Saopštenje: Alarmantno ignorisanje zaključaka skupštinskog odbora

Institut alternativa upućuje pohvalu Odboru za antikorupciju zbog sačinjavanja Izvještaja o realizaciji zaključaka ovog odbora. Nažalost, izvještaj je ukazao na alarmantno ignorisanje njihovih zaključaka od strane državnih organa. Pozivamo ostala skupštinska radna tijela da uvedu ovu dobru praksu i redovnim sačivanjem izvještaja doprinesu dosljednijoj realizaciji svojih zaključaka.

Jedan od ključnih instrumenata za dopunsku kontrolu rada Vlade i doprinos rješavanju problema u radu državnih organa prepoznatih na radnim tijelima Skupštine, su zaključci radnih tijela, koji često služe kao korektiv rada Vlade. Međutim, ni Poslovnikom Skupštine, ni drugim zakonima, nije posebno definisan status zaključaka i oni formalno-pravno nisu obavezujući za institucije. Ipak, podrazumijevao se potreban nivo političke kulture da se zaključci radnih tijela Skupštine, uvažavajući Ustavnu ulogu Skupštine, makar načelno smatraju obavezujućim za sve državne organe i da se primjenjuju u „dobroj vjeri“.

Međutim, Izvještaj Odbora za antikorupciju o realizaciji zaključaka – koji su čak usvojeni jednoglasno – nedvosmisleno pokazuje da je teza da Vlada i nadležni organi uvažavaju ulogu Skupštine neutemeljena. Od 12 informacija koje su tražene nadležnim organima od strane ovog tijela, samo su 4 dostavljene, a (ne)dostavljanje ovih izvještaja je djelimično uslovljavalo dalji rad Odbora.

Dodatnih 10 zaključaka nije nametalo posebnu obavezu dostavljanja informacija pa je njihovu realizaciju teže ocjeniti. Naročito zabrinjavajući problem je kvalitet dostavljenih izvještaja, koji su, kako se navodi u Izvještaju, “dosta ograničeni”.

Ukoliko se hitno ne unaprijedi realizacija zaključaka radnih tijela i Skupštine, Parlament će ostati samo pričaonica, čije diskusije nemaju nikakvog efekta ni uticaja na unapređenje rada državnih organa i sprovođenje javnih politika, što je jedan od njenih najvažnijih zadataka.

Ovaj Izvještaj, takođe, najbolje ilustruje koliko su komentari o “parlamentarnoj diktaturi” u Crnoj Gori proizvoljni i zasnovani na incidentnim nesaglasjima između izvršne i zakonodavne vlasti, a ne na poštovanju sistemske podjele uloga dvije grane vlasti.

Dina BAJRAMSPAHIĆ
Istraživačica javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.