Objavljeno

Pod velom patriotizma

Dina BajramspahićVlada nije žurila sa izradom zakona, ali Skupština neka požuri sa njihovim razmatranjem, u protivnom ugrožava naš EU put. Hitan postupak ili amandmani, pitanje je sad?

Zakon o državnom tužilaštvu, Zakon o specijalnom državnom tužilaštvu, Zakon o izmjenama i dopunama Zakonika o krivičnom postupku, Zakon o sprečavanju korupcije, Zakon o sukobu interesa, Zakon o lobiranju, Zakon o finansiranju političkih partija, vjerovatno i Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalnom djelatnošću i niz drugih, biće tokom novembra utvrđeni na Vladi i poslati Skupštini na ramatranje po hitnom postupku.

Vlada očekuje da ih Skupština do kraja ove godine razmotri i usvoji, iako je sama radila na njima tokom prethodnih godinu dana i bila kritikovana od strane Evropske komisije zbog kašnjenja.

A kasni se, vjerovatno, zbog ozbiljnosti i složenosti tih zakona i želje da budu što bolji. Što bi bilo u redu, ukoliko se i Skupštini prizna pravo da ih sa jednakom ozbiljnošću razmotri, umjesto što se pod lažnim velom patriotizma, žurnog postizanja evropskih standarda i napredovanja u pregovorima, ubrzava postupak. Da li ima opravdanja za usvajanje ključnih zakona za reformu pravosuđa i borbu protiv korupcije po hitnom postupku?

Teorijski, doprinos Skupštine donošenju dobrih zakona se mjeri amandmanima i intervencijama na predloge zakona s ciljem njihovog unapređenja, a ne brzinom usvajanja. Drugim riječima, amandmani kojima se unapređuju zakoni su pravi patriotski čin. Ali za temeljno razmatranje ovih zakona neće biti uslova u ovim okolnostima. Posebno ne kada se maglovito objavljuje da su Venecijanska i Evropska komisija pohvalile zakone i implicira da je to dovoljno, te da ne treba zadržavati njihovo usvajanje. Hitnim postupkom se implicira i da Skupština nema kapaciteta da se bavi sa ovako puno pitanja u isto vrijeme, za šta, donekle, može biti da ima osnova. Ali je li onda “prirodnije” jačati zakonodavnu ulogu Skupštine ili je preskakati?

Pri svemu tome, mišljenja Venecijanske komisije i Evropske komisije, kojima se svi učesnici u zakonodavnom procesu pokušavaju abolirati od odgovornosti za kvalitet ovih zakona, nisu dostupna, a verzije nacrta zakona koje su bile na javnoj raspravi obiluju problemima i protivrječnim rješenjima na koje ukazuju domaće NVO.

Institut alternativa je učestvovao na četiri javne rasprave i dostavio pisane komentare, koje smo naknadno dostavili i novom Vrhovnom državnom tužiocu, nadajući se da će se on založiti za ozbiljnije reforme od onih predloženih u nacrtima, imajući u vidu da će sam biti odgovoran za rezultate. Ipak, svjesni smo da ni za to više nema vremena. Da li su i koliko unaprijeđeni nacrti sa javne rasprave vidjećemo uskoro kad Vlada utvrdi predloge. Nakon toga, jedina nada i odgovornost za njihovo unapređenje je na Skupštini.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

Tekst originalno objavljen u sekciji ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Inicijativa za uvođenje prakse proaktivnog objavljivanja optužnica

Institut alternativa je Vrhovnom državnom tužiocu podnio prošle sedmice inicijativu da se započne sa praksom objavljivanja svih potvrđenih optužnica na internet portalu Državnog tužilaštva.

Naime, u opštem je interesu i od značaja za dalju reformu pravosuđa omogućiti pristup svim informacijama o krivičnim predmetima koji se vode protiv punoljetnih osoba u Crnoj Gori. Načelo javnosti krivičnog postupka, odnosno suđenja, ne smije biti usko shvaćeno i zadržati se na medijskom izvještavanju i mogućnosti zainteresovanih strana da prate suđenja u sudnici, već je neophodno omogućiti i pristup tužilačkim aktima na način na koji je obezbijeđen pristup sudskim.

Drugim riječima, u skladu sa međunarodnim standardima otvorenosti koji se odnose i na pravosudne organe, neophodno je zaopočeti sa praksom objavljivanja potvrđenih optužnica, u kojima bi su skladu sa Zakonom o zaštiti podataka o ličnosti bila izvršena anonimizacija ličnih podataka.

Imajući u vidu česte sumnje da se da pravosuđe suočava sa političkim uticajem, te nedovoljno povjerenje građana, dostupnost optužnica pokazala bi riješenost i sposobnost Državnog tužilaštva da efikasno i pravedno sprovodi istrage i goni počinioce krivičnih djela.

Posebno je izrazita potreba objavljivanja optužnica za predmete od opšteg značaja za javnost, kao što su predmeti iz oblasti korupcije, organizovanog kriminala, ratnog zločina, terorizma, itd.

Budući da do sada nije bilo prakse objavljivanja optužnica, predlažemo da se zauzme ujednačen stav i anonimizacija svih optužnica. Ipak, napominjemo da je stav Evropskog suda za ljudska prava u pogledu zaštite privatnosti stranaka i drugih učesnika u postupku da razmjer publiciteta i dostupnosti treba ocjenjivati u svakom konkretnom predmetu, uzimajući u obzir posebne karakteristike konkretnog slučaja i legitimini interes zbog kojeg se javni pristup konkretnom aktu ograničava (anonimizacijom)[1]. Dodatno, Evropski sud za ljudska prava je u nekoliko navrata utvrdio da se o krivičnim postupcima može diskutovati i prije donošenja konačne odluke o nečijoj krivici od strane sudova[2]. Stoga, objavljivanje informacija o optuženom bez bilo kakvog naslućivanja da se ta osoba smatra krivom neće dovesti do povrede prava na presumpciju nevinosti.

Nadamo se da će VDT pozitivno odgovoriti na našu inicijativu i time dati doprinos izgradinji povjerenja javnosti u rad Državnog tužilaštva.

Dina Bajramspahić
istraživačica javnih politika

[1] Vidjeti: European Court of Human Rights (ECtHR), B. and P. v The United Kingdom, 24. 4. 2001, par. 45-49.

[2] Vidjeti, npr. European Court of Human Rights (ECtHR), Sunday Times v. The United Kingdom, 26. 4. 1979, par 65.

Objavljeno

Trening: Monitoring i evaluacija politika u poglavlju 23

Naši istraživači, Dina Bajramspahić i Marko Sošić, učestvovali su na treningu za monitoring i evaluaciju politika u poglavlju 23 i predstavili iskustva učešća crnogorskog civilnog sektora u procesu pristupnih pregovora na seminaru održanom u Bitolju.

Od 31. oktobra do 2. novembra u okviru projekta “Mreža 23” koji vodi Institut za evropske politike iz Skoplja, održan je trening “Montoring i evaluacija politika u okviru poglavlja 23”.

Cilj projekta je da da doprinos snažnijem učešću civilnog društva u praćenju stanja u oblastima koje obuhvata poglavlje 23 u Makedoniji.

Projekat se sprovodi u partnerstvu sa makedonskim Helsinškim komitetom za ljudska prava i Centrom za upravljanje promjenama uz podršku EU.

Osim Instituta alternativa, saradnici iz regiona na projektu su Centar za evropske politike iz Beograda i Fondacija evropski institut iz Sofije.

Predstavnici IA su govorili na posebnom panelu posvećenom objašnjenju toka procesa pregovora i mogućnostima za NVO da učestvuju. Dina je predstavila rad crnogorske Koalicije za praćenje pregovora u poglavlju 23, a Marko se osvrnuo na učešće pojedinaca, predstavnika NVO u radu radnih grupa za praćenje pregovora.

Objavljeno

Konferencija o energetskoj bezbjednosti u Sofiji

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA, je učestvovao na međunarodnoj konferenciji u Sofiji posvećenoj energetskog sigurnosti koju je organizovao vodeći partner SELDI mreže, bugarski Centar za studije demokratije.

U ponedjeljak, 27. oktobra ove godine, u Sofiji je održana konferencija “Energetska bezbjednost i rizici za ‘zarobljavanje’ države u Evropi”. Učesnici konferencija su razgovarali o izazovima za energetsku sigurnost u Evropi, posebno nakon poslednjeg samita NATO-a u Velsu.

Fokus događaja bio je stavljen na procjenu rizika od korupcije u energetskom sektoru i analizu mogućih opcija za unaprjeđenje upravljanja ovim sektorom. Konferencija je imala za cilj da doprinese podsticanju dijaloga o ovoj temi i da okupi vodeće donosioce odluka i kreatore politika u EU i crnomorskom regionu, predstavnike vlada i organizacije civilnog društva.

U utorak, 28. oktobra održan je sastanak Upravnog odbora SELDI mreže na kojem se razgovaralo o dosadašnjim učincima i predstojećim aktivnostima. Takođe je održan i kratki seminar o razvoju i upravljačkom menadžmentu u organizacijama civilnog društva.

Naredni događaj SELDI mreže je regionalna konferencija u Tirani koja će biti posvećena dobrom upravljanju i izazovima za antikorupcijske politike a održaće se 13. i 14. novembra ove godine.

Povezane vijesti:

Objavljeno

Konferencija o energetskoj bezbjednosti u Sofiji

Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA, je učestvovao na međunarodnoj konferenciji u Sofiji posvećenoj energetskog sigurnosti koju je organizovao vodeći partner SELDI mreže, bugarski Centar za studije demokratije.

U ponedjeljak, 27. oktobra ove godine, u Sofiji je održana konferencija “Energetska bezbjednost i rizici za ‘zarobljavanje’ države u Evropi”. Učesnici konferencija su razgovarali o izazovima za energetsku sigurnost u Evropi, posebno nakon poslednjeg samita NATO-a u Velsu.

Fokus događaja bio je stavljen na procjenu rizika od korupcije u energetskom sektoru i analizu mogućih opcija za unaprjeđenje upravljanja ovim sektorom. Konferencija je imala za cilj da doprinese podsticanju dijaloga o ovoj temi i da okupi vodeće donosioce odluka i kreatore politika u EU i crnomorskom regionu, predstavnike vlada i organizacije civilnog društva.

U utorak, 28. oktobra održan je sastanak Upravnog odbora SELDI mreže na kojem se razgovaralo o dosadašnjim učincima i predstojećim aktivnostima. Takođe je održan i kratki seminar o razvoju i upravljačkom menadžmentu u organizacijama civilnog društva.

Naredni događaj SELDI mreže je regionalna konferencija u Tirani koja će biti posvećena dobrom upravljanju i izazovima za antikorupcijske politike a održaće se 13. i 14. novembra ove godine.

Povezane vijesti:

Objavljeno

Ustav jasan: Sud mora da zabrani buduće objavljivanje spornih sadržaja

Sud da donese odluku o automatskoj zabrani distribucije svih budućih medijskih sadržaja, koji krše ljudska prava i slobode, kako bi se spriječilo dalje ugrožavanje dostojanstva i integriteta ličnosti od strane dnevnih novina “Informer“.

Ovo je zatraženo u inicijativi koju je sedamnaest predstavnika civilnog sektora danas predalo Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Vrhovnom državnom tužilaštvu, a koja se oslanja na temeljna ustavna načela o nepovredivosti dostojanstva, sigurnosti, integriteta i ličnih prava svih građana i građanki.

Po prijedlogu tužilaštva, očekujemo da Osnovni sud u Podgorici, ovog puta postupi u skladu sa Zakonom o medijima posmatrajući ga u kontekstu Ustava Crne Gore, koji propisuje da je, iako svako ima pravo na slobodu izražavanja, ovo pravo ograničeno pravom drugoga na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral.

Sud je ignorisao istovjetni zahtjev potpisnika inicijative iz juna ove godine.

Članci dnevnih novina “Informer”, objavljeni 27. i 28. oktobra, koji se odnose na gospođu Vanju Ćalović, predstavljaju direktno kršenje Ustavom zajamčenih ljudskih prava i sloboda. U inicijativi se traži zabrana distribucije ovih već objavljenih sadržaja, ali i svih sličnih štampanih i audio-vizuelnih sadržaja koji se budu pojavljivali u budućnosti.

Na taj način bi se preduprijedila gruba kršenja ljudskih prava i sloboda, ali i obezbijedio pravovremeni odgovor institucija na neogovornost i neprofesionalnost medija i novinara.

Naime, sloboda izražavanja ne smije biti izgovor za objavljivanje i distribuciju sadržaja, koje ovih dana objavljuje “Informer”, i koji su se prije nekoliko mjeseci takođe pojavljivali na naslovnicama ovog medija.

Šteta nastala distribucijom ovih brojeva ne može biti otklonjena “naknadnom pameću” nadležnih institucija, pa tužilaštvo treba da predloži sudu automatsku zabranu distribucije svih sličnih sadržaja, odmah po njihovom objavljivanju.

Podnosioci inicijative upozoravaju da, izvučeno značenje određenih normi Zakona o medijima i njihovo dovođenje u vezu sa Ustavom Crne Gore, ostavljaju tužilaštvu mogućnost da pokrene ovakav predlog pred nadležnim sudom.

Ovom prilikom podnosioci inicijative zahtijevaju i aktivniju ulogu drugih institucija, koje imaju mandat da stanu u zaštitu svih svojih građana i građanki, a za sada su nijemi na gruba kršenja ljudskih prava od strane dnevnih novina “Informer”.

Osim povrede dostojanstva i integriteta ličnosti, ova kršenja uključuju i teži oblik diskriminacije po osnovu pola. Međutim, iako je ombudsman, na osnovu Zakona o zabrani diskirminacije, obavezan da upozori javnost na pojavu težih oblika diskriminacije, Šućko Baković, crnogorski zaštitinik ljudskih prava i sloboda, još uvijek nije javno osudio tešku diskriminaciju žena u spornim člancima.

Inicijativa za podnošenje prijedloga za postupanje Osnovnog državnog tužilaštva u skladu sa odredbama člana 11 i člana 12 Zakona o medijma

Inicijativu su potpisali:

  • Ana Novaković, izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO),
  • Biljana Zeković, izvršna direktorka SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica,
  • Daliborka Uljarević, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO),
  • Goran Đurović, predsjednik UO Koalicije NVO “Saradnjom do cilja”,
  • Hatidža Neljaj, izvršna direktorka SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Ulcinj,
  • Ljupka Kovačević, koordinatorka Centra za mirovno i žensko obrazovanje ANIMA,
  • Ljiljana Raičević, izvršna direktorka Sigurne ženske kuće,
  • Marijana Laković Drašković, stručnjakinja za ljudska prava,
  • Maja Raičević, izvršna direktorka Centra za ženska prava,
  • Marina Vujačić, izvršna direktorka Udruženja mladih sa hendikepom Crne Gore,
  • Milan Šaranović, generalni direktor Centra za antidiskriminaciju EKVISTA,
  • Milenko Vojičić, izvršni direktor Udruženja Plegije Nikšić,
  • Milka Tadić Mijović, izvršna direktorka nedjeljnika “Monitor”,
  • Nataša Međedović, izvršna koordinatorka SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Nikšić,
  • Slavica Striković, izvršna direktorka Ženske akcije,
  • Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa i
  • Žarko Rakčević, koordinator Foruma 2010.