Transparentnost Skupštine: Javnost informisana, ne i uključena

Skupština Crne Gore značajno je povećala otvorenost rada u proteklom periodu; ipak, neophodno je dodatnoo unapređenje u pogledu transparentnosti zakonodavne inicijative poslanika i ravnopravnog tretmana strana zainteresovanih za učešće

Predstavnica Instituta alternativa, Nikoleta Pavićević, učestvovala je na regionalnom događaju Nacionalnog demokratskog instituta (NDI) u Zagrebu, na kojem je, zajedno sa poslanicima i zaposlenima u službi Skupštine, razgovarala o transparentnosti parlamenata Zapadnog Balkana. Ona je predstavila nalaze monitoringa rada Skupštine Crne Gore i pet odbora, koji je Institut alternativa sproveo uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (NED).

Iako je napravljen značajan napredak sadašnjeg saziva Skupštine Crne Gore u pogledu otvorenosti i komunikacije za građanima, u prvom redu unapređenjem internet prezentacije, objavljivanjem podataka u otvorenom formatu i prenošenjem sjednica odbora – postoji značajan prostor za dodatno regulisanje transparentnosti najavljenim Zakonom o Skupštini:

  • Iako je broj predloga zakona koje su poslanici predali u skupštinsku proceduru prestigao broj predloga Vlade Crne Gore u 2021, ovaj trend nije praćen procedurama koje bi obezbijedile učešće javnosti u procesu pripreme zakona i opštim podacima o samim zakonima. S tim u vezi, upozorili smo da predlozi zakona moraju biti praćeni ex-ante analizom uticaja propisa, definisanim glavnim ciljevima, fiskalnim efektima, izvještajima sa konsultacija sa zainteresovanom i stručnom javnošću, kao i predloženim okvirom za monitoring.
  • Potrebna je institucionalizacija i dodatno regulisanje predstavki građana i građanki, u pogledu procesa njihovog razmatranja i objavljivanja odgovora od nadležnih institucija, kao i definisanja rokova u kojima su odbori dužni da razmatraju pristigle peticije. Ukazali smo na slučaj pet ’’zaboravljenih’’ predstavki građana za koje smo u našem monitoring izvještaju o radu Odbora za antikorupciju iz 2021. zabilježili da ni nakon pola godine nisu bile razmotrene.
  • Jasni kriterijumi i propisane procedure za konsultovanje i uključivanje zainteresovane javnosti su neophodni kako bismo onemogućili nejednak tretman zainteresovanih strana. Podsjetili smo na slučaj selektivnog tretmana zainteresovanih strana od strane Odbora za ljudska prava i slobode, koji smo prepoznali u monitoring izvještaju o radu ovog odbora.

Jedan od zaključaka događaja je da transparentnost Skupštine ne smije biti posmatrana kao cilj po sebi, već kao alat za postizanje punog povjerenja i učešća javnosti u donošenju odluka. Iako je digitalizacija parlamenata Zapadnog Balkana važna, učesnici/ce civilnog društva na konferenciji su se saglasili da neće biti dovoljna ukoliko ne bude praćena političkom voljom rukovodstva parlamenata za unapređenje transparentnosti.

Događaj je održan 20. i 21. juna u Zagrebu, a dio je NDI inicijative za jačanje zakonodavstva Zapadnog Balkana (WBLSI), koju finansira NED, sa ciljem da ojačaju svoje zakonodavne, nadzorne i predstavničke uloge. Okupljeni poslanici i zaposleni u službama parlamenata Zapadnog Balkana, kao i predstavnici civilnog društva razmijenili su iskustva o transparentnosti parlamenata i definisali preporuke za unapređenje stanja.

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.