Odgovori za Vijesti – Važeći zakoni ne sprječavaju politizaciju

Pitanja novinara dnevnog lista Vijesti:

  • Da li je moguće da vlast raspodjeljuje mjesta direktora državnih preduzeća i savjetnika u ministarstvima po partijskim kvotama ako Zakon o državnim službenicima nalaže raspisivanje konkursa?
  • S obzirom na to da se na konkurs može javiti i kandidat koji ispunjava sve kriterijume ali nema političku pozadinu, znači li to diskriminaciju?
  • Znači li da podjelom kvota vlast direktno krši zakon?
  • Treba li mijenjati zakon, kako bi se diskriminacija izbjegla i na nivou službenika, koji se uglavnom primaju na osnovu partijske podobnosti?

Odgovori koordinatorke istraživanja, Jovane Marović:

Dosadašnji sistem zapošljavanja u državnoj upravi je manjkav iz više razloga. Najprije, postoji neplansko upravljanje ljudskim resursima, odsustvo kadrovskog planiranja, nedovoljno izgrađen sistem provjere sposobnosti kandidata za zapošljavanje. Kada se tome doda i gotovo neograničena diskreciona moć starješine organa o izboru kandidata, jasno je zašto je ona još uvijek visoko politizovana. Ista situacija je i sa napredovanjem “po zaslugama” budući da sistem ocjenjivanja državnih službenika i namještenika nikad nije zaživio u praksi. Gotovo polovina državnih organa uopšte ne sprovodi ocjenjivanje, a do sada nijedan zaposleni nije dobio ocjenu „ne zadovoljava“. Iako se državni kadar angažuje na osnovu javnog konkursa, dovodi se u pitanje svrsishodnost provjere sposobnosti koja prethodi izboru, kada rezultati te provjere ne obavezuju starješinu organa.

Novi Zakon o državnim službenicima i namještenicima, koji je usvojen u julu 2011. godine, a počinje sa implementacijom u januaru 2013, sadrži dobra rješenja kojima se unapređuju procedure zapošljavanja i napredovanja. Zakon, dalje, ne predviđa dosadašnje zvanje „savjetnik starješine“ što je dodatan mehanizam spriječavanja nepotizma.

Međutim, Zakon i dalje ostavlja, izuzetno, prostor starješini organa da samostalno odluči o izboru kandidata bez obzira na rezultate provjere sposobnosti i kvalifikovanosti kandidata (uz obrazloženje). Ovakva zakonska odredba može u praksi biti osnov da izuzetak postane pravilo. Otuda, eventualno, zapošljavanje po tzv. „partijskim kvotama“ ne bi išlo u pravcu stvarne depolitizacije javne uprave, a ovaj cilj Evropska komisija ističe u izvještajima o napretku kao prioritetan kada je reforma crnogorske državne uprave u pitanju. Takođe, ukoliko bi presudan kriterijum za zapošljavanje bila partijska pripadnost to bi onda značilo da se ne zapošljava uvijek onaj kandidat koji je prvorangirani, što ne bi odgovaralo potrebi za jačanjem administrativnih kapaciteta državne uprave i zadržavanjem najboljeg kadra. U praksi je, naravno, moguće da i kandidati koji pripadaju koaliciji na vlasti budu prvorangirani nakon procedure provjere sposobnosti. Međutim, od posebne je važnosti da kvalifikovanost a ne politička pripadnost bude presudan kriterijum pri zapošljavanju. Stoga je neophodno obezbijediti dosljednu primjenu novih rješenja iz Zakona o državnim službenicima i namještenicima. Takođe, potrebno je izbjegavati primjenu odredbe o diskrecionom pravu starješine da odluči o izboru kandidata.

Vlada mora strateški pristupiti procesu izbora i zadržavanja kadrova u državnim institucijama, ali i posvetiti pažnju okvirnom planu za reorganizaciju sistema državne uprave i njenu racionalizaciju. Priprema strategije za privlačenje i zadržavanje najboljeg kadra u organima državne uprave bila bi dobra polazna osnova za jačanje administrativnih kapaciteta.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.