Godina: 2025.

“Ne samo da se ništa nije uradilo, već su predstavnici nekih vlada aktivno radili protiv optimizacije radnih mjesta. Danas smo u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji i skuplji nego ikad. Imamo gotovo 80.000 ljudi, dakle svaki treći zaposleni u Crnoj Gori u javnom sektoru…”

Istraživač javnih politika u Institutu alternativa Marko Sošić poručio je gostujući u emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti da nije sprovedena nijedna sistemska reforma koji bi javnost uvjerio da da su optimizacija ili borba protiv partijskog zapošljavanja bile na agendi bilo koje od vlada nakon 2020. godine.

Sošić se osvrnuo na podatke IA o nekontrolisanom rastu zaposlenih u javnim preduzećima, zaposlenih po ugovoru o djelu, i uticaju politizacije na ove procese. Posao u javnom sektoru je, kako navodi, postalo ljudsko pravo koje svi imaju.

“Danas smo u situaciji da imamo javni sektor koji je brojniji nego ikad, skuplji nego ikad. U ovoj godini ćemo platiti gotovo 720 miliona za zarade samo iz državnog budžeta. 2020. godine smo plaćali 500 miliona, a tada nam je i to bilo mnogo. Imamo nekontrolisani rast zaposlenih u javnim preduzećima, rast ugovora o djelu, i u svemu tome naravno da politizacija ima svog udjela. Partije su nastavile da rade po inerciji onako kako su radili njihovi prethodnici. Iz perspektive nas koji ovo pratimo u kontinuitetu ja mogu reći da se ništa nije promijenilo i da imamo isti odnos vlasti”, istakao je Sošić.

Institut alternativa je još u septembru prošle godine Ministarstvu finansija uputilo sugestije na nacrt Fiskalne strategije.Tada su odbijene sve IA mjere koje su se odnosile na optimizaciju javne uprave, a koje premijer Milojko Spajić navodi sada kao aktivnosti koje će Vlada sprovoditi tokom 2025. godine: smanjenje broja ugovora o djelu, optimizacija javne uprave za 20% i zamrzavanje novih zapošljavanja.

Cijelu epizodu emisije “Načisto” možete pogledati na sljedećem linku.

Prijedlog izmjena Zakona o državnim službenicima i namještenicima, čiji je glavni povod bio pooštravanje uslova u pogledu traženog radnog iskustva za različita službenička zvanja, umnogome je obesmišljen naknadnim usvajanjem zaključaka na sjednici Vlade, kojima se ipak istrajalo sa namjerom da se smanji traženi nivo obrazovanja za sve pozicije, uključujući i visoki rukovodni kadar i starješine organa.

Time su u drugi plan pali i neki, doduše mali i izolovani pomaci, koje predložene izmjene mogu donijeti. Međutim, napominjemo da čak i takve, male pomake ne prati sveobuhvatna reforma sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standarizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.

Dugogodišnja preporuka Instituta alternativa, koju smo ponovili i u okviru radne grupe i javne rasprave o ovim izmjenama, je usvojena, time što se ukida diskreciono pravo prilikom izbora službenika na pozicijama izvršnog, ekspertskog i ekspertsko-rukovodnog kadra. Drugim riječima, sada će se birati kandidati i kandidatkinje koji su najbolje rangirani tokom prethodno sprovedenog postupka provjere sposobnosti. Iako se time uvažavaju rezultati provjere sposobnosti kao odlučujući, ova nova odredba zahtijeva i reformu testiranja, na koju ćemo dodatno ukazati u preporukama za unapređenje ovog akta.

Nažalost, naknadnim zaključcima Vlade, osujećeno je i vraćanje stare odredbe prema kojoj bi vršioci dužnosti bili određivani iz reda već zaposlenih. Time v.d. stanja ostaju posebno ranjiva na neprimjerene uticaje. Osim što je dobar standard da se vršioci dužnosti određuju iz reda već zaposlenih, za šta bi svi poslanici i poslanice trebalo da se dodatno založe kada se bude o ovom prijedlogu glasalo, smatramo da bi v.d. stanja bilo moguće u velikoj mjeri izbjeći, na šta takođe ukazujemo u dodatnim preporukama.

Dok se u javnosti vodi debata o novim modelima smanjenja zaposlenih u javnom sektoru, nakon neodređenih najava predsjednika Vlade Milojka Spajića, u predloženim izmjenama se našla i odredba prema kojoj će se zaposleni u državnom organu moći trajno rasporediti u drugi državni organ, pri čemu je primjena odredbe ograničena do kraja naredne, 2026. godine. Prema obrazloženju, takvo rješenje se „propisuje u cilju optimizacije i racionalizacije državne uprave, imajući u vidu da u pojedinim organima i organizacionim jedinicima postoji veći broj službenika koji bi bili neophodniji u nekom drugom organu“. Iako ovakvo rješenje može biti opravdano da se podstakne lakša mobilnost državnih službenika unutar državne uprave, upotreba ovog instituta nije ograničena samo u odnosu na zaposlene na neodređeno vrijeme, čime se namjera „optimizacije“ lako može ugroziti i otići u svoju suprotnost.

Prijedlog ne predviđa reformu sistema testiranja kandidata i kandidatkinja za posao u državnoj upravi, što je ujedno i segment koji je najranjijiviji u odnosu na neprimjerene uticaje i nepravilnosti, s obzirom na to da nije utemeljen na standardizovanoj procjeni ključnih kriterijuma i da komisije koje sprovode testiranja nisu oslobođene političkih uticaja.

Imajući u vidu predložene izmjene, a uvažavajući ranije najave Vlade da će sveobuhvatnije izmjene Zakona biti sprovedene kroz finansijsku podšku Evropske unije (EU), u produžetku dajemo preporuke za unapređenje aktuelnog prijedloga, za koje smatramo da su prioritetne kako se određeni, kako smo naglasili, izolovani pomaci, ne bi dodatno osujetili nedorečenostima i zloupotrebama u primjeni.

Odustati od „srozavanja“ neophodnih obrazovnih kvalifikacija

Smatramo nedopustivim da se neophodni nivo kvalifikacije obrazovanja za pozicije starješina i visokog rukovodnog kadra spusti na „VI“, posebno imajući u vidu da nije uvažen ni naš komentar prema kojem bi na kandidatima i kandidatkinjama bio teret dokazivanja tzv. „radnog iskustva na poslovima rukovođenja“. Samim tim, ostavlja se prevelik prostor da se na tim pozicijama zapošljavaju lica sumnjivog obrazovnog profila, sa tri odnosno pet godina iskustva na „poslovima rukovođenja“, čija definicija i provjerljivost izostaje, posebno za sektore izvan državne uprave.

Samo zaposleni na neodređeno vrijeme u državnim organima da imaju pravo na trajni raspored u drugi organ

Ukoliko se „privremena“ odredba o trajnom rasporedu u drugi organ bude primjenjivala i na zaposlene na određeno vrijeme u državnoj upravi, time se otvara prostor za zloupotrebe a ključna navodna namjera, da se kroz ovaj institut „optimizuje“ raspored državnih službenika i službenica, biće obesmišljena. Dakle, neophodno je precizirati da samo državni službenici i službenice, koji su zasnovali radni odnos na neodređeno vrijeme, mogu biti trajno raspoređeni u drugi državni organ.

Unaprijediti transparentnost i objektivnost postupka provjere sposobnosti, odnosno komptenecija kandidata i kandidatkinja za posao u državnim organima, kroz preciziranje sadržaja izvještaja o provjeri sposobnosti/kompetencija i depolitizaciju komisija

Iako razumijemo da, u dužem roku, ovaj proces podrazumijeva usvajanje okvira kompetencija za različite kategorije državnih službenika i službenica, smatramo da je u kraćem roku kroz unapređenje predloženih izmjena i detaljnije, kroz usvajanje nove Uredbe o provjeri sposobnosti, neophodno obezbijediti određene preduslove veće transparentnosti i depolitizacije kako bi se spriječile zloupotrebe, koje su bile prisutne u dosadašnjoj primjeni.

U prvom redu, neophodno je obezbijediti sačinjavanje zapisnika sa usmenog intervjua, kroz propisivanje sadržaja izvještaja o sprovedenoj provjeri sposobnosti i kompetencija. U tom smislu, neophodno je u prijedlogu Zakona, u odnosu na Član 46 važećeg Zakona, neophodno je kroz novi Stav precirizati da izvještaj o provjeri kandidata sadrži zapisnik sa usmenog intervjua sa pripradajućim ocjenama od strane svakog člana Komisije pojedinačno uz odgovarajuća obrazloženja. Kao što smo ranije napominjali, ovakva praksa olakšala bi i komisiji za žalbe i upravnom sudu da na neosporan način utvrde osnovanost primjedbi kandidata o sprovedenom usmenom intervjuu, kako u formalnom, tako i u sadržinskom smislu.
Takođe, u odnosu na Član 46 važećeg Zakona neophodno je dodati Stav kojim će se precizirati da čanovi komisija za provjeru znanja, sposobnosti i kompetencija ne smiju biti članovi i funkcioneri političkih partija, što je i međunarodni standard i jedan od Principa javne uprave za zemlje proširenja, koji je pod redovnim monitoringom Evropske komisije.

V.d. stanja da budu izuzetak, a ne pravilo

Iako smo i ranije ukazivali da mandat vršilaca dužnosti treba ograničiti, time što će se precizirati da se određuju samo jednom, najduže u trajanju do šest mjeseci, dobijali smo uvjerenja da je važeći Zakon u tom pogledu već dovoljno precizan. Nažalost, kroz inicijativu da se izvrši inspekcijski nadzor nad ponavljanjem v.d. stanja, bez raspisanih javnih konkursa, dobili smo zvaničan odgovor od strane Upravne inspekcije da se ovi šestomjesečni mandati mogu praktično ponavljati unedogled. Ako nam je tako porazno polazno stanje, onda se može reći da je pomak to što sadašnji prijedlog ograničava ovakva „ponavljanja“, time što se predlaže da se za radno mjesto može najviše dva puta odrediti vršilac dužnosti. Međutim, smatramo da treba uložiti dodatan napor da se v.d. stanja izbjegnu, i ne postanu zamjena za mandate u punom trajanju, za šta su brojni primjeri u dosadašnjoj praksi.

U tom smislu, smatramo da i za pokretanje popuna radnih mjesta starješina državnih organa i za visoko-rukovodni kadar treba uvesti izuzetak da se javni konkurs može raspisati tri mjeseca prije isteka mandata. Prijedlog izmjena takav izuzetak uvodi za popunu radnih mjesta glavnog inspektora i glavnog ovlašćenog službenog lica, a ne i za mandate starješina i lica iz kategorije visoki rukovodni kadar, uz obrazloženje da u ovim situacijam postoji institut vršioca dužnosti, kojim se premošćuje period do popune putem javnog konkursa. Međutim, smatramo da institut vršilaca dužnosti treba da bude izuzetak, i da za uspostavljanje sistema zasluga i pravovremeno funkcionisanje državne uprave, treba težiti da se rukovodećem kadru obezbijedi vršenje funkcije u punom mandatu. Samim tim, treba omogućiti pokretanje popune radnih mjesta za rukovodeći kadar tri mjeseca prije isteka mandata.

Naknade po prestanku funkcije uskladiti sa izmjenama zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru; istrajati na razlikovanju osnova prestanka mandata kao uslova za ostvarivanje naknade.

Uprkos negativnim percepcijama u javnosti o naknadama za bivše javne funkcionere i funkcionerke, sigurnost i zaštita rukovodećeg kadra od neprimjerenih uticaja podrazumijeva ostvarivanje određene naknade po prestanku funkcije. Stoga se ne zalažemo za njihovo potpuno ukidanje. Ipak, podnošenje ostavke na lični zahtjev i prestanak mandata usljed nezadovoljavajuće ocjene rada, ne treba da bude osnov za primanje ovakve naknade, naročito ne u trajanju od jedne godine, na šta smo ukazali i tokom javne rasprave. U tom smislu, smatramo da je pozitivno što je u prijedlogu Zakona skraćen period ostvarivanja prava na naknadu na dva mjeseca za lica kojima prestane mandate na lični zahtjev, koja su dva puta ocijenjena ocjenom “ne zadovoljava” i koja su bila u mandatu manje od šest mjeseci. Ipak, napominjemo da ove odredbe zahtijevaju usklađivanje sa odredbama Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, čija izrada nije napredovala uprkos prethodno najavljenoj reformi i formiranoj radnoj grupi, za koju smo očekivali da je već sprovela podrobne analize trenutnog stanja, koja sada navodno nedostaje.

Depolitizovati državne komisije; preispitati njihovo „pozicioniranje“ u Ministarstvu javne uprave

U okviru javne rasprave, ukazali smo na važnost da shodno Ustavu, koji svakako zabranjuje političko organizovanje u državnim organima, ali posebno imajući u vidu važnost funkcija članova Disciplinske komisije i Komisije za žalbe, treba propisati i to da kandidat ili kandidatkinja za članstvo u ovim tijelima ne može pripradati određenoj političkoj organizaciji. Ova preporuka je posebno važna jer smo imali situacija da su prethodno politički eksponirane ličnosti na ovim pozicijama, posebno u Komisiji za žalbe, što može negativno uticati na povjerenje u postupke zaštite prava kandidata i kandidatkinja za posao i zaposlenih u državnim organima.

Takođe je nejasno zašto se odustalo od prvobitne ideje da se formira poseban Administrativni centar, koji bi pružao podršku komisijama. Radna grupa je podržala rješenje da se u cilju veće autonomije i nezavisnosti u radu stručna podrška izmijesti u okviru jednoj posebnog organa. Prijedlog izmjena nudi drastično drugačije rješenje, prema kojem administrativnu i stručnu podšku za rad komisija vrši Ministarstvo javne uprave. Vlada i Ministarstvo treba da objasne zašto su odustali od ranijeg prijedloga, koji smo načelno podržali u okviru radne grupe, jer smatramo da bi izdvajanje ovih poslova doprinijelo autonomiji u radu.

Za depolitizaciju i smanjenje korupcije, neophodna je sveobuhvatnija reforma

Napominjemo da smo brojne druge probleme u pogledu upravljanja ljudskim resursima u državnim organima detaljno analizirali i predstavili na našoj mapi rizika od neprimjerenih uticaja i korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru: https://mapa-rizika.me. Naši nalazi uzeti su i kao polazna osnova za Strategiju za borbu protiv korupcije, koja je unaprđenje procedura kadrovskog planiranja, sprovođenje postupaka zapošljavanja i zaštite prava definisala kao jedan od strateških ciljeva u ovoj oblasti. U tom pogledu, smatramo da je, pored ovih prioritetnih prijedloga, neophodno raditi na unapređenju sistema zapošljavanja u javnom sektoru na sveobuhvatniji način. Još jednom podsjećamo da smo sve poslanike i poslanice pozvali da rade na ispunjavanju preporuka i u državnoj upravi ali i drugim segmentima javnog sektora kroz Poziv na poštovanje obećanja o raskidu sa partitokratijom, koji smo uputili na njihove adrese prije godinu dana. Broj odgovora na Poziv koji smo do sada dobili ne govori pohvalno o stvarnom zalaganju za „meritokratiju“, a dodatan test tog zalaganja biće upravo amandmani i glasanje o predloženim izmjenama Zakona o državnim službenicima i namještenicima.

Milena Muk
Institut alternativa

Skoro četiri mjeseca nakon rasformiranja Uprave za inspekcijske poslove, Vlada još uvijek nije raspodijelila službena vozila za inspektore. Od 97 popisanih vozila UIP-a, inspektori trenutno koriste samo 34. Dok su neke inspekcije nastavile da koriste vozila koja su koristili u Upravi, dio inspekcija je parkirao vozila 1. oktobra, pa inspektori koriste vozni park institucija kojima pripradaju ili koriste lične automobile uz obezbijeđeno gorivo.

Analiza Instituta alternativa o broju vozila kojima raspolažu inspekcije koje su iz Uprave za inspekcijske poslove (UIP) prešle u ministarstva, pokazala je da od 97 popisanih vozila UIP-a, inspektori trenutno koriste samo njih 34, dok za 6 vozila turističke inspekcije nisu dobili pojašnjenje. Sopstvena vozila ima svega osam inspekcija. Na raspolaganju sedam inspekcijskih službi je isključivo vozni park institucija u okviru kojih djeluju, dok inspektori pet inspekcija koriste lične automobile i/ili kartice za gorivo obezbijeđena od strane ministarstava. U odnosu na broj vozila koje su imale pri UIP-u, samo prosvjetna i inspekcija šumarstva, lovstva i zaštite bilja sada imaju po jedno vozilo više, pa ukupan broj vozila koje koristi ovih osam inspekcija iznosi 36. Većina inspekcijskih službi ima umanjen broj prevoznih sredstava u odnosu na vozni park kojim su raspolagale u okviru Uprave.

Da je prelazak inspekcija u ministarstva bio nepripremljen, evidentno je bilo u prvim danima, odnosno nedjeljama od ukidanja UIP-a, kada određeni broj inspektora nije imao ni radno mjesto, pečate, a dva mjeseca je bio nefunkcionalan Jedinstveni informacioni inspekcijski sistem. Da situacija u potpunosti nije regulisana ni skoro četiri mjeseca kasnije, najbolje pokazuje stanje po pitanju službenih vozila koja inspektori imaju, odnosno nemaju, a neujednačena je i praksa u slučajevima korišćenja privatnih automobila inspektora koja se, zavisno od institucije do institucije, koriste sa ili bez pisane saglasnosti poslodavca, onda kada služba nema svoja vozila, ali i kada ih ima. Broj vozila kojima su inspekcije ranije raspolagale umanjen je i za prevozna sredstva koja je UIP uzimala na lizing, odnosno u mjesečni zakup, a koja su uoči njenog rasformiranja vraćena davaocu lizinga, dok su inspekcijske službe uskraćene i za vozila koja su imala pri UIP-u, koja još uvijek nijesu raspoređena.

Vlada je 26. septembra, nekoliko dana uoči zvaničnog ukidanja UIP-a, zadužila Upravu za državnu imovinu da do 15. oktobra 2024. godine popiše svu imovinu UIP-a i zaključkom precizirala da do raspodjele, državni službenici i namještenici nastavljaju da koriste pokretnu i nepokretnu imovinu. Ipak, inspekcije su različito postupile po ovom zaključku, budući da su neke nastavile da koriste vozila iz UIP-a, a druge čekaju na konačnu raspodjelu.

Iz Uprave su, na naša pitanja, kazali da je nekadašnja Uprava za inspekcijske poslove raspolagala sa 97 vozila.

– Uprava za državnu imovinu nije preuzela prava i obaveze za ugovore za vozila koja je koristila UIP, iz razloga što aktivnih ugovora nije bilo u trenutku ukidanja uprave – objasnili su iz Uprave za državnu imovinu.

Iz Uprave za državnu imovinu su kazali da su, shodno instrukcijama iz Generalnog sekretarijata Vlade, dostavili informaciju resornom ministarstvu u vezi raspodjele službenih vozila ministarstvima i zavodima, koji su im se obratili zahtjevima za ustupanje vozila za potrebe inspektora. Prema dobijenim informacijama, očekuje se da će informacija o vozilima bivše Uprave biti na Vladi ove nedjelje.

Prema podacima koji su nam dostavljeni, sopstvena vozila nemaju inspekcije za informaciono društvo (pri Ministarstvu javne uprave), za stanovanje (pri Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine), metrološka (pri Zavodu za metrologiju), za zaštitu kulturnih dobara, kulturnu baštinu i arhivsku djelatnost (pri Ministarstvu kulture i medija), za javne nabavke i za igre na sreću (pri Ministarstvu finansija), geološka, rudarska i inspekcija za ugljovodonike (pri Ministarstvu rudarstva), zdravstveno-sanitarna (pri Ministarstvu zdravlja) i inspekcija za vode (pri Upravi za vode).

Kakvo je stanje po pitanju službenih vozila u tržišnoj, inspekciji za elektronske komunikacije i poštansku djelatnost, termoenergetskoj i elektroenergetskoj inspekciji nije poznato, pošto ministarstva ekonomskog razvoja i energetike nijesu odgovorila na naše upite poslate 3. januara.

Dio inspekcija nastavio da koristi vozila iz UIP-a

Iz Ministarstva ekologije su nam kazali da ekološka inspekcija, koja je od 1. oktobra 2024. u njihovoj nadležnosti, ima osam inspektora, a toj inspekcijskoj službi na raspolaganju su dva vozilo isključivo namijenjena za njen rad. Kako su naveli iz tog resora, ekološki inspektori ne koriste vozila Ministarstva, niti imaju saglasnost da koriste sopstvena vozila.

Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog staranja, rasformiranjem UIP-a, preuzelo je 26 inspektora inspekcije rada i 10 inspektora inspekcije zaštite i zdravlja na radu, kojima je ukupno na raspolaganju 17 službenih vozila.

– Inspekcija zaštite i zdravlja na radu je zadržila isti broj službenih vozila (osam), dok je Odjeljenje inspekcije rada smanjen broj službenih vozila za pet (na devet) – naveli su iz Ministarstva, dodajući da je riječ o vozilima koja su vraćena davaocu lizinga gašenjem UIP-a.

Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog staranja su ukazali da ne postoji podjela u okviru resora na službena vozila ministarstva i službena vozila inspekcija, jer se radi o jedinstvenom organu, dodajući da raspolaganje službenim vozilima ne utiče na rad ovih inspekcija i da procesi rada ne trpe zbog njih, te da nije data saglasnost za upotrebu privatnih vozila u službene svrhe.

Uprava za gazdovanje šumama i lovištima preuzela je iz UIP-a 12 inspektora iz oblasti šumarstva, lovstva i zaštite bilja, koji koriste sedam vozila. Iz te institucije su nam kazali da su, prema području rada, inspektori ove inspekcije imali šest službenih vozila u Beranama, Bijelom Polju, Nikšiću, Plavu, Pljevljima i Rožajama. U ostalim gradovima, kako su nam kazali iz Uprave, inspektori su koristili sopstvena vozila.

– Inspektorima za Podgoricu je krajem 2024. godine dodijeljeno novo službeno vozilo od strane Uprave za gazdovanje šumama i lovištima – odgovorili su iz te institucije.

U gradovima u kojima su inspektori koristili sopstvena vozila, inspektorima je stavljeno na raspolaganju službeno vozilo, kao i kartica za gorivo, objašnjavajući da inspektori sada nemaju potrebu da koriste sopstvena vozila, pogotovo jer se u većini slučajeva radi o terenskim radovima za koje je neophodno službeno vozilo.

– U slučajevima kada se javi potreba za angažovanjem na terenu, inspektor se obraća rukovodiocu područne jedinice na čijem terenu je potrebno izvršiti inspekcijski pregled i on mu dodjeljuje vozilo za te potrebe. To je u najkraćem procedura zaduživanja vozila – objasnili su iz Uprave.

Prosvjetna inspekcija pri Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija, ima 14 inspektora, kojima je na raspolaganju šest službenih vozila, što je jedno više u odnosu na vozni park s kojim su raspolagali u okviru UIP-a.

– Sva vozila su namjenjena isključivo za potrebe inspekcijskog nadzora. Od navedenih šest vozila, dva vozila su u vlasništvu Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija, dok su četiri vozila u vlasništvu Uprave za državnu imovinu. Pored navedenih vozila prosvjetni inspektori koriste i privatna vozila za službene potrebe, saglasno dozvoli, tako da upotreba vozila ne utiče na organizaciju rada ni u jednom segmentu. Očekujemo da će se broj službenih vozila povećati u ovoj kalendarskoj godini, u skladu sa planiranim aktivnostima Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija – poručili su iz ovog resora.

Iz Ministarstva socijalnog staranja, brige o porodici i demografije su od nekadašnjeg UIP-a preuzeli pet inspektora socijalne i dječje zaštite, koji koriste dva službena vozila, korišćena dok su bili u UIP-u. Naglasili su da inspekcija koristi vozila isključivo za inspekcijsku službu, a da inspektori u svom radu ne koriste službena vozila Ministarstva, ali da taj resor, ukoliko se ukaže potreba, ima na raspolaganju i službena vozila koja može ustupiti inspektorima socijalne i dječje zaštite radi obavljanja radnih zadataka iz njihove nadležnosti, te da nije data saglasnost za korišćenje privatnih vozila.

Iz Uprave za nekretnine, koja je iz UIP-a preuzela inspekciju za geodeziju, naveli su da u toj službi radi jedan inspektor, kojem je na raspolaganju službeno vozilo koje je koristio dok je bio u UIP-u, te da inspektor ima sve uslove za rad.

Do raspodjele, koriste privatna vozila i vozila ministarstava

Što se tiče Ministarstva prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine, urbanističko-građevinska inspekcija, koja je i prije bila u sastavu tog resora, na raspolaganju ima 18 vozila za 37 inspektora. Ministarstvu prostornog planiranja je od 1. oktobra pripojena Inspekcija za stanovanje, čiji inspektori, njih pet, trenutno ne koriste službena vozila. Inspektori ne koriste vozila Ministarstva, već privatna, dok je taj resor obezbijedio gorivo neophodno za proces rada. – U sastavu UIP-a koristili su dva vozila. Ministarstvo nema na raspolaganju vozila koja bi bila namijenjena isključivo za inspekciju za stanovanje. U saradnji sa Upravom za imovine u toku je postupak kojim će se obezbijediti dva vozila za potrebe ove inspekcije, konkretno ista vozila koja su inspektori koristili u sastavu UIP-a – naveli su iz tog resora.

Pri Ministarstvu sporta i mladih djeluje inspekcija za sport koja broji šest inspektora. U okviru UIP-a ta inspekcija je imala tri vozila, a sada samo inspektor sa mjestom rada u Rožajama ima vozilo. Iz Ministarstva sporta su kazali da inspektori sa sjedištem rada u Podgorici ne posjeduju službena vozila, već koriste svoja privatna. Iako formalno inspektori nisu dobili ovlašćenja ili saglasnost da koriste privatna vozila u službene svrhe, ministarstvo im je obezbijedilo kartice za gorivo. Naglasili su da je ovo ministarstvo odmah po preuzumanju inspekcije preduzelo sve korake da inspektori dobiju službena vozila, međutim, da njihovom zahtjevu još uvijek nije udovoljeno.

Bez službenih vozila je i inspekcija za zaštitu kulturnih dobara, kulturnu baštinu i arhivsku djelatnost pri Ministarstvu kulture i medija, u kojoj radi pet inspektora – dvoje za kulturna dobra u Podgorici i tri za arhivsku djelatnost, od čega dvije u Podgorici i jedan u Bijelom Polju. Ministarstvu kulture i medija, odnosno inspekciji koja se nalazi u okviru ministarstva, još uvijek nije dodijeljeno nijedno od dva službena vozilo koja su ranije koristili inspektori. – Svi inspektori imaju saglasnost za korišćenje sopstvenih vozila u službene svrhe. Svakoj inspekciji koja obavlja poslove inspekcijskog nadzora, koji po svojoj prirodi podrazumijevaju terenski rad, potrebna su službena vozila – naveli su iz MKM.

U turističkoj inspekciji, kako su odgovorili iz Ministarstva turizma, ima 25 inspektora koji koriste vozila tog resora po potrebi, posebno kada odlaze u nadzore van mjesta rada. – Inspektori su u UIP-u imali 12 vozila, od kojih su četiri vraćena jer su uzeta na lizing, dok dva vozila nisu u voznom stanju. Na naš dodatni upit nisu precizno naveli da li to znači da inspektori trenutno koriste preostalih šest automobila. Ministarstvo je do sada uspijevalo da ustupi vozila inspektorima kad god je to bilo neophodno – naveli su iz Ministarstva turizma.

Iz Ministarstva javne uprave (MJU), kojem je pripala inspekcija za informaciono društvo, kazali su nam da ta inspekcijska služba, od četiri sistematizovana radna mjesta, trenutno ima jednog zaposlenog inspektora, koji ne duži službeni automobil već po potrebi koristi raspoloživa službena vozila MJU. Iz MJU su kazali da uvijek ima raspoloživih vozila, te da to ne predstavlja prepreku u i organizaciji inspekcija. U sastavu MJU od ranije funkcioniše Odjeljenje upravne inspekcije u kojem trenutno radi pet inspektora, ali ni ova inspekcijska služba, kako su naveli iz MJU, ne posjeduje sopstvena vozila, već se za njene potrebe koriste raspoloživa službena vozila Ministarstva javne uprave.

Sopstvena vozila nema ni pet metroloških inspektora pri Zavodu za metrologiju, čije je mjesto rada u Podgorici. – Metrološkim inspektorima su na raspolaganju sva službena vozila koja posjeduje Zavod za metrologiju, a ukupno ih je pet. Metrološki inspektori pokrivaju cijelu teritoriju Crne Gore i rade kontrole u svim opštinama, tokom čitave godine – kazali su iz Zavoda. Tokom rada u sastavu UIP-a, kako su naveli, metrološka inspekcija je imala tri službena vozila, od kojih je jedno vraćeno nakon isteklog zakupa, dok su dva parkirana od 1. oktobra – jedno zbog starosti, a drugo zbog istekle registracije. Naglasili su da su se obratili Upravi za državnu imovinu zahtjevom za preuzimanje službenih vozila za potrebe metroloških inspektora, kako bi se pokrenula procedura preuzimanja i kako bi se vozila evidentirala kao osnovna sredstva Zavoda za metrologiju. – Uspostavljen je sistem da metrološka inspekcija planira zaduživanje službenih vozila sedam do 10 dana unaprijed i taj se plan poštuje i sada. Napominjemo da pri tome na teren najčešće idu zajedno dva, a za dalje destinacije i tri inspektora. U izuzetnim slučajevima, uz inspektore, na teren odlaze i ostali službenici Zavoda za metrologiju, gdje svako iz svog domena posla obavlja radne zadatke. U slučaju hitnih i neplaniranih inspekcijskih nadzora u Zavodu za metrologiju uvijek postoji jedno vozilo koje se može koristiti za navedene situacije – naveli su iz Zavoda. Dodali su da nijedan inspektor nije tražio niti dobio saglasnost da koristi privatno vozilo u službene svrhe, niti je za tim bilo potrebe. – Razlog za to je i što se u okviru inspekcijskog nadzora rade kontrole zakonskih mjerila u upotrebi, sa sopstvenom mjernom opremom – tegovi za kontrolu trgovačkih vaga i posuda za kontrolu istekle količine tečnog goriva na benzinskim stanicama, za čiji transport je takođe potrebno službeno vozilo – objasnili su iz Zavoda.

Inspektori inspekcija za javne nabavke i za igre na sreću koja su pri Ministarstvu finansija od 1. oktobra prošle godine, kao i budžetski inspektori koji su u sastavu tog resora od ranije, nemaju službena vozila namijenjena isključivo inspekcijskim službama. . Navedene tri inspekcije broje 15 inspektora (inspekcija za javne nabavke ima sedam inspektora, a inspekcija za igre na sreću pet, a u Direkciji za budžetski nadzor angažovana su tri inspektora), a na raspolaganju im je 5 vozila koje ima Ministarstvo finansija. Iz MF-a su naveli da su inspekcije za javne nabavke i za igre na sreću dužile službena vozila u UIP-u, te da su uputili zahtjev Upravi za državnu imovinu da se ta vozila ustupe Ministarstvu finansija, odnosno inspektorima koji su ih do sada koristili. Naglasili su da MF raspolaže sa malim voznim parkom od pet vozila, te u ovom trenutku nije moguće da se ta vozila daju u isključivo raspolaganje inspektorima. Takođe, naveli su da je za vršenje inspekcijskog nadzora vozilo potrebno, ali ne i neophopdno, imajući u vidu da se većina institucija nalazi u Glavnom gradu, kao i da se prevoz može riješiti postojećim službenim vozilima Ministarstva finansija – objašnjavaju iz tog resora. Objasnili su da službeni vozači/kuriri Ministarstva finansija redovno vrše prevoz inspektora kod subjekata nadzora, te da je takva praksa omogućila vršenje mješovitog nadzora (nadzor od strane dvije inspekcije istovremeno). – Inspektori imaju prioritet kada je u pitanju korišćenje službenih vozila u Ministarstvu finansija – navodi se u odgovorima.

Iz Ministarstva rudarstva, nafte i gasa kazali su da su u njihovom Odjeljenju za inspekcijski nadzor angažovana tri inspektora koji pokrivaju cijelu teritoriju Crne Gore. Od rasformiranja UIP-a nemaju službeno vozilo. Iz tog resora su kazali da je geološkoj, rudarskoj i inspekciji za ugljovodonike, dok je bila pri UIP-u, pripadalo jedno rent-a-kar vozilo, koje je krajem septembra vraćeno vlasniku. Službeno vozilo nema ni Ministarstvo rudarstva, ali, kako su naveli, po potrebi i ovlašćenju koristi prevozno sredstvo Uprave za ugljovodonike. Ministarstvo rudarstva, nafte i gasa ulaže napore da što prije obezbijedi službeno vozilo za potrebe inspekcijskih službi, kako bi omogućilo nesmetano funkcionisanje i povećalo efikasnost rada inspektora u skladu s finansijskim i zakonskim okvirima – poručili su iz Ministarstva rudarstva. – U slučaju hitnih intervencija, rudarski inspektor može koristiti ovo vozilo, naročito prilikom uviđaja u slučajevima teških i grupnih povreda ili povreda sa smrtnim ishodom. Nije bilo problema niti zastoja u radu inspekcije, u smislu nedostatka službenog vozila. Inspekcijski nadzor ima prioritet, te se u skladu sa tim i organizuje korišćenje postojećeg vozila – naveli su iz tog resora. Kako su kazali, inspektori do sada nisu dobili pisanu saglasnost za korišćenje sopstvenih vozila.

Uprava za državnu imovinu povukla je sva vozila koja su inspektori inspekcije za vode imali na rasplaganju kao službenici UIP-a, kazali su iz Uprave za vode, u čijem je sastavu od 1. oktobra devet inspektora iz ove oblasti. Dok ne dobiju vozila koja je Uprava za vode tražila Upravi za državnu imovinu za inspektore, ta institucija je, kako su naveli, inspektorima stavila na raspolaganje dva službena vozila za obavljanje kontrola na području Podgorice i Nikšića.

Iz Ministarstva zdravlja su kazali da su od UIP-a preuzeli 43 službenika – zdravstveno-sanitarna inspektora i druge državne službenike koji su obavljali administrative, pomoćne i druge poslove, a taj resor od novembra čeka da preuzme osam automobila koje su inspektori dužili ranije. U odgovorima iz tog resora se navodi da su se 19. novembra 2024. godine zvaničnim dopisom obratili Upravi za državnu imovinu sa zahtijevom za preuzimanje službenih motornih vozila koje su dužili zdravstveno-sanitarni inspektori, a sve u cilju omogućavanja nesmetanog procesa rada Zdravstveno-sanitarne inspekcije.

Tekst je nastao u okviru projekta “Inspekcije bez protekcije: Saveznici u borbi protiv korupcije”, koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Crnoj Gori, Biro Stejt dipartmenta za borbu protiv međunarodne trgovine drogom i sprovođenje zakona (INL). Sadržaj teksta je isključiva odgovornost Instituta alternativa, i nužno ne odražava stavove Vlade Sjedinjenih Američkih Država.