Objavljeno

Ravnoteža nemoći

Izraz iz naslova ovog teksta upotrijebio je nedavno Miodrag Lekić, lider Demokratskog fronta, objašnjavajući aktuelne odnose u vladajućoj koaliciji. Moguće da je Lekić u pravu i da objektivno slika stvarnost odnosa između velike i male članice vladajuće koalicije. Međutim, čini se da je u Crnoj Gori prije riječ o ravnoteži nemoći vlasti (u najširem smislu) i opozicije (u najširem smislu).
Vlast ne uspijeva da državu i društvo učini boljim. Opozicija ne uspijeva da na realnoj političkoj platformi zadobije većinsko povjerenje građana. Ravnoteža nemoći.

Vlast ne uspijeva da se oslobodi ukorijenjenih obrazaca ponašanja (korupcija, zloupotrebe, sukob interesa, partijsko zapošljavanje, negativna selekcija kadrova). Vlast ne uspijeva da pronađe nove modele za podsticaj ekonomije i vrti se u krugu potrošenih modela sa manje sredstava nego je ikada ranije imala na raspolaganju. Vlast se pokazuje nesposobnom da ozbiljnije krene u obračun sa korupcijom i organizovanim kriminalom.

Opozicija je izborom više-manje jedne ključne teme – borba protiv korupcije i organizovanog kriminala suzila je svoj manevarski prostor. Koketira sa nostalgijom za “onim” sistemom, potrebe da uređuje «nepravedni» regionalni i globalni svijet i udvara se dugoročno štetnim zahtjevima za više novca svima iz državnog budžeta. Umjesto kreiranja nove političke, vrednosne i ideološke platforme atraktivne kako za najširu domaću, ali i međunarodnu javnost, cjelina DF poprima karakteristike svog najvećeg konstituenta. Nekada viđeni kao građanski, moderni, liberalni segmenti današnjeg Demokratskog fronta sve više liče na Novu srpsku demokratiju, a manje na sebe.

Zakonomjernost odnosa snaga u velikim (pa i političkim) porodicama ide u korist većih i velikih. Na pitanjima koja zadiru u sistem vrijednosti iskaču iz opozicionog tabora ideje i pogledi koji se protive univerzalnom konceptu ljudskih prava. Istovremeno, od tog istog «trulog» zapada se traži da podrži opoziciju.

Ne uspijeva se istovremeno napraviti iskorak prema politici integracije Crne Gore u NATO, na čemu aktuelna vlast i dalje snažno održava svoj međunarodni ugled i podršku, oduzimajući opoziciji jednake šanse u diplomatskim relacijama sa Vašingtonom i Briselom.

Opozicija kao da se “ušuškala” u ulozi političke čekalice pod parolom «dovoljno je da budemo ovdje i da budemo uporni», a “režim” će jednog dana već pasti iz ovog ili onog razloga. Nije zato čudno što je stepen aktivnosti opozicije danas manji nego ranije, a rejtinzi saglasni aktivnostima. Sudeći po raspoloživim informacijama iz parlamentarnih komisija koje rade na izbornom zakonodavstvu, moglo bi se lako desiti da posao bude završen, a da sistemske greške koje su omogućavale manipulacije izbornim procesom ostanu. Upravo na tom pitanju će se vidjeti koliko opozicija zaista želi i može obezbijediti da se izborni rezultat više ne dovodi u pitanje.

Nije samo Milo umoran. Godine su uradile svoje. Gubitak kondicije očigledan je u svim sektorima, kako među vladajućim tako i među opozicionim političarima, kod režimskih i opozicionih medija, među većinom uobičajeno nezainteresovanih i među još rijetkim kritički intoniranim glasovima nevladinih organizacija. Mnogo toga se svodi na još jedan uobičajeni radni dan i obavezu da se kaže ono isto što je već mnogo puta rečeno. Isti ljudi, isti stavovi, isti argumenti. Malo koja informacija može da proizvede reakciju publike.

Zabrinjavajuće je što mediji sve više daju prostora političkoj farmi. Prepirke političara bez mnogo smisla i svrhe, čarke i incidenti, napadi i uvrede, izjašnjavanje o nebitnim pitanjima i izmišljenim temama, recikliranje, kompilacije. Mnogo priče o politici u njenom najružnijem izdanju, malo argumentovane rasprave o javnim politikama koje život znače. Ono malo rasprave o konkretnim politikama svodi se na parole jednih i parole drugih. Parole prihvatamo kao istinu, zavisno od toga ko ih izgovara. Čak i mediji koji slove kao opozicioni sve manje idu korak dalje od uobičajenog objavljivanja informacija i stavova negativnih po vlast. Upornim i čestim objavljivanjem svega i svačega.

Novinari su postali zavisni od političara, nevladinih organizacija i analitičara. Sve manje je samostalnog rada, istraživačkog ponajmanje. Nekoliko dobrih, inovativnih i obećavajućih medijskih inicijativa je zamrlo. Novine jedne i druge strane počinju sve više da liče. Slično je i u civilnom društvu. Sve manje organizacija, sve manje proaktivnog pristupa, sve više pristajanja na date uslove i ulogu “implementatora”.

Zarad budućnosti ove države i društva moramo napraviti potrebnu ravnotežu između rasprave o politici i rasprave o javnim politikama, između rasprave o demokratiji i rasprave o ekonomiji. Moramo pokušati da tražimo nove ideje, inovativne pristupe, svježe ljude i dugoročno održiva rješenja.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici ,,Forum” dnevnog lista Vijesti

Objavljeno

Pozitivan rezultat revizije projekta Instituta alternativa

Publikacija nastala u okviru projekta "Izazovi razvoja kombinovane socijalne politike u Crnoj Gori"Vlada je na posljednjoj sjednici verifikovala Izvještaj Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću o utrošku sredstava dodijeljenih na osnovu Odluke o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću za 2011. godinu organizacijama koje su bile predmet revizije.

Izabrano revizorsko društvo izvršilo je programski i finansijski monitoring svih planova i programa za čiju realizaciju je odobren iznos sredstava veći od 30.000 eura (ukupno 11 organizacija). Takođe, pomenuta revizija i monitoring obuhvatila je i 18 organizacija, odnosno njihovih planova i programa za čiju realizaciju je odobren iznos sredstava manji od 30.000 eura.

Među projektima koji su kontrolisani, bio je i projekat Instituta alternativa pod nazivom “Izazovi razvoja kombinovane socijalne politke”, čiji je budžet bio €11,350.00. Revizija je pokazala da je naš projekat sproveden “u skladu sa ugovorom koji je potpisan između organizacije i Komisije i sva sredstva su utrošena u skladu sa ugovorenim obavezama, zakonom i predviđenim budžetom”.

Institut alternativa član koalicije “Saradnjom do cilja”, samoregulatornog tijela za NVO, i pružio je punu informaciju o svom finansijskom poslovanju u skladu sa Kodeksom djelovanja NVO čiji je potpisnik. Svi naši finansijski izvještaji su dostupni na našem sajtu.

Objavljeno

Saopštenje: Državni organi da objavljuju spiskove zaposlenih

Više od dvije trećine organa državne uprave nije objavilo spiskove svojih službenika i namještenika na Internetu, što je u suprotnosti sa njihovom zakonskom obavezom i negativno se odražava na transparentost rada državne administracije.

Od ukupno 52 organa definisana Uredbom o organizaciji i načinu rada državne uprave, uključujući i organe u sastavu ministarstava, njih 15 je objavilo spiskove državnih službenika i namještenika na svojim Internet prezentacijama, Institut alternativa (IA) je ustanovio naprednim pretraživanjem ovih stranica.

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija, Ministarstvo odbrane, Ministarstvo za informaciono društvo i telekomunikacije, Ministarstvo unutrašnjih poslova, Agencija za zaštitu životne sredine, Državni arhiv, Zavod za intelektualnu svojinu, Zavod za školstvo, Sekretarijat za zakonodavstvo, Agencija za duvan, Poreska uprava, Uprava za kadrove i Uprava za antikorupcijsku inicijativu na svojim sajtovima su objavili imena i prezimena zaposlenih.

Mali broj organa koji je na uvid javnosti stavio ove informacije pokazuje nepoštovanje odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je stupio na snagu u februaru ove godine.

Naime, član 12 ovog Zakona propisuje, između ostalog, da je organ vlasti dužan da na svojoj Internet stranici objavi spisak državnih službenika i namještenika sa njihovim službeničkim i namješteničkim zvanjima.

Dosljedna primjena ovih zakonskih rješenja značajno bi unaprijedila transparentnost rada državnih institucija.

Ona bi takođe unaprijedila profesionalizaciju državne uprave, omogućavanjem lakšeg praćenja primjene novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, od kojeg se očekuje da stane na put dugogodišnjoj politizaciji i nepotizmu prilikom zapošljavanja i napredovanja u državnim organima.

Drugim riječima, redovnim ažuriranjem spiskova zaposlenih u državnim organima lakše bi se došlo do informacija o popuni radnih mjesta i kretanju broja službenika i namještenika.

IA zato poziva sve državne organe da ispune svoju obavezu i redovno ažuriraju spiskove državnih službenika i namještenika.

Milena Janketić
Saradnica na projektima

Objavljeno

Saopštenje: Javnost bez uvida u ključni dokument reforme javne uprave

Plan reorganizacije javne uprave, iako je usvojen na sjednici Vlade od 18. jula ove godine, nije objavljen na Internetu što je u suprotnosti sa Odlukom Vlade o objavljivanju materijala sa sjednica i podriva transparentnost njenog rada.

U prijedlogu priloga izvještaja o napretku Crne Gore u periodu između 25. aprila i 31. jula, koji je Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija pripremilo za Evropsku komisiju, piše da je plan reorganizacije javne uprave usvojen 18. jula ove godine.

Na sajtu Vlade, međutim, pretragom obavljenog materijala sa sjednice održane tog datuma, nije moguće pronaći ovaj dokument.

Institut alternativa podsjeća nadležne da je Odlukom Vlade iz jula 2011. godine predviđeno objavljivanje nacrta zakona, predloga zakona, izvještaja o javnoj raspravi, predloga uredbi, odluka, strategija, planova, izvještaja i informacija, nacrta, odnosno predloga ugovora, predloga rješenja o imenovanju, postavljenju ili razrješenju, koji se razmatraju na sjednicama Vlade, pod uslovom da ova dokumenta nisu označena stepenom tajnosti.

Otud pozivamo Vladu da stavi na uvid javnosti pomenuti plan, koji predstavlja jedan od temeljnih dokumenata u sveobuhvatnoj reformi crnogorske javne uprave.

Sama činjenica da trećina zaposlenih u Crnoj Gori radi u javnom sektoru, dodatno povećava neophodnost javnog uvida u ovaj dokument.

Za sada, javnosti je dostupan samo nacrt plana reorganizacije javnog sektora, iz aprila 2012. godine, kojim je predviđeno drastično smanjenje broja zaposlenih u organima javne uprave.

Samo u Upravi policije koja trenutno broji blizu 5 hiljada zaposlenih, ovim planom je bilo predviđeno smanjenje broja zaposlenih za 10 procenata u 2013. i 2014. godini, a u 2015. godini za dodatnih 15 procenata.

Milena MILOŠEVIĆ
istraživačica javnih politika

Objavljeno

Saopštenje: Poslanici da isprave nedostatke sistemskog Zakona o budžetu

Prijedlog sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti sadrži brojne nedorečenosti i probleme koji se moraju riješiti amandmanskim putem u Skupštini. Između ostalog, nije rađeno na povećanju otvorenosti budžetskog ciklusa, omogućavanja značajnijeg učešća Skupštine u ovom procesu, prekršajna odgovornost još uvijek je nejasno definisana, a autonomija nezavisnih, kontrolnih institucija prijeti da bude ugrožena.

Institut alternativa je u toku javne rasprave podnio komentare Minstarstvu finansija, ali predlagač akta nije imao razumijevanja za naše ključne prijedloge.

Prijedlog Zakona ne donosi izmjene budžetskog kalendara, što znači da se Skupštini ostavljaju neprihvatljivi rokovi za valjano razmatranje ključnih budžetskih dokumenata. Poslanici ne smiju usvojiti sistemski Zakon o budžetu koji Skupštini opet ostavlja manje od mjesec dana za usvajanje budžeta, ne donosi obavezu da Ministarstvo finansija izvještava o izvršenju budžeta u toku godine, i stavlja poslanike u poziciju da o završnom računu budžeta raspravljaju deset mjeseci od kraja godine na koju se odnosi. Skupština takođe ostaje isključena iz pripreme budžeta i poslanici neće biti u prilici da u toku formulacije budžeta budu konsultovani i utiču na sadržaj važnih komponenti godišnjeg budžeta, kapitalnog budžeta niti uticati na Strategiju o upravljanju dugom.

Kada je riječ o prekršajnoj odgovornosti, sasvim je vjerovatno da će počinjeni prekršaji ostati nekažnjeni, jer će zastarjeti dok se otkriju ili dok se završi prebacivanje odgovornosti za pokretanje prekršajnog postupka sa institucije na instituciju. Predlagač Zakona uporno odbija da propiše od tri godine za zastarjelost pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, što je najduži mogući rok koji dozvoljava Zakon o prekršajima. Sa druge strane, nije jasno da li će DRI, kao institucija koja je do sada jedina otkrivala kršenja sistemskog Zakona o budžetu, moći da zahtijeva pokretanje prekršajnog postupka.

Propuštena je prilika da se ovim, sistemskim, zakonom osigura finansijska autonomija organa i institucija čija je ključna nadležnost da kontrolišu rad izvršne vlasti – prije svega Državne revizorske institucije, Zaštitnika ljudskih prava i sloboda i Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama. Kako stvari trenutno stoje, ne samo da njihova nezavisnost od izvršne vlasti nije ojačana, već će Ministarstvo finansija imati mogućnost da, pod određenim uslovima, privremeno obustavi korišćenje budžetskih sredstava, tretirajući ih kao sve ostale potrošačke jedinice.

Na kraju, nije jasno zašto u obrazloženju prijedloga Zakona stoji da nije potrebno obezbijediti sredstva iz budžeta za njegovo sprovođenje, iako se Zakonom predviđa osnivanje nove, budžetske, inspekcije. Poslanici moraju obratiti pažnju na ove detalje tokom razmatranja akta jer oni ukazuju na to kako predlagač akta razumije organe čije uvođenje predlaže.

Sistemski Zakon o budžetu je jedan od najvažnijih zakonskih tekstova o kojima će Skupština do kraja godine odlučivati i poslanici moraju obratiti posebnu pažnju na ovaj prijedlog zakona. Ne smije se dozvoliti da budu usvojena nedorečena rješenja, mora se zaštititi autonomija važnih kontrolnih institucija, a budžetski kalendar konačno konačno izmijeniti tako da omogući djelotvornu parlamentarnu kontrolu budžeta.

Marko SOŠIĆ
Istraživač javnih politika