Objavljeno

Zdravlje i politika

Stevo MukKrajem ovog mjeseca biće godinu dana od kada sam ostao bez oca. Poslije očeve smrti ostala su brojna pitanja u vezi sa medicinskom brigom i nebrigom tokom gotovo pedeset dana borbe za život. Što smo mi mogli drugačije? Što su ljekari mogli drugačije? Da li je sve moralo baš tako? Jedna draga osoba mi je rekla: “Jedno kajanje ti ne gine”. Ljudi koji su izgubili svoje najbliže razumjeće o čemu govorim. Pokušavam da sebe i ovaj tekst oslobodim ličnog osjećaja, nepravednog krivljenja drugih i uopštenog odnosa prema zdravstvenom sistemu. Zato ovaj tekst i pišem danas, godinu dana poslije, isključivo sa željom da podstaknem na promišljanje o pitanjima unapređenja kvaliteta zdravstva u Crnoj Gori.

Tokom tih pedeset dana naučio sam mnoge stvari i promijenio mišljenje o mnogo čemu. Stavove o nekim pitanjima sam trajno izgradio ili potvrdio. Jedan stariji ljekar, načelnik jedne od klinika Kliničkog centra, mi je krajem prošle godine kazao: “Najveći dio onoga što ovdje radimo odrađuje se zahvaljujući ljudima koji ovdje rade. Inače, što se tiče onoga što nam je na raspolaganju, Klinički centar bi trebalo sjutra zatvoriti”.

Govorio mi je i o činjenicama koje se odnose na vrijeme kada je zgrada Kliničkog centra projektovana i izgrađena za tadašnju, daleko manju populaciju Podgorice, o problemima mentaliteta i odnosa prema pacijentima. Da li će ovaj ili neki drugi ljekar o ovome govoriti javnije i glasnije? Ne vjerujem. Da li će se nešto značajnije promijeniti? Sumnjam.

Dovoljno je pogledati barake u parku Petrovića u kojima su smještena neka odjeljenja Kliničkog centra, da bismo vidjeli bijedne uslove u kojima rade ljekari i liječe se pacijenti. Dovoljno je proviriti na prijemno KC pa čuti kako je često primitivizam dobrodošlica zabrinutim ljudima. Jednako kao što je nehumana vožnja pacijenata dugim hodnicima, pretrpanim holovima i prastarim liftovima prema i iz operacionog bloka.

Najveći broj ljudi makar jednom u životu će dospjeti u neku od zdravstvenih ustanova ili će se u njima naći zbog dragih osoba. Zato je pitanje kvaliteta zdravstvenih usluga pitanje za sve građane – pitanje javne politike. To je pitanje zdravstvene politike – što nam javne ustanove mogu ponuditi i za koliko novca koji treba da izdvojimo kroz obavezno zdravstveno osiguranje. To je i pitanje i budžetske politike – kapitalnog budžeta za zdravstvene objekte, pitanje visokog obrazovanja (na primjer: da li je za Crnu Goru finansiranje sopstvenog medicinskog fakulteta racionalan izbor?).

Čitam izvještaj o radu Kliničkog centra za period 2007-2011. Navodi se: “Značajna i veoma ograničavajuća restrikcija finansijskih sredstava u 2010. i 2011. godini, koja ozbiljno prijeti održavanju postojećeg nivoa zdravstvene zaštite”.

Ministarstvo finansija i Fond za zdravstvo su najavili smanjenje finansija za zdravstvene ustanove u narednim godinama. Vidio sam da su ljudi koji vode KC negodovali. Koliko glasno? Bolno odzvanjaju novinski naslovi “Insulina samo do kraja mjeseca”, “U Kliničkom mjesecima nema tumor markera”, i slični. Prisjećam se da smo tokom tih prokletih pedeset dana prošle godine bili pozivani iz KC da kupimo različite ljekove, najčešće relativno jeftine i uobičajene, koji uz to “imaju da se kupe u apoteci u krugu KC” ili da obavimo analizu u privatnoj laboratoriji.

Građani imaju pravo da znaju kakav je stvarni kvalitet zdravstvene usluge koju mogu očekivati danas u crnogorskim zdravstvenim ustanovama. U kojoj mjeri protokoli koji se primjenjuju kod nas odgovaraju najnovijim standardima, koje zdravstvene usluge ovdje ne mogu dobiti. To uključuje i pravo pacijenata na procjenu rizika od planiranih operacija, podatke o statistikama preživljavanja, mogućnost da na osnovu tačnih podataka donose odluku o životnim pitanjima.

Istraživanja javnog mnjenja govore da je zdravstveni sistem visoko na ljestvici povjerenja građana. Svakodnevni razgovori sa ljudima govore suprotno. Ljudi nose novac ljekarima bez dileme. Kao što ga veliki broj njih bez problema prihvata. Koliko smo samo puta rekli ili čuli “ovdje se samo liječi onaj koji mora”, “za sve mimo prehlade treba ići van Crne Gore”.

Nekada smo nepravedni, vjerujući da je inostranstvu sve mnogo bolje. Znam da naši ljekari spasavaju brojne živote i donose zdravlje mnogim pacijentima. Međutim, vjerujem da postoji ogroman prostor da se spasu još mnogi životi i unaprijedi zdravlje ljudi.

Pomogla bi kvalitetna i kontinuirana javna i stručna rasprava, borba protiv negativne profesionalne solidarnosti među ljekarima, borba protiv korupcije u zdravstvu, udruživanje pacijenata, buđenje ljekarske komore, itd.

Vjerujem, takođe, da bi se moglo još više uraditi ako se organizuju i povežu ljudi koji žele da svoje nezadovoljstvo funkcionisanjem zdravstvenog sistema pretvore u pozitivnu energiju za njegove promjene.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Više od 200 zahtjeva za novu Vladu

Jedanaest predstavnika Koalicije nevladinih organizacija za praćenje toka pregovora u okviru pregovaračkog pogavlja 23 predstavili su na današnjoj konferenciji za medije više od 200 zahtjeva upućenih novoj Vladi Crne Gore iz oblasti reforme pravosuđa, antikorupcijskih politika, unapređenja ljudskih prava i sloboda, i održivosti civilnog društva. Koalicija će u narednom periodu aktivno zagovarati i pratiti sprovođenje zahtjeva i redovno informisati najširu javnost o ostvarenim učincima.

Kao predstavnica Instituta alternativa koji je član Koalicije, Dina Bajramspahić, predstavila je na konferenciji dio zahtjeva Koalicije koji je zasnovan na istraživanjima Instituta alternativa.

U oblasti javnih nabavki:

  • Uskladiti pravni okvir za javne nabavke sa pravnom tekovinom EU u potpunosti, posebno u odnosu na definiciju šoping postupka.
  • Komisiju za kontrolu postupka javnih nabavki je potrebno ustanoviti kao nezavisan i samostalan organ u skladu sa propisima EU, što zahtijeva da članove Komisije imenuje Skupština Crne Gore.
  • Polugodišnje detaljno izvještavati o nepravilnostima utvrđenim u procesima javnih nabavki, pokrenutim postupcima i njihovim razrješenjima, kako bi se utvrdili uzroci nepostojanja pravosnažnih presuda i izrečenih sankcija u ovoj oblasti.
  • Izmijeniti Zakon o srečavanju sukoba interesa i proširiti njegov obuhvat na lica uključena u postupak javnih nabavki.
  • Izmjenama Zakona o organskom budžetu propisati da su Izvještaji o ispunjenju ugovora o javnim nabavkama dostupni na internet stranicama naručilaca.
  • Unaprijediti antikorupcijske mehanizme u okviru Strategije i Akcionog plana za razvoj sistema javnih nabavki za period 2011-2015.
  • Plan integriteta koji treba da se usvoji u državnim organima u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima treba da identifikuje sva lica uključena u planiranje javnih nabavki, tendersku proceduru, sklapanje ugovora i izvršenje i kontrolu realizacije ugovora.

U oblasti koncesija i javno privatnih partnerstva:

  • Harmonizovati Zakon o koncesijama sa pravnom tekovinom EU.
  • Proširiti sadržaj registra ugovora o koncesijama tako da sadrži i planove otplata i dugovanja, kao i finansijske izvještaje realizovanih ugovora o JPP i koncesijama. Neophodno je da javnosti budu dostupni i kompletni ugovori o dodjeljenim koncesijama.
  • Ubrzati rad na izradi zakonskog okvira za oblast javno-privatnog partnerstva.
  • Unaprijediti institucionalni okvir za upravljanje JPP projektima i koncesijama.

U oblasti kontrole javnih finansija:

  • Kratkoročno, Ministarstvo finansija ne treba da smanjuje iznos budžetskih sredstava koji je Državna revizorska institucija zatražila za 2013. godinu, a dugoročno je potrebno obezbijediti sistemske preduslove za potpunu finansijsku nezavisnost Državne revizorske institucije i jačanje njenih kapaciteta.
  • Vladin Akcioni plan za ispunjenje preporuka Državne revizorske institucije vratiti na doradu i učiniti djelotvornim konkretizacijom preporuka u aktivnosti, uvođenjem jasnih indikatora, realnih rokova i određivanjem odgovornosti za sprovođenje mjera. Istovremeno, potrebno je izgraditi strukture u Ministarstvu finansija za praćenje sprovođenja preporuka Državne revozorske institucije i staranje o njihovoj horizontalnoj primjeni.
  • Obezbijediti planiranje budžeta prema ciljevima i prioritetnim politkama tako što će se intenzivirati rad na uvođenju programskog budžeta kroz izradu indikatora učinka za sve programe budžetskih korisnika.
    Izmijeniti fiskalni kalendar u organskom Zakonu o budžetu na način da se Skupštini ostavi najmanje tri mjeseca za razmatranje prijedloga budžeta za narednu godinu.
  • Ubrzati proces uspostavljanja sistema unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru uz insistiranje na konkretnim rezultatima i u internoj reviziji i u finansijskom upravljanju i kontroli. U najskorijem roku objaviti konsolidovani izvještaj o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola kako bi se javnost upoznala sa stvarnim stanjem u ovoj oblasti kontrole javnih finansija.
    Sve zahtjeve Koalicije možete pronaći ovdje.

 

Sve zahtjeve Koalicije možete pronaći ovdje 

Objavljeno

DCAF Young faces network – Radionica u Zagrebu

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Dina Bajramspahić, kao polaznica programa DCAF Young Faces Network 2012, učestvovala je na 11. i 12. decembra 2012. godine na radionici pod nazivom „Nadzor nad prikupljanjem podataka od strane obavještajnih službi“ u Zagrebu.

Ovo je druga radionica u okviru pomenutog programa u organizaciji Ženevskog Centra za demokratsku kontrolu oružanih snaga (DCAF). Polaznici programa su savjetnici u radnim tijelima za nadzor nad obavjštajnim službama i predstavnici think tank organizacija koje se bave bezbjednošću i odbranom iz 9 zemalja Jugoistočne Evrope.

Radionica se sastojala od 9 sesija koje su pokrile pitanja kao što su:

  • targetiranje i određivanje prioriteta u prikupljanju informacija;
  • razlike između policijskog i obavještajnog rada;
  • oblici i metode prikupljanja informacija;ž
  • odobravanje prikupljanja informacija;
  • analiza prikupljenog materijala;
  • upotreba prikupljenog materijala – obavještavanje donosioca odluka; dostavljanje informacija tužilaštvu i policiji; razmjena informacija sa stranim obavještajnim službama; upotreba ličnih podataka;
  • outsourcing: koliko informacija mogu da prikupe nedržavni akteri, i koja je uloga privatnih bezbjednosnih kompanija?
  • ex post evaluacija primijenjenih mjera;
  • žalbe u slučaju zloupotrebe.
Objavljeno

Istraga Afere Telekom u Skupštini – nerealna očekivanja i realna ograničenja

Usvajanjem Odluke o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore u Skupštini Crne Gore, nakon decenijske pauze, formiran je Anketni odbor koji se suočio sa brojnim izazovima u ostvarenju postavljenog zadatka. Mandat Anketnog odbora vremenski je bio ograničen na period od otvaranja parlamentarne istrage, 28. ferbruara 2012. godine, do 1. oktobra iste godine. Tokom tog perioda Anketni odbor je pozvao 12 lica da daju izjavu, s ciljem da pribavi potrebne informacije.

Cilj ove analize, koja je nastavak istraživanja Instituta alternativa u ovoj oblasti, jeste da odgovori na pitanje – s kojim preprekama se suočio Anketni odbor Skupštine u sprovođenju parlamentarne istrage? Analizirane su okolnosti u kojima je parlamentarna istraga otvorena, uloga ostalih aktera uključenih u rasvjetljavanje pitanja, problemi u primjeni kontrolnih mehanizama, kao i politički kontekst u kojem je parlamentarna istraga sprovođena. Na osnovu analize identifikovanih problema i dobrih rješenja iz komparativne prakse, formulisane su preporuke za unapređenje ovog važnog kontrolnog mehanizma. Namjera nam je da pružimo doprinos snaženju parlamentarne istrage – kao instrumenta za vršenje nadzora nad radom Vlade, državnih organa i institucija. Parlamentarna istraga trebalo bi da bude kontrolni mehanizam koji će se učestalije koristiti, na što funkcionalniji način i sa konkretnim rezultatima.

Objavljeno

Saopštenje: Intenzivirati reformu državne uprave

Državnu upravu u Crnoj Gori još uvijek karakteriše glomaznost, visoka politizovanost i manjak administrativnih kapaciteta. Zbog toga konstantno opada povjerenje građana u njen rad. Na osnovu podataka istraživanja javnog mnjenja koje je u okviru rada na analizi Reforma državne uprave u Crnoj Gori – Između ambicioznih planova i realnih mogućnosti sproveo Institut alternativa u saradnji sa Ipsos Strategic Marketing-om, gotovo 2/3 ispitanih građana smatra da se u institucijama državne uprave upravlja pod političkim uticajem. Više od polovine ispitanika misli da se upravljanje vodi partikularnim umjesto u skladu sa javnim interesom. Manjak finansijskih sredstava za realizaciju programa i aktivnosti države, korupcija i loša organizacija rada su tri najznačajnija faktora koja opterećuju rad i funkcionisanje državne uprave po mišljenju građana Crne Gore.

Stav Evropske komisije, u Izvještaju o napretku za 2012. godinu, po kojem je Crna Gora ostvarila izvjesne rezultate u daljem sprovođenju reforme državne uprave i njene depolitizacije, ali da je neophodno finalizovati sveobuhvatan plan njene reorganizacije, usvojiti nova i osnažiti primjenu usvojenih zakonskih rješenja, otvara niz pitanja. Unaprijeđeni zakonski okvir se nedovoljno sprovodi u praksi, dok nova rješenja o zapošljavanju, usavršavanju i napredovanju u službi tek treba da počnu sa implementacijom. Iako novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima koji reguliše ova pitanja uvodi značajna poboljšanja u odnosu na prethodni zakonski okvir, i dalje ostavlja, izuzetno, prostor za diskrecionu odluku starješine o izboru kandidata za zapošljavanje. Ovakvo rješenje može biti ograničavajuće u pravcu eliminisanja svesprisutne politizacije. Najzad, normativni okvir za reformu i funkcionisanje sistema državne uprave će biti zaokružen tek nakon što zakoni o Vladi i agencijama budu usvojeni.

Napore u pravcu reforme državne uprave je potrebno osnažiti i intenzivirati. Jasno pozicioniranje političke i operativne koordinacije reforme; utvrđivanje preciznih smjernica i rokova za izvještavanje o primjeni Strategije reforme javne uprave i Akcionog plana za njeno sprovođenje; unapređenje plana za reorganizaciju i njegova dosledna primjena, kao i donošenje strategije za privlačenje i zadržavanje najboljeg kadra, su samo neki od neophodnih koraka koje treba preduzeti kako bi se crnogorska državna uprava “transformisala” u modernu i funkcionalnu.

Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja

Objavljeno

Predstavljeno istraživanje: “Odbor za antikorupciju: lijek ili placebo?”

Danas smo predstavili ključne nalaze i preporuke iz novog istraživačkog rada koji nosi naslov: “Odbor za antikorupciju: lijek ili placebo”.

Rad je nastao u okviru projekta koji je finansirala Fondacija Fridrih Ebert, i dio je stalnih djelatnosti Instituta alternativa na jačanju nadzorne uloge parlamenta. Na konfereniciji su govorili istraživači Milena Milošević i Marko Sošić. U nastavku su ključni nalazi i preporuke istraživanja.

Ključni nalazi istraživanja:

Formiranje Odbora za antikorupciju otvara prostor za jačanje borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala u Crnoj Gori ali i ukupne nadzorne uloge parlamenta. Njegove nadležnosti ostavljaju mogućnost širokog tumačenja i način na koji će se one ostvarivati u praksi u ključnoj mjeri će odgovoriti na pitanje da li će ovo radno tijelo “ponavljati” poslove koji su već povjereni drugim radnim tijelima, ili će sistemskim praćenjem sprovođenja zakonodavstva i strategija, intenzivnim koriščenjem kontrolnih mehanizama, saradnjom sa drugim odborima, aktivnostima na ocjeni postojećeg zakonodavstva i odgovarajućim zakonodavnim inicijativama, suštinski doprinijeti borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Ključne preporuke:

Obezbijediti odboru aktivno učešće u izradi akcionih planova i strategija prije nego što ih Vlada usvoji, u pravcu većeg uticaja na njihovu konačnu verziju i nadzor njihove primjene.
Nadzor nad aktivnostima Vlade u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, ali i u odnosu na pregovore je moguće ojačati obavezom kvartalnog izvještavanja odbora o realizaciji akcionih(og) planova za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala.
Odlukom Vlade, proširiti sastav Nacionalne komisije tako da uključi i predsjednika Odbora za antikorupciju.
Djelovanje predstavnika odbora u Nacionalnoj komisiji definisati tako da se temelji na zaključcima i preporukama koji su prethodno dogovoreni na sastancima odbora.
Voditi evidenciju o broju usvojenih preporuka odbora na sjednicama Nacionalne komisije i o njihovoj implementaciji u praksi.
Izmjenama Zakona o tajnosti podataka, omogućiti članovima novog odbora pristup tajnim podacima.
Unaprijediti kapacitete odbora da vrši evaluaciji zakonodavnog okvira u odnosu na njegovu usklađenost sa međunarodnim standardima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, obezbjeđivanjem pune podrške od strane njegove stručne službe i skupštinskog Odsjeka za istraživanje, analizu, bibiloteku i dokumentaciju.
U cilju unapređenja antikorupcijskih odrebi u zakonima, članovi Odbora treba da insitiraju na davanju mišljenja i zajedničkom razmatranju onih prijedloga i nacrta zakona, za koje su, kao matični odbori, nadležna druga skupštinska stalna radna tijela.
Članovi odbora treba da definišu minimalne kriteriijume koji svaka pojedinačna predstavka, podnesena od strane pojedinca ili grupe, anonimno ili na bilo koji drugi način, mora da ispunjava da bi uopšte bila razmatrana na sjednici odbora.
Postupak razmatranja predstavki od strane Odbora treba da bude javan, u smislu objavljivanja predstavki, odgovora nadležnih organa, i odluke Odbora nakon razmatranja svake predstavke, za koju prethodno odluči da ispunjava određene kriterijume, na sajtu Skupštine.
Stručna služba je dužna da dostavi podnosiocima predstavki, koje ne zadovoljavaju unaprijed definisane kriterijume, odgovarajuće obrazloženje.