Jugoistočna Evropa 2020: Civilno društvo i uprava na zajedničkom zadatku

PrintFriendly and PDF

Preuzmite publikaciju: Jugoistočna Evropa 2020: Civilno društvo i uprava na zajedničkom zadatku

Države nemaju monopol nad informacijama, pa je utoliko i uloga civilnog društva u monitoringu javnih politika i postizanju strateških ciljeva još važnija. Odlika zemalja u tranziciji je nedostatnost zvanične statistike, nepotpunost podataka koji bi omogućili donošenje odluka zasnovano na dokazima, ali i nepouzdanost zvanično predstavljenih podataka o primjeni javnih politika. Civilno društvo stoga treba da igra svoju korektivnu ulogu u odnosu na nadležne institucije, kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.

Proces primjene Razvojne strategije Jugoistočna Evropa 2020 (JIE 2020), regionalnog strateškog dokumenta, koji je nastao po uzoru na reformsku agendu Evropske unije (EU) Evropa 2020, pruža okvir za veće uključivanje civilnog društva u procese koji usmjeravaju svekupni društveni i ekonomski razvoj regiona i izgradnju institucija u zemljama, koje se još uvijek nalaze u procesu konsolidacije demokratije. Naročito je “upravljanje usmjereno na rast”, sveprožimajući stub strategije koji se odnosi na unapređenje pružanja javnih usluga, borbu protiv korupcije i reformu pravosuđa, oblast u kojoj organizacije civilnog društva mogu da pruže poseban doprinos. Sama činjenica da su javni zvaničnici izloženi sve izraženijim političkim uslovima od strane EU, koji nerijetko mogu dovesti u opasnost njihove lične karijere i ukazati na korumpiranost institucija, ukazuje na važnost uloge spoljnog, nezavisnog kontrolora, koju civilno društvo može da preuzme.

Za potrebe ove publikacije, koja za cilj ima da pruži smjernice organizacijama civilnog društva za uključivanje u praćenje Upravljanja usmjerenog na rast, monitoring definišemo kao sistematičan način prikupljanja podataka sa ciljem da se ostvari uvid u primjenu javnih politika u odnosu na njihove prethodno postavljene ciljeve i rezultate. Ova definicija odslikava promjenu paradigme kada je u pitanju monitoring javnih politika, tj. promjenu sa nekadašnjeg procesnog monitoringa, fokusiranog prvenstveno na implementaciju određene politike, ka monitoringu orijentisanom na rezultate, kao instrumentu koji omogućava zainteresovanim stranama i donosiocima odluka da prate napredak i uticaj određene politike. Kao takav, monitoring je prirodan uvod u evaluaciju javnih politika, odnosno procjenu učinka određene politike nakon određenog perioda njene primjene.

Facebook Twitter Email