Korupcija je, nakon nezaposlenosti, najveći problem sa kojem se suočavaju crnogorski građani, a postoji značajan prostor da policija suzbije tu pojavu u svojim redovima, pokazalo je istraživanje regionalne mreže POINTPULSE, koju, pored Instituta alternativa, čine Beogradski centar za bezbednosnu politiku (BCSP), BIRN Srbija, Centar za sigurnosne studije BiH i kosovski Centar za bezbjednosne studije.
Istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić, kazala je da je istraživanje „Integritet policije na Zapadnom Balkanu“ sprovedeno od 11. do 22. juna, a u njemu je učestvovalo 1.292 punoljetna crnogorska građanina.
„Postavili smo pitanje koji su najznačajniji problemi sa kojima se Crna Gora u ovom momentu suočava. Građani smatraju da je korupcija na drugom mjestu, nakon nezaposlenosti, najveći problem u Crnoj Gori“, kazala je Bajramspahić u PR Centru.
Ona je kazala da se drugo pitanje odnosilo na povjerenje u institucije u Crnoj Gori, pojašnjavajući da je policija na drugom mjestu, nakon obrazovanja.
„Ovo predstavlja relativno visoko povjerenje u odnosu na ukupan kontekst, 
budući da je ukupan procenat 58 odsto. Manje povjerenja su građani iskazali prema sudstvu, tržišnoj inspekciji i Upravi za antikorupcijsku inicijativu“, navela je Bajramspahić.
Ona je kazala da su, na pitanje koje su prve asocijacije na policiju, građani u najvećem broju odgovorili da je to sigurnost i bezbjednost, dok se na drugom mjestu našla korupcija.
„Odgovarajući na pitanje kako vide prosječnog policajca u Crnoj Gori, građani su u najvećem broju odgovorili da ga vide kao arogantnog, bezobraznog i drskog, dok drugi dio građana smatra da uliva sigurnost, bezbjednost“, rekla je Bajramspahić.
Sledeće pitanje se, kako je dodala, odnosilo na to u kom svojstvu policija u Crnoj Gori djeluje, gdje je 30 odsto ispitanika odgovorilo da djeluje kao servis građana.
„Svi ostali smatraju da djeluje ili u interesu Vlade, njih 38 odsto, ili kao sredstvo za zaštitu političkih partija – 19 odsto, ili kao sredstvo za zaštitu ljudi u vrhu policije sa čak 11 odsto“, navela je Bajramspahić.
Ona je rekla da najveći broj građana, 70 odsto smatra da politika ima uticaj na operativni rad policije, u potpunosti i u priličnoj mjeri, dok preostalih 27 smatra da je to u manjoj mjeri ili da nema uticaj.
„Kada je u pitanju zapošljavanje u policiji, vidimo da svega 32 odsto smatra da se to primjenjuje u skladu sa zakonom-putem javnog konkursa“, ukazala je Bajramspahić.
Ona je kazala da su stavovi građana o efikasnosti policije pokazali su da su izrazito visoki procenti kada je u pitanju javna bezbjednost, bezbjednost škola, u saobraćaju.
„Ovo treba da objasni zašto postoji tako visoko povjerenje u policiju, a da građani istovremeno imaju nisko povjerenje o tome da će policija efikasno suzbiti korupciju unutar policije, organizovanog i privrednog kriminala“, navela je Bajramspahić.
Kada je u pitanju rasprostranjenost korupcije u crnogorskim institucijama, kako je dodala, policija se nalazi na petom mjestu.
„Najnegativnije mišljenje građana je prema tržišnoj inspekciji, sudstvu, carinama i zdravstvu, dok najpozitivniji stav imaju o NVO, obrazovanju, medijima“, kazala je Bajramspahić.
Ona je objasnila da percepcija rasprostranjenosti korupcije pokazuje da ovo nije odlučujući faktor za stavove građana o povjerenju.
„Skoro identičan broj građana ima povjerenje u policiju i smatra da je korupcija rasprostranjena, na osnovu čega se može zaključiti da građani odlučuju o povjerenju na osnovu drugih faktora, a ne rasprostranjenosti korupcije“, navela je Bajramspahić.
Odgovarajući na pitanje ko je najkorumpiraniji unutar policije, istraživanja je pokazalo kako je kazala, da trećina građana smatra da su to ljudi na visokim pozicijama unutar policije, prije nego običnim policajcima, inspektorima i policajcima koji se bave privrednim kriminalom.
„Na pitanje koji su najučestaliji oblici korupcije, 35 odsto građana je odgovorilo
da je to primanje mita od kriminalaca, dok njih 28 odsto smatra da je to primanje mita od građana“, rekla je Bajramspahić.
Govoreći o davanju mita, ona je kazala da je od pet odsto ispitanika koji su priznali da su imali to iskustvo, njih 73 odsto saopštilo da je samo ponudilo mito, dok 19 odsto da je to bilo na zahtjev policajaca.
„Njihov odgovor je bio da je najčešća vrijednost mita iznos od deset eura“, navela je ona.
Istraživač javnih politika u IA Marko Sošić objasnio je da su istovjetna pitanja na koja su odgovorali crnogorski građani, bila su postavljena i građanima Srbije, Kosova i Bosne i Hercegovine.
„Mogu vam reći da sam bio začuđen stepenom preklapanja rezultata u tim državama. Kod većine pitanja, rezultati su gotovo identični. Jedina zemlja koja odudara jeste Kosovo, koje karakteriše dosta pozitivniji stav građana prema policiji“, naveo je on.
Predsjednik Upravnog odbora IA Stevo Muk smatra da postoji značajan prostor da se dalje radi na integritetu i odgovornosti policijskih službenika i policijske organizacije.
„Ostaje puno prostora da policija radi na borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala uopšte, a i u svojim redovima. Smatramo da postoji veliki prostor i za dalji rad na smanjenju političkog uticaja na zapošljavanje i funkcionisanje policije, kao i na drugim aspektima integriteta“, kazao je on.
Istraživanje je sprovedeno u okviru regionalnog projekta Balkanski puls za policijski integritet i povjerenje – POINTPULSE.
Regionalna mreža organizacija civilnog društva POINTPULS organizuje prezentaciju rezultata istraživanja javnog mnjenja „Integritet policije na Zapadnom Balkanu” koja će biti održana u srijedu 22. jula 2015. godine sa početkom u 11 časova u velikoj sali PR Centra.
Polugodišnji izvještaj o realizaciji Akcionog plana za poglavlje 23 obiluje nepreciznim informacijama, dok je sam način procjene ispunjenosti mjera problematičan i ostavlja dosta prostora za proizvoljno izvještavanje i manipulisanje postignutim.