona, zakona koji će zaista garantovati poštovanje prava osoba s invaliditetom i to u svim oblastima života koje reguliše i Konvencija UN o pravima osoba s invaliditetom.

Ne postoji dovoljno dobar argument da i ovaj Zakon treba biti usvojen u nepristupačnoj Skupštini, koja i dalje diskriminiše veliki broj osoba s invaliditetom i opet bez učešća tih istih osoba u raspravama.

Takvo stanje, usvajanjem ovog propisa u predloženoj formi, čak iako bi u skupštinskoj proceduri pretprpio određene izmjene, zbog svoje nesvrsishodnosti i usljed revolta izazvanog nezadovoljstvom, bi dovelo do pokretanja novih postupaka za zaštitu od diskriminacije i to na osnovu mehanizama zaštite od diskriminacije koje osobama s invaliditetom garantuju drugi propisi.

Zbog svega navedenog, apelovali smo na nadležne, prije svega na ministra za ljudska i manjinska prava da povuče Predlog Zakona, kako bi se isti razmotrio još jednom uz konsultacije s organizacija osoba s invaliditetom i tako unapredio tekst, koji može, ukoliko je potrebno biti usvojen s odloženom primjenom, ali na zadovoljstvu onih čija prava i reguliše, što i treba biti njegova osnovna svrha.

Spisak organizacija koje su podržale inicijativu možete pronaći ovdje.

Objavljeno

Zajedničko saopštenje: Razrješenje Operativnog tima OGP

Vlada Crne Gore je na jučerašnjoj sjednici, iako to nije bilo predviđeno dnevnim redom, de facto razrješila sadašnji Operativni tim Partnerstva za otvorenu upravu (OGP), donoseći novu Odluku o obrazovanju Operativnog tima partnerstva za otvorenu upravu, u kojoj se predviđa izbor novih članova u roku od 30 dana od dana stupanja Odluke na snagu.

Članovi ovog radnog tijela iz civilnog društva prije toga uopšte nisu bili obaviješteni da će im iznenada prestati mandat i da će predstavnici NVO biti ponovo birani putem javnog poziva. Sporna odluka koju je Vlada juče usvojila nikada nije razmatrana na sjednicama Operativnog tima, a i nakon višestrukih upita ka koordinatoru Operativnog tima ostali smo uskraćeni za informaciju ko je ovu odluku sačinio i predložio Vladi na usvajanje, odnsno ko je donio odluku da se postojeći Operativni tim razriješi.

Jedino što su članovi Operativnog tima iz civilnog sektora dobili, kao prilično nemušto objašnjenje, jeste da se ovakva odluka morala donijeti kako bi se obezbijedile pune pravne pretpostavke za nesmetan rad Operativnog tima, te da namjera Vlada navodno nije bila da se razriješe članovi iz civilnog sektora.

Tokom prethodnih šest mjeseci, predstavnici Centra za građansko obrazovanje (CGO), Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Instituta alternativa (IA) i Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) su u ovoj radnoj grupi volonterski radili na izradi Akcionog plana za unapređenje stanja u oblasti poboljšanja javnih usluga, povećanja javnog integriteta, efikasnije upravljanja javnim resursima, itd, zalažući se za ozbiljne mjere kojima će se značajno promijeniti funkcionisanje državne uprave i predložili na desetine mjera na osnovu kojih je i sačinjena sadašnja radna verzija Akcionog plana Partnerstva za otvorenu upravu.

Nakon što je prva verzija Akcionog plana završena, a prve javne konsultacije sprovedene, Vlada je naš rad “oročila” na još mjesec dana, do pred samo finalizovanje Akcionog plana. Na ovaj, krajnje neprimjeren način, Vlada je obezbijedila da neko odradi posao, odnosno da civilni sektor predloži mjere za novi Akcioni plan, a zatim nas isključila iz rada Operativnog tima pred
samo usvajanje Akcionog plana. Na taj način, ne bismo mogli da utičemo na krajnji sadržaj Akcionog plana, što bi ostavilo Vladi prostor da ukloni one najproblematičnije mjere sa aspekta političke volje, a da zvanično tvrdi kako je Akcioni plan sačinjen u saradnji sa civilnim sektorom.

Ne samo da nas je Vlada na ovaj način onemogućila da utičemo na krajnji izgled i sadržaj Akcionog plana za Partnerstvo za otvorenu upravu, već je i osigurala da ne možemo da pratimo primjenu tog Akcionog plana kroz Operativni tim.

OGP je prestižna globalna inicijativa u kojoj učestvuju 64 zemlje, i u kojoj je obavezna saradnja Vlade i civilnog društva u pripremi plana reformi kojima se unapređuje transparentnost i odgovornost u radu državne uprave.

Boris MARIĆ, CGO

Milica KOVAČEVIĆ, CDT

Dina BAJRAMSPAHIĆ, IA

Vuk MARAŠ, MANS

Objavljeno

Jačanje kapaciteta potrošačkih organizacija za bolje lokalne usluge u Jugoistočnoj Evropi

logoRadionica o prikupljanju sredstava i upravljanju projektima finansiranim iz EU fondova, u okviru projekta ”Jačanje kapaciteta potrošačkih organizacija za bolje lokalne usluge u Jugoistočnoj Evropi”, u organizaciji Instituta alternativa (IA) i TEN mreže, čiji je IA član, održava se u Budvi u periodu od 7. do 11. juna.

 

Projekat finansijski podržava Njemačke agencije za međunarodnu tehničku saradnju – GIZ.

Radionica je organizovana u cilju jačanja kapaciteta potrošačkih organizacija u oblasti potrošačkih prava i lokalnih usluga. Učesnici radionice su predstavnici istraživačkih centara, ujedno članica TEN (Think for Europe) mreže, IA iz Podgorice, Centar za evropske politike- CEP iz Srbije kao i Institut za evropske politike – EPI, iz Makedonije.

Jačanje kapaciteta potrošačkih organizacija za bolje lokalne usluge u Jugoistočnoj Evropi

Pored članica TEN mreže, trening pohađaju i predstavnici partnerskih potrošačkih organizacija: Centar za zašitu potrošača – CEZAP iz Crne Gore, NOPS – Nacionalna organizacija potrošača Srbije kao i OPM- Organizacija potrošača Makedonije.

Tokom četvorodnevnog rada, učesnici imaju priliku da steknu nova znanja u oblasti pisanja prijedloga projekata koji su finansirani iz EU fondova, kao i u oblasti projektnog menadžmenta. Sesije su posvećene upoznavanju faza u projektnom ciklusu, a radom u grupama radi se i na konkretnim projektnim prijedlozima.

Znanja i iskustva stečena na radionici treba da osnaže potrošačke organizacije u Srbiji, Makedoniji i Crnoj Gori, u budućem procesu prikupljanja sredstava i pisanja projekata u daljem radu CONWeb mreže organizacija za zaštitu potrošača, čije je formiranje takođe predviđeno ovim projektom.

 

Objavljeno

Zajedničko saopštenje: Šta je Tužilaštvo uradilo sa izvještajima DRI?

Apel pet nevladinih organizacija da Tužilaštvo da obavijesti javnost o radnjama koje su pokrenute u vezi sa izvještajima DRI koji su mu zvanično dostavljeni

Državna revizorska institucija (DRI) je u dosadašnjem radu u osam slučajeva dostavila posebno zabrinjavajuće izvještaje o reviziji Državnom tužilaštvu. Danas smo uputili poziv Vrhovnom državnom tužiocu (VDT) da obavijesti javnost šta je učinjeno povodom ovih izvještaja, ali i povodom ostalih izvještaja DRI koji su javno dostupni.

Zahtijevamo da javnost bude obaviještena:

  • koliko obavezujućih naloga za provjere je uputilo Policiji u vezi sa navodima u izvještajima, koliko obavještenja su prikupili i dostavili tužiocima,
  • koliko lica je saslušano,
  • koliko je, na osnovu prikupljenih informacija, donijeto naredbi o otvaranju istrage i podignuto optužnih predloga ili optužnica?
  • koliko od 8 izvještaja je “odbačeno” jer su sve provjere pokazale da u dokumentovanim kršenjima zakona nema bića krivičnog djela?

Radi se o revizijama Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, Centra savremene umjetnosti, Centra za stručno obrazovanje, RTCG, Univerziteta Crne Gore, Crnogorskog narodnog pozorišta, Demokratske partije, kao i o reviziji državnih garancija. Ovi subjekti revizije su mahom dobili negativno mišljenje DRI i kod kojih su uočene neke od najgorih slika o tome kako se budžetski korisnici odnose prema novcu poreskih obveznika. Svaki od ovih osam izvještaja donosi poražavajuće podatke o ogomnim iznosima koji su nepravilno prikazivani u finansijskim iskazima, prekoračenjima budžeta, nenamjenskom trošenju budžetskih sredstava, sklapanju štetnih i nezakonitih ugovora koji se potom nisu ni poštovali, nezakonitom postupanju, propustima u javnim nabavkama, itd. Među izvještajima koji su dostavljeni Tužilaštvu je i revizija izdatih državnih garancija, u kojoj je DRI dokazala djelovanje državnih organa i pojedinaca koje je ugrozilo javni interes i dovelo do štete po državni budžet.

Nakon što je izvršila reviziju i utvrdila konačni izvještaj o reviziji, DRI je ove izvještaje dostavljala nadležnom tužilaštvu, u cilju utvrđivanja evenutalnog postojanja bića krivičnog djela. S obzirom na više puta proklamovanu opreznu politku DRI prema ovoj materiji, formalno dostavljanje izvještaja tužilaštvu se može smatrati de facto krivičnim prijavama. Sam čin dostavljanja izvještaja Tužilaštvu govori o svijesti da je uočeno stanje u navedenim organima u zoni krivične odgovornosti.

Iako su neki od ovih izvještaja stariji od pet godina, mi još uvijek ne znamo da li je, i ako jeste, šta, tužilaštvo uradilo sa njima. To ne znaju ni državni revizori koji su radili na ovim revizijama, jer tužilaštvo nema obavezu da ih o tome izvijesti.

Stoga, sa namjerom da podstaknemo utvrđivanje odgovornosti za ovakav odnos prema javnim sredstvima, pozivamo VDT-a da obavijesti javnost kakve su radnje preduzete da se provjeri postojanje krivičnih djela u svim nabrojanim slučajevima.

Takođe, pozivamo VDT-a da utvrdi moguću odgovornost nadležnih tužilaca koji su ignorisali ove izvještaje. Svako negativno mišljenje DRI treba da služi kao signal za tužilaštvo da proaktivno istraži moguće zloupotrebe i krivična djela. Eventualno nepostupanje u slučaju formalnog dostavljanja izvještaja od strane DRI može sugerisati da se radi o nestručnosti, nezainteresovanosti ili nepostojanju volje kod nadležnih tužilaca da se utvrdi odgovornost za počinjena djela.

Stevo MUK,

predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA)

Tea GORJANC-PRELEVIĆ,

izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA)

Daliborka ULJAREVIĆ,

izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje (CGO)

Ana NOVAKOVIĆ,

izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organzacija (CRNVO)

Zlatko VUJOVIĆ,

predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CEMI)

Izvještaji koje je DRI dostavila tužilaštvu:

  • Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Demokratske partije za 2013. godinu,
  • Izvještaj o reviziji „Državne garancije Vlade Crne Gore izdate u 2010. i 2011. godini“
  • Izvještaj o reviziji Godišnjeg finanijskog izvještaja JU Zavod za udžbenike i nastavna sredstava za 2012. godinu,
  • Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Centar savremene umjetnosti za 2012. godinu,
  • Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Centar za stručno obrazovanje za 2011. godinu,
  • Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JP Radio televizija Crne Gore za 2010. godinu
  • Izvještaj o reviziji konsolidovanih godišnjih finansijskih izvještaja Univerziteta Crne Gore za 2009. godinu
  • Izvještaj o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja Crnogorskog narodnog pozorišta za 2009. godinu
Objavljeno

ZKP – Na potezu je Skupština

Dina BajramspahićJoš u martu 2013. godine je formirana Vladina Radna grupa za pripremu izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku i opravdano je što je na ovom, najvažnijem pravnom aktu u oblasti krivičnog pravosuđa, rađeno tako dugo. Vlada je utvrđeni Predlog zakona dostavila Skupštini 11. maja ove godine, i nametnula joj očekivanje da ga usvoji u skraćenoj proceduri da bi se ispoštovali rokovi iz poglavlja 23.

Budući da za borbu protiv kriminala, posebno korupcije i organizovanog kriminala koji su tema svakog dana, nema značajnijeg pravnog instrumenta od ovog zakona, uputili smo inicijativu Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu da se održi javna rasprava sa svim zainteresovanim stranama. U diskusiji je učestvovalo preko dvadeset lica, od predstavnika Radne grupe, nadležnih državnih organa, akademske zajednice, do NVO i poslanika u Odboru. Održano kontrolno saslušanje zaista predstavlja kvalitativno novi momenat u radu Parlamenta i primjer drugim odborima kako imati stručnu raspravu sa najrazličitijim i suprotstavljenim stavovima, lišenu političkih pogleda, a sve sa ciljem da se unaprijedi zakon. Ispostavilo se da je sporan niz pitanja i većinom se odnose na dileme da li je uspostavljen balans između potrebne efikasnosti vođenja istraga i poštovanja garantovanih ljudskih prava.

Posebnu kritiku uputili smo predlagaču zakona zato što, bez davanja ijednog argumenta ili obrazloženja, konstatuje da je “zaključeno da postavljeni koncept krivičnog postupka ne treba mijenjati”. Postavlja se pitanje na osnovu kojih parametara je to zaključeno i zašto su u potpunosti zanemareni svi problemi u saradnji policije i tužilaštva, sva nesnalaženja tužilaca sa novom ulogom, evidentan nedostatak rezultata u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, te izrazito smanjen broj optužnica. Smatramo da koncept treba smjelo dovoditi u pitanje, ne da bi nužno bio promijenjen, već da bi se temeljnije uzele u obzir crnogorske specifičnosti zbog kojih ovaj, inače uspješan koncept u većini evropskih zemalja, kod nas još uvijek nije profunkcionisao.

S tim u vezi, posebno je primjetna tendencija da se Predlogom zakona uvećaju ovlašćenja državnih tužilaca i time ojača njihova uloga rukovodilaca istraga, na uštrb ovlašćenja sudija za istragu. Iako je to možda prirodan sledeći korak u perspektivi, dosadašnja praksa je pokazala da državni tužioci nisu još uvijek, u dovoljnoj mjeri, spremni da odgovore ni na obaveze koje su im važećim zakonima stavljene u nadležnost.

Imajući upravo u vidu probleme u saradnji policije i tužilaštva, Institut alternativa je na javnoj raspravi o nacrtu ovog zakona, između ostalog, predložio da se najvažnije odredbe Sporazuma o zajedničkom radu tužilaštva i policije tokom izviđaja i krivičnog postupka pretoče u odredbe ZKP. Evropska komisija je prepoznala opravdanost ovog našeg zahtjeva, što se eksplicitno navodi na 42.str. Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, ali Vlada uporno neće. Iako je većina odredbi Sporazuma tehničke prirode prije nego materija za zakon, negativna praksa je pokazala da postoji potreba za detaljnim regulisanjem koraka, odgovornosti i obaveza jedne i druge strane, te razrješavanje spornih pitanja snagom zakona. Jeste ironija da državni organi potpisuju Sporazume o zajedničkom radu koji im je već nametnut zakonom, ali je još veća ironija da pet godina uporno ne sarađuju i da to priznaju visoki zvaničnici Vlade.

U vezi sa mjerama tajnog nadzora, IA u načelu nije protiv proširivanja mogućnosti MTN jer vjerujemo da je cilj efikasnije suzbijanje najtežih krivičnih djela, ali imamo obavezu da ponovo ukažemo da državni organi u dosadašnjoj praksi nisu uložili napor da unesu više odgovornosti i transparentnosti u ovu oblast.

Stoga smo pozvali poslanike da ne glasaju za usvajanje Predloga zakona dok policija, tužilaštvo i sudovi javno ne objave detaljne podatke o rezultatima primjene MTN od usvajanja ZKP-a 2010. godine – što su odbijali da učine svih prethodnih godina. Tražili smo i da se utvrdi ko su odgovorani službenici za brojna izuzimanja dokaza pribavljenih MTN-om iz sudskih spisa jer su kršene odredbe ZKP.

Dodatno, imamo dilemu oko produženja roka sa “najduže 7 mjeseci” na “najduže 18 mjeseci” zbog nedostatka kapaciteta Uprave policije da primjeni istovremeno onoliko mjera koliko ima zahtjeva. Naime, ekspert Evropske komisije, Mauricio Varaneze u svom Izvještaju iz 2013. navodi da je Odsjek za posebne provjere odbio čak 50% zahtjeva Sektora za suzbijanje narkotika jer su primjenjivali mjere za predmete drugih odjeljenja policije. Primjena mjera po novom zakonu bi još više smanjila mogućnosti za pokretanje većeg broja predmeta, pa ovo rješenje treba razmotriti sa aspekta efikasnosti.

Imajući u vidu posebnu osjetljivost krivičnih prijava za krivična djela iz oblasti korupcije, smatramo da je neophodno uvesti kontrolu odbačaja ovih krivičnih prijava od strane spoljnog, nezavisnog tijela, odnosno suda, a ne neposredno višeg tužilaštva. Budući da lica koja prijavljuju ova krivična djela izlažu sebe mogućim ozbiljnim reperkusijama, potrebno je da njihove krivične prijave budu dvostruko provjerene. Ujedno napominjemo da bi bilo najvažnije kreirati sistem kontrole odbačaja anonimnih krivičnih prijava jer na njih nema ko da podnese pritužbu.

Navedene i još niz komentara dostavili smo poslanicima, a tokom javne rasprave svi učesnici, vladini i nevladini, su ukazali na mogućnosti za unapređenje ovog zakona koje poslanici treba aktivno i odgovorno da pretoče u amandmane.

Dina BAJRAMSPAHIĆ
Istraživačica javnih politika

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Emisija “Replika” posvećena Zakoniku o krivičnom postupku

Naša Dina Bajramspahić bila je gošća emisije “Replika” koja se prikazuje ponedjeljkom u 20.00 na javnom servisu RTCG 1.

Tema je bila izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku koje su sada u skupštinskoj proceduri.

Ostali gosti su bili:

  • Veselin Vukčević, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca,
  • Radovan Ljumović, rukovodilac Odjeljenja za analitiku, unapređenje rada i razvoj Uprave policije, i
  • Branislav Lutovac, advokat.

Emisiju u cjelini možete pogledati ovdje:

Povezane vijesti: Blog: ZKP – Na potezu je Skupština!