Objavljeno

Trening o zapošljavanju i selekciji u organima državne uprave

Milena Janketić, saradnica na projektima u Institutu alternativa je u srijedu, 10. jula, u svojstvu posmatračice prisustvovala treningu na temu: “Zapošljavanje i selekcija”, održanom u prostorijama ReSPA (Regional School of Public Administration).

Trening je organizovan od strane mađarske konsultantske kompanije AAM Consulting, sa ciljem da se izgrade institucionalni kapaciteti Uprave za kadrove za sprovođenje novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Institut alternativa prati sprovođenje novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, od 1.1.2013, u sklopu projekta: “Zapošljavanje i napredovanje u državnim organima”. Smatramo da su obuke službenika Uprave za kadrove na temu zapošljavanja i selekcije kandidata važne za efikasnije sprovođenje novog zakona koji bi trebalo da omogući zapošljavanje i napredovanje po sistemu zasluga u organima državne uprave.

Edukacioni trening je vodila Anne Randvali, diplomirana psihološkinja sa masterom iz oblasti organizacionog ponašanja. Zaposlenima iz raznih sektora Uprave za kadrove omogućeno je da kroz praktične vježbe (intervjuisanje, definisanje kriterijuma za regrutaciju) nauče kako efikasnije pristupiti selekciji kandidata prijavljenih za rad u državnoj upravi.

Objavljeno

Saopštenje: Plan Glavnog grada daleko od stvarnosti

Institut alternativa je Glavnom gradu danas uputio komentare na nacrt Akcionog plana za borbu protiv korupcije, koji nije usklađen sa nacionalnim prioritetima i ne pruža uvjerljiva obrazloženja za predložene strateške ciljeve, mjere i aktivnosti.

Nacrt akcionog plana Glavnog grada Podgorica ne pruža detaljnu analizu aktuelne situacije. Neprepoznavanjem osnovnih problema i ograničenja sa kojima se na polju borbe protiv korupcije suočava Glavni grad, nacrt akcionog plana ne identifikuje jasno oblasti rizika od korupcije. Samim tim, legitimitet odabranih strateških ciljeva, mjera i aktivnosti, je upitan.

Dokument se ne poziva na Analizu rizika za korupciju Ministarstva finansija iz 2011. godine, Strategiju reforme javne uprave kao ni na druge relevantne dokumente, uključujući posljednje izvještaje Evropske komisije o napretku Crne Gore.

Dodatno, potrebno je jasno utvrditi koje mjere nisu u cjelini realizovane u prethodnom akcionom planu, kao i koji su uzroci što su one samo djelimično ili uopste nisu realizovane.

Objašnjenje o troškovima realizacije aktivnosti dato u uvodu akcionog plana nije zadovoljavajuće. Potrebno je utvrditi poseban dio koji ce jasno identifikovati iznose sredstava potrebne za realizaciju svake aktivnosti.

Besmisleno je akcionim planom propisivati primjenu važećih pravnih akata kako je to najprije objašnjeno u uvodu Akcionog plana, a kasnije konkretizovano u nizu mjera. Ukoliko se želi dati poseban značaj primjeni određenih pravnih akata ili pojedinih normi, onda je moguće predvidjeti posebne modele za praćenje primjene sa redovnim izvještavanjem i ukazivanjem na izazove u primjeni.

Izražavamo zabrinutost što se Skupština Glavnog grada gotovo ne spominje u ovom akcionom planu, osim kod jedne aktivnosti. Potrebno je predvidjeti odgovarajuće mjere za osnaživanje nadzorne uloge Skupštine pri čemu od značaja mogu biti ranije preporuke IA.

Javno-privatna partnerstava i koncesije u cjelini su izuzete iz ovog plana, uprkos velikoj podložnosti ovih oblasti korupciji.

Brojne mjere u Akcionom planu nemaju direktnu vezu sa borbom protiv korupcije, dok su mnoge aktivnosti i njihovi nosioci neodgovarajuće definisani, što će otežavati njihovu realizaciju. Kod većeg broja aktivnosti rok je određen kao “kontinuirano”, što je nedovoljno precizna definicija.

Preuzmite Komentar Instituta alternativa nacrta Akcionog plana za borbu protiv korupcije u lokalnoj samoupravi Glavnog grada Podgorica 2013-2014

Objavljeno

Sastanak s izvjestiocima Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope

Koordinatorka istraživanja, Jovana Marović, učestvovala je na sastanku s novim izvjestiocima (Nursuna Memecan iz Turske i Kimmo Sasi iz Finske) Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope (PSSE) za Crnu Goru, 8. jula 2013. godine. U fokusu sastanka bile su teme pravosuđa, izbornog zakonodavstva, borbe protiv korupcije i reforme javne uprave. Pored predstavnice Instituta alternativa, sastanku su prisustvovali i predstavnici Centra za građansko obrazovanje, MANS-a, Građanske alijanse i Akcije mladih za ljudska prava.

Objavljeno

Korupcija na lokalnom nivou – konsultativni treninzi u 14 opština

U okviru projekta “Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija”, od 3. do 25. jula biće organizovane konsultacije i treninzi u 14 lokalnih samouprava, za predstavnike lokalnih NVO-a, lokalne administracije i odbornike iz lokalnih odbora za ekonomiju, finansije i budžet, u sferi najboljih EU anti-korupcijskih programa i strategija.

Projektom je obuhvaćeno 14 crnogorskih opština: Tivat, Kotor, Bar, Herceg Novi, Budva, Pljevlja, Plužine, Kolašin, Rožaje, Mojkovac, Nikšić, Danilovgrad, Cetinje, Podgorica.

Tokom sastanaka u opštinama, posebna pažnja se posvećuje sljedećim temama:

  • Javno-privatna partnerstva – odgovornost, transparentnost i efikasnost; Korupcija i javne nabavke u Crnoj Gori; Suzbijanje korupcije u zapošljavanju na lokalnom nivou – Jovana Marović, IA
  • Rad i mogućnosti lokalnih parlamenata – Damir Nikočević, CGO
  • Kontrola lokalnih budžeta – Marko Sošić, IA
  • Politička korupcija: definicija i uzroci, politička korupcija i vladavina prava – Boris Marić, CGO

“Korupcija na lokalnom nivou – nulta tolerancija!” je projekat koji finansira Evropska unija posredstvom Delegacije EU u Crnoj Gori kroz IPA 2011, a sprovodi ga Centar za građansko obrazovanje (CGO) u saradnji sa Institutom alternativa, kao i NVO Bonum iz Pljevalja i NVO Nada iz Herceg Novog.

Objavljeno

Protest povodom odbijanja naše inicijative

Izražavamo najoštriji protest povodom odluke Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje da odbije inicijativu za organizovanje konsultativnog saslušanja o javnim nabavkama u zdravstvu.

Ne možemo da razumijemo da Odbor koji u nadležnosti ima zdravstvo nije zainteresovan da sazna više o problemima u sektoru javnih nabavki, a čije je funkcionisanje neophodan preduslov za funkcionisanje zdravstvenog sistema i kvalitetnu uslugu pacijentima.

Pozivamo poslanike DPS koji su glasali protiv inicijative (Zoran Jelić, Halil Duković, Zorica Kovačević i Zoran Srzentić) da javnosti, gradjanima, a naročito pacijentima objasne razloge za glasanje protiv ove inicijative.

Nije bilo ništa prirodnije od toga da u situaciji kakvu imamo, upravo ovaj Odbor inicira raspravu o ovom važnom pitanju.

Zahvaljujemo se poslaniku Janku Vučiniću iz DF koji je formalno predložio inicijativu, kao i poslanicima Nevenu Gošovicu i Andriji Popoviću koji su glasali za inicijativu.

Žao nam je sto sjednici nijesu prisustvovali članovi Odbora iz reda opozicije (Novica Stanić, Radovan Asanović) I član odbora iz reda SDP-a (Izet Bralić)

Očekujemo od Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da na narednoj sjednici stavi ovo pitanje na dnevni red i povrati povjerenje javnosti u Skupstinu Crne Gore.

Podsjećamo da smo inicijativom trazili sprovođenje zajedničkog konsultativnog saslušanja od strane Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, odgovornih aktera u oblasti javne nabavke ljekova, medicinskih sredstava i opreme, sa ciljem da se pronađu najbolja zakonska rješenja i prakse kako bi se spriječilo produzenje i ponavljanje aktuelne krize u javnim nabavkama u ovom sektoru.

Javne nabavke u sektoru zdravstva obiljezili su tokom prošle i ove godine brojni problemi.

Slučaj nabavke insulina kao i nabavke drugih ljekova i medicinskog potrošnog materijala tokom prošle godine, koje su praćene nepoštovanjem zakonskih rokova za žalbeni postupak, poništavanjem tendera, te, višemjesečnom procedurom koja je prouzrokovala nestašicu lijekova, obaranje odluka Državne komisije za kontrolu postupka javnih nabavki, ukazali su na potrebu preciznijeg zakonskog uređenja kao i boljeg funkcionisanja institucija u sistemu javnih nabavki.

O značaju ovog pitanja govori činjenica da se u oblasti javnih nabavki u zdravstvu godišnje troši blizu pedeset miliona eura kao i da su krajnji korisnici nabavke ove robe (ljekova) pacijenti. Dužni smo kao društvo i država da im obezbijedimo minimum uslova za liječenje tokom cijele godine. Dužni smo da spriječimo da ljudi u stanju potrebe budu žrtve zakona, nesposobnosti, birokratije i korupcije. Potrebno je spriječiti da se nestašice ljekova ponove u 2014.godini.

Skupština Crne Gore mora doprinijeti razrješenju aktuelne krize javnih nabavki u sektoru zdravstva (nabavka ljekova, medicinskih sredstava i opreme). Zajedničkim radom i djelovanjem Odbora za ekonomiju, finansije i budžet i Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje (kao matičnih odbora za javne nabavke i zdravstvenu zaštitu) moraju se naći valjana rješenja za prevazilaženje problema u ovoj oblasti.

Stevo MUK Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Žrtve i dobrovoljci

Stevo MukNaredne nedjelje, to jest naredni mjesec su ključni za dalji proces evropskih integracija“ reče poslanik Milutin Simović u pitanju postavljenom predsjedniku Vlade tokom juče održanog premijerskog sata.

E sad, kako to vide u DPS-u bilo je vidljivo u odgovoru u kojem odgovornost za buduće ocjene Evropske komisije i otvaranje poglavlja 23 i 24 otvoreno i direktno Đukanović prebacuje na Skupštinu Crne Gore, odnosno na parlamentarnu opoziciju i “selektivno bojkotujući” Demokratski front.

Znajući kako je vladajuća partija vješta, a kakve su greške opozicioni lideri pravili u prošlosti, ne bi me čudilo da i ovaj put opozicionari uspiju kreirati sliku o sebi kao ključnom kočničaru ustavnih izmjena i na taj način sebi zalijepiti etiketu kočničara evropskih integracija.

Međutim, istina je da će ocjene Evropske komisije i otvaranje poglavlja 23 i 24 ponajviše zavisiti od sprovođenja efikasnih istraga za korupciju i organizovani kriminal, sa naglaskom na visoko pozicionirane državne službenike i javne funkcionere. Takođe, ocjene će zavisiti od sudbine optužnica koje su u prošlogodišnjem i ranijim izvještajima i ocjenama bile pozitivno procijenjene kao doprinos ubrzanju borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Koliko je meni poznato, a prilično pažjivo pratim zvanične i medijske izvještaje, Crna Gora se od oktobra do danas nema mnogo čime pohvaliti.

Toga su izgleda svjesni u različitim državnim, političkim i drugim strukturama pa se zato manje-više glasno postavlja pitanje “Ko će biti sljedeća žrtva?” ili “Ko će biti sljedeći dobrovoljac ?” u ove vrele ljetnje dane.

Slike već poznate: hapšenje u zoru, crne uniforme, TV kamere, ozbiljna lica policijskih šefova i ministara, slavodobitni nastupi, zaklinjanje u političku volju i evropske integracije.

Čini se kako više nema dovoljno skanka i samostalnih grupa kojima se može popuniti mršava statistika u dijelu borbe protiv trgovine narkoticima. Uporedni podaci o zapljenama različitih vrsta narkotika govore za sebe.

Što se tiče borbe protiv korupcije, od prošle godine kada je nadležni potpredsjednik priznao da tu nema pomaka, preko izjave kako “nemamo osmišljenu strategiju borbe protiv korupcije” pa do dana današnjeg – nije se maklo dalje od početka. Nije mi samo jasno koji su to “deset” ili “dvadeset” ljekara koje je nadležni ministar identifikovao kao one koji korupcijom kvare naše zdravstvo.

Ko žrtva, ko dobrovoljac. S dobrovoljcima bar imamo iskustva. Kobajagi žrtva, samo do izvještaja, pa onda sve iz početka.

Ipak, iskustvo ranijeg procesa proširenja osvijestilo je osjetljiviji pristup Evropske komisije.

Istorija kaže sljedeće: u trci za članstvo u EU, 2005-2006. godine Rumunija je nagrađena za uvođenje najoštrijih pravila za objavljivanje imovinskih kartona javnih funkcionera. Evropska komisija pohvalila je njihovo nacionalno odjeljenje za antikorupciju zbog pokretanja procesa protiv nekoliko visoko pozicioniranih političara za djela korupcije. Ovi naširoko publikovani slučajevi bili su viđeni kao dokaz da zemlja napreduje u borbi protiv korupcije i pomogli su da odluka o članstvu bude donijeta godinu ranije nego što je bilo očekivano. Međutim, dvije godine kasnije nijedan od ovih slučajeva nije bio procesuiran, a najveći broj je odbačen ili zataškan, dok institucija koja je trebala da istraži imovinu funkcionera dugo nakon ulaska u Evropsku uniju nije bila funkcionalna.

U Bugarskoj, smanjenje broja ubistava među mafijaškim grupama (od kojih nijedno nije rasvijetljeno) je smatrano ključnim za ubrzanje procesa integracija, ali je kasnije objavljeno da je Ministarstvo unutrašnjih poslova bilo u kontaktu sa šefovima organizovanih kriminalnih grupa kako bi obezbijedilo kratkoročni prekid međusobnih obračuna.

Zato će i evropski zvaničnici i domaća javnost sada morati sa više pažnje i objektivnosti da prate konkretne slučajeve i njihov epilog.

Slučaj Škerović pokazuje se kao pokušaj medijski pomognute političke promocije. Pokušaj sa kratkoročnim ciljevima i sumnjivim namjerama. Slučaj se, međutim, pretvorio iz pokušaja stvaranja utiska oštre reakcije države u svoju suprotnost, dodatno urušavajući ionako loš kredibilitet institucija i glasnogovornika oštrog obračuna s kriminalom. Slučaj iz kojeg svi akteri mogu i moraju da izvuku lekcije.

Međutim, da nije jednostavno biti tužilac i sudija sada valjda shvataju i opozicioni poslanici u anketnom odboru. Kako sada stvari stoje, veće su šanse da se ovaj anketni odbor pamti po anegdoti o klima uređaju nego po svojim rezultatima.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici ,,Forum” dnevnog lista Vijesti