Objavljeno

ZKP – Na potezu je Skupština

Dina BajramspahićJoš u martu 2013. godine je formirana Vladina Radna grupa za pripremu izmjena i dopuna Zakonika o krivičnom postupku i opravdano je što je na ovom, najvažnijem pravnom aktu u oblasti krivičnog pravosuđa, rađeno tako dugo. Vlada je utvrđeni Predlog zakona dostavila Skupštini 11. maja ove godine, i nametnula joj očekivanje da ga usvoji u skraćenoj proceduri da bi se ispoštovali rokovi iz poglavlja 23.

Budući da za borbu protiv kriminala, posebno korupcije i organizovanog kriminala koji su tema svakog dana, nema značajnijeg pravnog instrumenta od ovog zakona, uputili smo inicijativu Odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu da se održi javna rasprava sa svim zainteresovanim stranama. U diskusiji je učestvovalo preko dvadeset lica, od predstavnika Radne grupe, nadležnih državnih organa, akademske zajednice, do NVO i poslanika u Odboru. Održano kontrolno saslušanje zaista predstavlja kvalitativno novi momenat u radu Parlamenta i primjer drugim odborima kako imati stručnu raspravu sa najrazličitijim i suprotstavljenim stavovima, lišenu političkih pogleda, a sve sa ciljem da se unaprijedi zakon. Ispostavilo se da je sporan niz pitanja i većinom se odnose na dileme da li je uspostavljen balans između potrebne efikasnosti vođenja istraga i poštovanja garantovanih ljudskih prava.

Posebnu kritiku uputili smo predlagaču zakona zato što, bez davanja ijednog argumenta ili obrazloženja, konstatuje da je “zaključeno da postavljeni koncept krivičnog postupka ne treba mijenjati”. Postavlja se pitanje na osnovu kojih parametara je to zaključeno i zašto su u potpunosti zanemareni svi problemi u saradnji policije i tužilaštva, sva nesnalaženja tužilaca sa novom ulogom, evidentan nedostatak rezultata u oblasti korupcije i organizovanog kriminala, te izrazito smanjen broj optužnica. Smatramo da koncept treba smjelo dovoditi u pitanje, ne da bi nužno bio promijenjen, već da bi se temeljnije uzele u obzir crnogorske specifičnosti zbog kojih ovaj, inače uspješan koncept u većini evropskih zemalja, kod nas još uvijek nije profunkcionisao.

S tim u vezi, posebno je primjetna tendencija da se Predlogom zakona uvećaju ovlašćenja državnih tužilaca i time ojača njihova uloga rukovodilaca istraga, na uštrb ovlašćenja sudija za istragu. Iako je to možda prirodan sledeći korak u perspektivi, dosadašnja praksa je pokazala da državni tužioci nisu još uvijek, u dovoljnoj mjeri, spremni da odgovore ni na obaveze koje su im važećim zakonima stavljene u nadležnost.

Imajući upravo u vidu probleme u saradnji policije i tužilaštva, Institut alternativa je na javnoj raspravi o nacrtu ovog zakona, između ostalog, predložio da se najvažnije odredbe Sporazuma o zajedničkom radu tužilaštva i policije tokom izviđaja i krivičnog postupka pretoče u odredbe ZKP. Evropska komisija je prepoznala opravdanost ovog našeg zahtjeva, što se eksplicitno navodi na 42.str. Izvještaja Evropske komisije o napretku Crne Gore, ali Vlada uporno neće. Iako je većina odredbi Sporazuma tehničke prirode prije nego materija za zakon, negativna praksa je pokazala da postoji potreba za detaljnim regulisanjem koraka, odgovornosti i obaveza jedne i druge strane, te razrješavanje spornih pitanja snagom zakona. Jeste ironija da državni organi potpisuju Sporazume o zajedničkom radu koji im je već nametnut zakonom, ali je još veća ironija da pet godina uporno ne sarađuju i da to priznaju visoki zvaničnici Vlade.

U vezi sa mjerama tajnog nadzora, IA u načelu nije protiv proširivanja mogućnosti MTN jer vjerujemo da je cilj efikasnije suzbijanje najtežih krivičnih djela, ali imamo obavezu da ponovo ukažemo da državni organi u dosadašnjoj praksi nisu uložili napor da unesu više odgovornosti i transparentnosti u ovu oblast.

Stoga smo pozvali poslanike da ne glasaju za usvajanje Predloga zakona dok policija, tužilaštvo i sudovi javno ne objave detaljne podatke o rezultatima primjene MTN od usvajanja ZKP-a 2010. godine – što su odbijali da učine svih prethodnih godina. Tražili smo i da se utvrdi ko su odgovorani službenici za brojna izuzimanja dokaza pribavljenih MTN-om iz sudskih spisa jer su kršene odredbe ZKP.

Dodatno, imamo dilemu oko produženja roka sa “najduže 7 mjeseci” na “najduže 18 mjeseci” zbog nedostatka kapaciteta Uprave policije da primjeni istovremeno onoliko mjera koliko ima zahtjeva. Naime, ekspert Evropske komisije, Mauricio Varaneze u svom Izvještaju iz 2013. navodi da je Odsjek za posebne provjere odbio čak 50% zahtjeva Sektora za suzbijanje narkotika jer su primjenjivali mjere za predmete drugih odjeljenja policije. Primjena mjera po novom zakonu bi još više smanjila mogućnosti za pokretanje većeg broja predmeta, pa ovo rješenje treba razmotriti sa aspekta efikasnosti.

Imajući u vidu posebnu osjetljivost krivičnih prijava za krivična djela iz oblasti korupcije, smatramo da je neophodno uvesti kontrolu odbačaja ovih krivičnih prijava od strane spoljnog, nezavisnog tijela, odnosno suda, a ne neposredno višeg tužilaštva. Budući da lica koja prijavljuju ova krivična djela izlažu sebe mogućim ozbiljnim reperkusijama, potrebno je da njihove krivične prijave budu dvostruko provjerene. Ujedno napominjemo da bi bilo najvažnije kreirati sistem kontrole odbačaja anonimnih krivičnih prijava jer na njih nema ko da podnese pritužbu.

Navedene i još niz komentara dostavili smo poslanicima, a tokom javne rasprave svi učesnici, vladini i nevladini, su ukazali na mogućnosti za unapređenje ovog zakona koje poslanici treba aktivno i odgovorno da pretoče u amandmane.

Dina BAJRAMSPAHIĆ
Istraživačica javnih politika

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Emisija “Replika” posvećena Zakoniku o krivičnom postupku

Naša Dina Bajramspahić bila je gošća emisije “Replika” koja se prikazuje ponedjeljkom u 20.00 na javnom servisu RTCG 1.

Tema je bila izmjene i dopune Zakonika o krivičnom postupku koje su sada u skupštinskoj proceduri.

Ostali gosti su bili:

  • Veselin Vukčević, zamjenik Vrhovnog državnog tužioca,
  • Radovan Ljumović, rukovodilac Odjeljenja za analitiku, unapređenje rada i razvoj Uprave policije, i
  • Branislav Lutovac, advokat.

Emisiju u cjelini možete pogledati ovdje:

Povezane vijesti: Blog: ZKP – Na potezu je Skupština!

Objavljeno

Saopštenje: Reforma javne uprave nekoordinisana i netransparentna

Loša koordinacija procesom, kašnjenje u izvještavanju i ispunjavanju mjera zacrtanih strateškim dokumentima, uključujući i uporno odlaganje racionalizacije broja zaposlenih, nastavljaju da budu gorući problemi reforme javne uprave u Crnoj Gori.

Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta, regulatorne i strukturne reforme usvojio je izvještaje o realizaciji Strategije za reformu javne uprave i Plana reorganizacije javnog sektora za prošlu godinu krajem maja. Vlada još uvijek nije usvojila ove izvještaje, iako je rok, po Akcionom planu za poglavlje 23, bio mart 2015. godine. Na taj način se nastavlja praksa lošeg izvještavanja o reformi javne uprave, budući da je polovinu sprovođenja, još uvijek, važeće Strategije, obilježilo odsustvo bilo kakve informacije o realizaciji aktivnosti.

Ne raduje ni stepen realizacije mjera iz Stategije, niti iz Plana unutrašnje reorganizacije javnog sektora. Institut alternativa je, u odsustvu zvanične statistike, dobio podatke, od lokalnih samouprava, na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama, po kojima opštine do sada nisu ispunile niti jednu obavezu predviđenu Planom reorganizacije. Podsjećanja radi, svi organi javne uprave trebalo je da do kraja 2014. godine pripreme analize o optimalnom broju izvršilaca, te plan smanjenja zaposlenih.

Budući da je Savjet za unapređenje poslovnog ambijenta usvojio pomenute izještaje na elektronskoj sjednici, nameće se zaključak da ovo krovno političko tijelo za reformu javne uprave ne ”prepoznaje” probleme u sprovođenju ključnih strateških dokumenata o kojima bi trebalo raspravljati, odnosno izvršiti pritisak u pravcu njihovog prevazilaženja. Ovo tijelo se, dalje, tokom prošle godine samo ”upoznalo” sa aktivnostima na reformi na lokalnom, a ne i na državnom nivou, bez konkretnih smjernica za unapređenje. Otuda je važno preispitati ulogu Savjeta u procesu, te unaprijediti i međuinstitucionalnu koordinaciju reformom koja je dugo bila nejasna, isprepletena, podijeljena između dva ministarstva i tri koordinaciona tijela. Dodatno, primjetno je uporno odbijanje Vlade da uključi predstavnike civilnog sektora u proces izrade strateških dokumenata, kao i u sastav koordinacionih tijela koji prate njihovo sprovođenje, što dodatno doprinosi netransparentnosti.

S obzirom na to da se trenutno radi na novom strateškom dokumentu za reformu javne uprave za period 2016-2020, još jednom ističemo potrebu preciznijeg, redovnog i kvalitativno unaprijeđenog komuniciranja reforme sa javnošću, te uključivanja predstavnika civilnog sektora u sastav radne grupe koja radi na njemu, kao i tima koji će pratiti implementaciju Strategije.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Saopštenje: Vlada isključuje javnost iz pregovora

Odustajanje od kvartalnog izvještavanja o toku pregovaračkog procesa u poglavljima 23 i 24, zatvaranje sjednica Savjeta za vladavinu prava za predstavnike civilnog sektora, kao i selektivna dostupnost informacija članovima radnih grupa, nisu dobri za proces i predstavljaju korak unazad u odnosu za transparentnost pregovora.

Umjesto dosadašnjih kvartalnih izvještaja o realizaciji akcionih planova za poglavlja 23 i 24, radne grupe će pripremati, a Vlada usvajati, isključivo polugodišnje izvještaje. Šestomjesečna dinamika izvještavanja nije dobra za proces, niti komuniciranje napretka o pregovorima sa javnošću. Tako npr. određena mjera će do kraja juna vjerovatno biti realizovana, iako je rok za njenu realizaciju bio mart mjesec, a da javnost uopšte neće biti informisana o razlozima za kašnjenje.

Radna grupa za poglavlje 23 se u 2015. godini sastala samo jednom, dok je koordinacija procesom, očigledno, prešla na viši nivo, odnosno na Savjet za vladavinu prava. Iz sekretarijata Pregovaračke grupe za vođenje pregovora o pristupanju smo informisani da su sjednice Savjeta zatvorene za javnost, iako to nije precizirano u odluci o osnivanju. Podsjećanja radi, ovo tijelo, nadgleda proces pregovora u poglavljima 23 i 24 i raspravlja o ključnim problemima u ovim oblastima, a radne grupe, koje sprovode akcione planove ne dobijaju informaciju o njegovim zaključcima, dok su saopštenja sa sjednica izuzetno štura.

U Savjetu za vladavinu prava, dalje, nema predstavnika nevladinog sektora koji su članovi radnih grupa, dok oni pojedine informacije od značaja za rad ne mogu dobiti čak ni kada ih traže pisanim putem, što je samo Institut alternativa tokom ove godine učinio više puta. Portal za izvještavanje o toku procesa pregovora, je, navodno, ponovo nefunkcionalan i u fazi adaptacije, pa je i ovaj kanal informisanja zatvoren. Svi ovi problemi pokazuju da se Vlada ”pokajala” zbog otvaranja procesa prema javnosti, te pod geslom ”nove forme izvještavanja” selektivno objavljuje informacije.

Smatramo da Vlada mora češće informisati javnost o napretku u ispunjavanju mjerila za napredovanje u procesu pregovora. Sastanke radne grupe za poglavlje 23, ili makar koordinatora oblasti i predstavnika NVO u radnoj grupi, bi trebalo organizovati na mjesečnom nivou. Najzad, potrebno je omogućiti predstavnicima nevladinog sektora koji su članovi pregovaračkih radnih grupa da prisustvuju sjednicama Savjeta za vladavinu prava.

Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja

Objavljeno

Budžet za 2015. godinu u Skupštini – Analiza procesa usvajanja budžeta

Prijedlog zakona budžeta za 2015. godinu je stigao u Skupštinu sredinom novembra 2014. godine – ranije nego ijedan prethodni prijedlog budžeta, zahvaljujući izmjenama sistemskog zakona i budžetskog kalendara. U toku razmatranja budžeta, skoro sva radna tijela su raspravljala o budžetu, a poslanici su podnijeli 70 amandmana, od kojih je usvojeno 18, sa samo jednim opozicionim amandmanom. Usvojenim amandmanima, poslanici su preraspodijelili oko 3 miliona eura.

Sa formalnog aspekta, izgleda da je sve u redu, da je parlamentarna faza budžetskog ciklusa (njegovo usvajanje) dinamična i da poslanici ostvaraju uticaj na sadržinu budžeta.

Godinama smo zastupali potrebu izmjena sistemskog Zakona koje bi omogućile veći uticaj Skupštine na budžet – više vremena za raspravu o prijedlogu budžeta, veću uključenost u fazu formulacije, više informacija u svim fazama budžetskog ciklusa i više mogućnosti za djelotvornu, parlamentarnu kontrolu budžeta. Međutim, fokus na izmjeni zakona i aktivnostima Vlade je učinio da previdimo da je za uticaj na budžet osnovni preduslov postojanje volje i znanja kod poslanika i skupštinske stručne službe.

Stoga smo pristupili analizi procesa usvanja budžeta na primjeru prijedloga Zakona o budžetu za 2015. godinu. Istraživali koliko se budžet koji je dostavljen Skupštini razlikuje od onog koji je iz nje izašao i dali kritički osvrt na način na koji su te promjene ostvarene. Ispitali smo kako su poslanici i radna tijela razmatrali prijedlog budžeta, kako su ga i zašto mijenjali, sproveli smo analizu amandmana koje su poslanici podnijeli na budžet, uočili nedostatke i na kraju dali preporuke kako da se riješe.

Amandmani koje su poslanici podnijeli na prijedlog budžeta su u preovlađujućoj većini nepotpuni i površni, a često odaju nepoznavanje budžetskog sistema, strukture nacionalnog budžeta i budžeta potrošačkih jedinica koji se žele mijenjati. Svojom strukturom, namjerom i načinom na koji su predstavljeni, amandmani poslanika mahom ukazuju da je njihova namjera populistička – nema za cilj da izazove konstruktivnu promjenu budžeta, već da odjekne u javnosti i privuče pažnju.

Ukazujemo da postoje i sistemska ograničenja, kao što su neizvjesna sudbina usvojenih amandmana, čije se izvršenje ne prati i nemogućnost uticaja na kapitalni budžet usljed netransparentnosti ovog dijela budžeta i isključenosti Skupštine iz njegove formulacije. Nedostatak strukture u skupštinskog službi koja bi omogućavala ekspertsku pomoć za razmatranje budžeta i amandmansko djelovanje, kao i praćenje izvršenja svrhe usvojenih amandmana tokom godine.

Kako bi se ovi problemi prevazišli, a Skupština ojačala za konstruktivan doprinos godišnjem budžetu, na kraju rada predlažemo niz preporuka za izmjene zakonskog okvira i prakse, koje ćemo u budućem periodu zastupati.