Objavljeno

Hitno usvojiti Zakon o parlamentarnoj istrazi

Institut alternativa poziva poslanike Skupštine Crne Gore da djelujući amandmanski unaprijede tekst Predloga Zakona o parlamentarnoj istrazi i usvoje ga u što skorijem roku. Uskratiti podršku ovom zakonu znači uskratiti podršku jačanju kontrolne funkcije Skupštine jer je izvjesno da formirani anketni odbor ne može izvršiti zadatak koji mu je povjeren ukoliko nadležnosti anketnog odbora ne budu detaljnije propisane zakonom. Anketni odbor za prikupljanje informacija i činjenica o korupciji u privatizaciji Telekoma Crne Gore će se u sprovođenju parlamentarne istrage suočiti sa poteškoćama u prikupljanju podataka zbog: neprecizno definisanih istražnih ovlašćenja; nemogućnosti pristupa tajnim podacima; izostanka zakonske obaveze državnih funkcionera, službenika i drugih lica da budu saslušani pred Odborom pod prijetnjom sankcije za neodazivanje i lažno svjedočenje. Navedena pitanja treba zakonom regulisati što prije kako bi aktuelna parlamentarna istraga dala rezultate i anketni odbor mogao nesmetano nastaviti sa radom. Takođe je neophodno izmjenama i dopunama Zakona o tajnosti podataka članovima anketnog odbora omogućiti uvid u tajne podatke.

Zabrinjavajuće je što anketni odbor do sada održao samo jednu sjednicu, konstitutivnu, 9. marta, posebno imajući u vidu da je u mandat dobio zahtjevan zadatak koji u skladu sa Odlukom o otvaranju parlamentarne istrage mora biti ispunjen do 1. oktobra. Obzirom na to je ovo prva parlamentarna istraga nakon 10 godina, članovi anketnog odbora moraju pokazati dodatnu odgovornost i dati doprinos tome da parlamentarna istraga postane snažan instrument za vršenje nadzora nad radom Vlade, državnih organa i institucija, i kontrolni mehanizam koji će se koristiti učestalije.

Kao što smo već ukazivali u našoj analizi Parlamentarna istraga u Crnoj Gori – Kontrolni mehanizam bez političke podrške posebnim Zakonom o parlamentarnoj istrazi je potrebno detaljno regulisati djelokrug rada anketnog odbora, njegovo obrazovanje, organizaciju i funkcionisanje, način sprovođenja istrage, metode prikupljanja podataka, način izvještavanja Skupštini, i time osnažiti ovaj kontrolni mehanizam.

Dina Bajramspahić
Saradnica na projektima

Objavljeno

Problemi sa koncesijama

Ni nakon gotovo godinu dana od početka rada na izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama, Crna Gora nema zaokružen i adekvatan zakonski okvir za oblasti javno-privatnih partnerstava i koncesija. Naime, radni tim za izradu predloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama je obrazovan odlukom Komisije za ekonomsku politiku i finansijski sistem Vlade Crne Gore juna 2011. godine sa zadatkom da do 31. jula 2011. godine pripremi i dostavi Vladi na razmatranje i utvrđivanje Predlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama. Međutim, rad na izradi izmjena Zakona je prekinut uz obrazloženje da je cjelishodnije raditi na jedinstvenom zakonskom okviru za oblasti javno-privatnog partnerstva i koncesija.

Najave iz Vlade da Crna Gora „ulazi u fazu javno-privatnih partnerstava“, kao i brojni nedostaci Zakona o koncesijama iz 2009. godine (neusklađenost odredbi o konkurentskom dijalogu, procedurama, pojednim definicijama i sl. sa relevantnim EU direktivama) i Zakona o učešću privatnog sektora u vršenju javnih usluga iz 2002. godine trebalo je da ubrzaju izradu novih zakonskih rješenja. Isti zaključak se nameće i na osnovu velikog broja raskinutih koncesionih ugovora koji se po izvještaju o radu Komisije o koncesijama u prvom kvartalu 2012. godine još više povećao. Međutim, pomenuta dinamika izrade zakona za oblasti JPP i koncesija ukazuje na to da on baš i nije na listi prioriteta crnogorske Vlade.

Neophodno je ukazati i na poteškoće u ispunjavanju odredbi važećeg Zakona o koncesijama. Po ovom Zakonu Komisija za koncesije je u obavezi je da vodi i redovno ažurira na svojoj internet prezentaciji registar ugovora o koncesijama. Uz kašnjenje od skoro dvije godine u uspostavljanju ovog registra, crnogorska javnost ni trenutno nije u mogućnosti da ostvari uvid u popis koncesionih ugovora jer je sajt Komisije za koncesije van funkcije.

Novim zakonskim rješenjima neophodno je sadržaj registra ugovora o koncesijama/JPP proširiti tako da sadrži i planove otplata i dugovanja, a javnosti bi trebalo omogućiti i uvid u kompletne ugovore na osnovu kojih je dodijeljena koncesija ili zaključenih po modelu JPP, kao i u finansijske izvještaje realizovanih JPP i koncesija. Na taj način će se povećati transparentnost cjelokupnog procesa i uticati na povećanje kvaliteta ugovora o koncesijama i JPP.

Jovana Marović
Koordinatorka istraživanja

Objavljeno

Crna Gora i pregovori u poglavlju 24 – Pravda, sloboda i bezbjednost

Pregovaračko poglavlje 24 pokriva širok spektar oblasti koje se tiču, između ostalog, azilne i migracione politike, suzbijanja ilegalnih radnji poput organizovanog kriminala, kontrole spoljnih granica, te pravosudne, policijske i carinske saradnje.

Ovim poglavljem regulišu se oblasti pravde, slobode i bezbjednosti kroz efikasno umrežavanje sudskih, tužilačkih, policijskih i drugih relevantnih organa zemalja članica kako bi se zaštitile spoljne granice i ujedno garantovala sigurnost građanima unutar EU. Neka od najbitnijih pitanja koje pokriva ovo poglavlje tiču se primjene Evropskog naloga za hapšenje i postupka predaje između država članica, kao i načela međusobnog priznanja sudskih odluka u zemljama članicama.

Pravna tekovina EU (acquis) u ovoj oblasti nalaže i uspostavljanje neposredne komunikacije između pravosudnih organa unutar EU, kao i mogućnost vođenja istraga kroz zajedničke timove koji sarađuju u borbi protiv organizovanog kriminala. Upravo zbog strateške uloge ovog poglavlja u evropskom zakonodavstvu, Crnoj Gori se najviše skreće pažnja na ispunjavanje ključnih kriterijuma iz oblasti borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

Cilj ove analize je da na osnovu dinamike, vremenskog okvira i problema koji su identifikovani tokom procesa pregovora Hrvatske u okviru poglavlja 24 ukaže na moguće zastoje u pregovorima Crne Gore, kao i da ponudi preporuke u pravcu njihovog prevazilaženja.

Objavljeno

Održan sastanak sa Filipom Rikerom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD

Danas su se u Podgorici sa Filipom Rikerom, zamjenikom pomoćnika državnog sekretara SAD sastali Predsjednik UO Institut alternativa, Stevo Muk, izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarevic i izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija, Ana Novaković.

Na sastanku je, između ostalog, bilo riječi o političkoj i socio-ekonomskoj situaciji u Crnoj Gori, ulozi civilnog društva u ostvarivanju društvenih reformi, kao i o saradnji Vlade i civilnog sektora, evropskoj i evro-atlantskoj integraciji Crne Gore. Gospodin Riker je iskazao interesovanje za saradnju civilnog društva sa Vladom, kao i za pitanja od značaja za dalji demokratski razvoj Crne Gore.

Predstavnici nevladinog sektora ukazali su na značaj ekonomskih i socijalnih problema u državi, kao i na nedostatak efikasnog sprovođenja zakona i propisa kojima se obezbjeđuje vladavina prava. Sagovornici su se saglasili da je uloga civilnog društva u Crnoj Gori i dalje od izuzetnog značaja. Gospodin Riker je, isticanjem podrške daljem napretku Crne Gore na putu evropskih i evroatlantskih integracija, naglasio spremnost SAD da i dalje pruža podršku aktivnostima nevladinih organizacija u državi.

Sastanku su prisustvovali i ambasadorka SAD u Crnoj Gori, gospođa Sue K. Brown i šef političko-ekomske sekcije u ambasadi, gospodin John Konney.