Utvrđivanje odgovornosti na rukovodećim pozicijama mora biti u skladu sa zakonskim procedurama. Način na koji je Vlada na današnjoj sjednici, na predlog Ministarstva unutrašnjih poslova razriješila direktora Uprave policije nije u skladu sa Zakonom o unutrašnjim poslovima, a ni u skladu sa Zakonom o državnim službenicima i namještenicima.
Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, postupak razrješenja direktora policije prije isteka vremena na koje je postavljen može pokrenuti Odbor za bezbjednost i odbranu ukoliko ne prihvati poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije koji direktor policije dostavlja najmanje dva puta godišnje.
Podaci koje je ranije objavio Institut alternativa pokazuju da ja Odbor za bezbjednost i odbranu pokazao pasivnost u kontrolnoj funkciji, budući da godinama nije razmatrao izvještaje koje su dostavljali direktori Uprave policije. Od ukupno 8 dostavljenih izvještaja od strane direktora policije od 2018. godine, Odbor za bezbjednost i odbranu je razmatrao samo jedan, i to u junu 2019. godine. U periodu od kada je pokrivao poziciju v.d. direktora, a zatim i direktora Uprave policije, Brđanin je Odboru za bezbjednost i odbranu dostavio četiri polugodišnja izvještaja, od kojih nijedan nije razmatran.
Prema poslednjim podacima koje je Institut alternativa dobio na osnovu zahtjeva za slobodan pristup informacijama od strane Ministarstva unutrašnjih poslova i Skupštine Crne Gore, poslednji poseban izvještaj od strane direktora policije je 24. novembra 2022. godine dostavljen Odboru za bezbjednost i odbranu.
Institut alternativa je pozivao Odbor za bezbjednost i odbranu da koristi kontrolne mehanizme koji su na raspolaganju ovom Odboru i razmotri izvještaje o postignutim rezultatima u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, a što je bila i jedna od preporuka za rad Odbora koje je Institut alternativa uputio početkom marta ove godine.
Na prava, obaveze, odgovornosti i prestanak mandata direktora policije, primjenjuju se pored Zakona o unutrašnjim poslovima, i zakon kojim se uređuju prava i obaveze državnih službenika i namještenika.
Budući da Odbor za bezbjednost i odbranu nije razmatrao izvještaje direktora policije, pa samim tim nije ni dostavio predlog za pokretanje postupka razrješenja, Ministarstvo unutrašnjih poslova je na raspolaganju imalo druge mehanizme za utvrđivanje eventualne odgovornosti direktora policije koje predviđa Zakon o državnim službenicima i namještenicima.
Shodno Zakonu i državnim službenicima i namještenicima, osim na lični zahtjev, lice se razrješava ako je osuđeno na bezuslovnu kaznu zatvora; ako je osuđeno za krivično djelo koje ga čini nedostojnim za vršenje dužnosti u državnom organu; ako mu je izvršnim rješenjem izrečena disciplinska mjera prestanak radnog odnosa; i – u drugim slučajevima propisanim posebnim zakonom. Osim toga, resorni ministar podnosi Vladi obrazloženi predlog za razrješenje starješine organa uprave, kada podaci iz redovnog godišnjeg izvještaja o radu organa uprave i stanju u oblastima rada za koje je osnovan, odnosno posebnog izvještaja organa uprave o preduzetim mjerama i njihovim rezultatima, ukazuju na nepravilnosti u radu tog organa.
Institut alternativa svakako ohrabruje utvrđivanje odgovornosti za sva činjenja ili nečinjenja, a pogotovo osoba na rukovodećim pozicijama, ali na način da je u duhu vladavine prava i poštovanja svih zakonskih procedura.
Institut alternativa je u srijedu, 29. marta, organizovao drugi sastanak u okviru projekta “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!”, uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške.
Imajući u vidu da je na prvom sastanku Mreže problem dijeljenja predmeta nabavke kako bi se izbjegle otvorene i transparentne procedure prepoznat od strane svih relevantnih institucija i vaninstitucionalnih aktera, Institut alternativa je za potrebe organizovanja drugog sastanka pripremio detaljnu analizu o ovom problemu.
Cilj drugog sastanka bio je predstavljanje radne verzije IA analize o upotrebi direktne nagodbe u postupcima jednostavnih nabavki, kako bi se predstavnici relevantnih institucionalnih i vaninstitucionalnih aktera važnih za nadzor postupaka javnih nabavki upoznali sa nalazima, kao i kako bi okupljeni razmijenili mišljenja i uputili sugestije na putu ka završnoj verziji analize.
Sastanku su prisustvovala 24 predstavnika crnogorskih institucija, kao što su Ministarstvo finansija, Uprava za inspekcijske poslove, Više državno tužilaštvo u Podgorici, Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki, Unija poslodavaca Crne Gore, Specijalno policijsko odjeljenje, Privredna komore Crne Gore, Agencija za sprečavanje korupcije, ali i predstavnici medija i nevladinih organizacija.
Osim diskusije o konkretnim nalazima analize, na sastanku se razgovaralo i o nalazima inspekcije u odnosu na nepravilnosti koje su konstatovane u analizi, kao i o drugim nepravilnostima u postupcima javnih nabavki. U objavljenoj analizi “Direktne nabavke pod lupom” uvažene su i sugestije učesnika sastanka.
Projekat “Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!” ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama. Projekat specifično teži da ohrabri, pospješi i obogati javni dijalog o korupciji u javnim nabavkama i da podstakne institucionalni odgovor na korupciju, da osnaži građanski nadzor i unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja o javnim nabavkama i da doprinese kvalitetu procesa kreiranja javnih politika i zakonodavstva u oblasti javnih nabavki.
Skupština Crne Gore, Ustavni sud i Agencija za zaštitu ličnih podataka nisu proaktivno djelovali u nadzoru donošenja odluka Vlade Crne Gore za vrijeme epidemije koronavirusa i nisu zaštitili prava crnogorskih građana.
To je saopšteno na panel diskusiji “Upravljanje krizama – Čemu nas je naučio COVID-19?“, koju je organizovao Institut alternativa.
Istraživačica javnih politika, Institut alternativa, Dragana Jaćimović, kazala je predstavljajući Nacrt analize “Odgovor Crne Gore na COVID-19” da se Crna Gora u ranim počecima efikasno borila s krizom COVID-19, a da su se vremenom počeli otkrivati sistemski nedostaci.
Dragana Jaćimović
Podsjetila je da je ključnu ulogu u samom upravljanju epidemijom na početku imalo Nacionalno koordinaciono tijelo odnosno NKT, dok je nakon promjene vlasti, pred kraj 2020, godine tu ulogu preuzeo Savjet za borbu protiv korona virusa.
„Činjenica da su dvije različite vlade bile na vlasti tokom krize COVID-19 u Crnoj Gori, odrazila se na razmjere represivnosti uvedenih mjera i rezultirala različitim pristupima. Građani su u prvom talasu pandemije davali veliku podršku oštrim mjerama, međutim podrška mjerama je, s vremenom, opadala“, rekla je Jaćimović.
Ocijenila je da su selektivna razmjena informacija, nejasna komunikacija mjera, kršenje ljudskih prava i kršenje Ustava doprinijeli negativnom stavu javnosti prema nadležnim tijelima.
„Nedostatak institucionalne proaktivnosti u nadzoru donošenja odluka Vlade bio je očigledan kada su u pitanju Skupština, Ustavni sud i Agencija za zaštitu ličnih podataka, koji nisu zaštitili prava građana Crne Gore“, upozorila je Jaćimović.
Ukazala je kao negativnu praksu u pogledu poštovanja ljudskih prava odluku Vlade da objavi spisak lica kojima je određen obavezna samo izolacija zbog boravka u inostranstvu. „Na kraju smo imali i sudske postupke, gdje je država morala da isplati građanima odštetu zbog objavljivanja ovih podataka“, dodala je Jaćimović.
Govoreći o negativnim praksama u pogledu upravljanja epidemijom, u dijelu koji se ticao suzbijanja širenja lažnih vijesti i dezinformacija, Jaćimović je kazala da je Crna Gora samo u prva dva mjeseca od izbijanja epidemije pokrenula pet krivičnih postupaka zbog izazivanja panike i nereda zbog objava na društvenim mrežama.
„Prema zvaničnim podacima, Crna Gora je na početku pandemije imala 70 respiratora. Do aprila 2020. godine zdravstvene ustanove su dodatno opremljene, nakon čega im je na raspolaganju bio 151 respirator. Bitka za respiratore koja se odvijala na globalnom tržištu nije zaobišla ni Crnu Goru, pa je tako Crna Gora sklapala hitne nabavke bez definisanog roka isporuke, imali smo takođe situaciju da jedan dio nabavljenih respiratora nije bio ispravan za upotrebu“, navela je Jaćimović.
Ukazala je da je na početku epidemije postojala nestašica zaštitnih maski, i to ne samo za građane već i za medicinsko osoblje.
„Manjak zaštitne opreme nije jedino što je bio problem, već i to što je broj medicinskog osoblja bio nedovoljan. Prema podacima Sindikata doktora medicine, tada su bila 42 epidemiologa za cijelu Crnu Goru, te da je kompletnu PCR dijagnostiku radio veoma mali broj ljudi.“, navela je Jaćimović.
Budući da ne postoji objedinjena informacija o ukupnom broju doniranih vakcina, na osnovu onoga što su zvanična saopštenja Vlade, a koja je IA koristio kao izvor, oko 660 000 doza vakcina je donirano Crnoj Gori.
„Kada je riječ o nabavci vakcina, zaštitne opreme i testova na COVID-19, Crna Gora se u početku uglavnom oslanjala na donacije drugih država i organizacija. Kasnije su nabavke ovih sredstava sprovođene kroz netransparentne i dijelom neuspješne postupke javnih nabavki“, navela je Jaćimović.
Kako je dodala, Crna Gora je imala jako dobru saradnju Svjetskom zdravstvenom organizacijom, kao i Evropskom unijom što se pokazalo kroz zajedničke aktivnosti i projekte koji su se provodili tijekom cijele pandemije.
Srđan Pavićević
Predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, Srđan Pavićević je podsjetio da je desetak dana od formiranja izvršne vlasti u decembru 2020. godine održana prva sjednica Odbora, na kojoj je održano konsultativno saslušanje tadašnje ministarke zdravlja Jelene Borovinić Bojović, a da su nakon toga održane još dvije sjednice Odbora posvećene koronavirusu.
„Lično mislim da je Odbor odradio profesionalan i korektan posao. Mislim da je naš monitoring nad situacijom bio permanentan, očigledan i transparentan“, ocijenio je Pavićević.
Smatra da je, shodno kapacitetima kojima raspolaže, crnogorska medicina korektno odgovorila prvim izazovima kad se pojavio koronavirus.
„Susreli smo se sa svim onim sa čim se sreo svijet, pa i mnoge razvijene zemlje i medicinski sistemi. Sreli smo se sa manjkom strategije, osoblja i potrošnog materijala. Vrlo brzo smo se snašli sa respiratorima“, naveo je Pavićević.
Smatra da je paradoksalna situacija bila što su tokom epidemije koronavirusa u Kliničkom centru bili pacijenti zaraženi koronavirusom, dok se bolnicima sprovodio regularni program.
„Smatram da je bilo dovoljno prostora da se to uradi na drugačiji način, da se obezbijedi da kontaminirane zone i inficirani pacijenti budu raspoređeni po bolnicama, a da je Klinički centar Crne Gore trebao da ostane bazična, krovna institucija koja je garant kontirnuiranog života, za ljude koji nisu bolesni od kovida“, rekao je Pavićević.
Mina Brajović
Šefica kancelarije Svjetske zdravstvene organizacije u Crnoj Gori, Mina Brajović, je ukazala da je neposredno pred pandemiju, krajem 2018. godine, globalno tijelo za praćenje pripremljenosti na nivou svijeta, koji je upostavila Svjetska zdravstvena organizacija, napravilo oprocjenu kapaciteta za pripremljenost i zaključilo je da nijedna zemlja u svijetu nije spremna u smislu odgovora na pandemiju.
„Što se tiče Crne Gore, 2019. godine smo u saradnji sa Institutom za javno zdravlje, Ministarstvom zdravlja i svim ostalim sektorima, podržali opsežnu evaluaciju nacionalnih kapaciteta za prevenciju, pripremljenost, spremnost, odgovor i oporavak. Taj izvještaj je pokazao da je nivo kapaciteta po različitim kriterijumima bio na skromnom nivou i da je to bio alarm pred krizu da je neophodno uložiti i preduzeti hitne intervencije kako bi se ojačali kapciteti za zdravstvenu sigurnost“, navela je Brajović.
Kazala je da je Izvještaj Svjetske Banke o dvostrukom šoku ukazao da se drastično i alarmantno smanjuje fiskalni prostor na globalnom nivou za jačanje javno-zdravstevnih kapaciteta za pripremljenost.
„Kao svijet smo u ozbiljnom problemu, jer očigledno nismo naučili lekciju iz pandemije najveće u istoriji trajanja sistema Ujednijenih nacija da je neohodno da se ulaže u zdravstvenu sigurnost, jer ulažući u zdravlje i zdravstvenu sigurnost, mi ulažemo u ekonomiju i međunarodnu sigurnost“, rekla je Brajović.
Prema njenim riječima, trenutno su podaci o koronavirusu na globalnom niovu, u regionu i Crnoj Gori obećavajući i ohrabrujući.
„Mi u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji procijenjujemo da bi ova godina trebalo da bude godina u kojoj ćemo staviti tačku na i“, rekla je Brajović.
„COVID 19 je sa hirurškom preciznošću upro prstom i pokazao na slabe tačke i karike sistema pripremljenosti i odgovora na krizne situacije u Crnoj Gori i širom svijeta“, navela je Brajović.
Tokom diskusije, programska direktorica CAZASA Sanja Šišović istakla je da se zaboravlja što jeste i šta će biti posljedice COVID-a.
„Istraživanje koje smo radili pokazalo je da je Klinički centar, koji je žila kucavica zdravstvenog sistema obustavio ambulantne preglede. Radili smo brzi upitnik među pacijentima koji je pokazao da 60 odsto njih nikad nije dobilo novi termin, naročito ne u blagovremenom periodu. I kad je u pitanju mentalno zdravlje, mislim da je to kriza koja kuca na sva vrata“, rekla je Šišović.
Doktor Đorđije Krnjević, koji je načelnik Interne klinike Kliničkog centra Crne Gore,rekao je da je mnogo stvari koje su mogle biti urađene bolje tokom epidemije koronavirusa da je postojalo „više sluha“.
„Nažalost, bili smo u poziciji da su se dešavale burne društvene promjene u Crnoj Gori, nestabilni politički sistem gdje je svako pokušavao da jeftinim trikovima, preko zdravstvenog sistema da sebi doda još koji glas i da se pozicionira na političkoj sceni. To nas je sve skupo koštalo“, kazao je Krnjević.
Ukazao je na tri problema sa kojima se suočavaju u Kliničkom centru Crne Gore – nedostatak prostornih kapaciteta, manjak visokog i srednjeg stručnog medicinskog kadra i anesteziologa.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša rekao je da je kriza koronavirusa pokazala ranjivosti zdravstvenog sistema, navodeći da se sad treba fokusirati na prostor u zdravstvenom sistemu koji se može unaprijediti.
Panel diskusija je organizovana u okviru regionalnog projekta „Ka pravednim promjenama u okviru međunarodnog upravljanja javnim zdravljem – pandemija COVID-19 i naučene lekcije sa Zapadnog Balkana“ koji finansijski podržava Fond braće Rokfeler.
Institut alternativa godinama unazad prati rad skupštinskih odbora, sa posebnim fokusom na rad pet odbora – za ekonomiju, finansije i budžet, ljudska prava i slobode, antikorupciju, politički sistem, pravosuđe i upravu i bezbjednost i odbranu.
Naše predloge smo sumirali i kroz određene inicijative za unapređenje rada odbora, kao što su održavanje zajedničkih tematskih sjednica, planiranja kontrolnih i konsultativnih saslušanja i apela na razmatranje ključnih izvještaja. Posebnu pažnju smo i ovog puta posvetili Odboru za ekonomiju, finansije i budžet i potrebi da ovaj Odbor vrši efikasniji nadzor nad potrošnjom za javne nabavke. S tim u vezi, uputili smo i tri konkretne preporuke:
1. Konsultativno saslušanje na temu razmatranja godišnjeg izvještaja Ministarstva finansija o javnim nabavkama;
2. Konsultativno saslušanje na temu razmatranja preporuka Državne revizorske institucije za unapređenje sistema javnih nabavki
3. Kontrolno saslušanje ministarstava sa najvećom godišnjom potrošnjom za nabavke direktnom pogodbom
Javne nabavke predstavljaju oblast koja je visoko rizična za korupciju u Crnoj Gori. Na javne nabavke se tokom četvorogodišnjeg perioda (trajanje mandata skupštinskog saziva) potroši preko 2 milijarde eura, dok njihovo učešće u ukupnom BDP-u Crne Gore prosječno iznosi od 10% do 15%. Ovi podaci ukazuju na potrebu pojačane parlamentarne kontrole sistema javnih nabavki, koja, ipak, izostaje.
Uloga Skupštine Crne Gore u kontroli javnih nabavki je ograničena. Ovakva praksa je velikim dijelom uslovljena normativnim rješenjima koja nisu prepoznala značaj parlamentarnog razmatranja izvještaja ključnih institucija koje imaju u nadležnosti upravljanje i kontrolu postupaka javnih nabavki, osim razmatranje izvještaja Komisije za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki. Godišnji Izvještaj o javnim nabavkama Ministarstva finansija razmatra i usvaja Vlada, a isto je i sa izvještajem o inspekcijskom nadzoru javnih nabavki. Međutim, iako su nadležnosti koje Skupštini trenutno stoje na raspolaganju u određenoj mjeri ograničene, Parlament bi i na osnovu njih, ali i kontrolnih mehanizama koji su definisani Ustavom i Poslovnikom Skupštine, mogao da vrši bolju kontrolu javnih nabavki.
Institut alternativa je aktivnim monitoringom javnih nabavki ustanovio značajan rast potrošnje direktnom pogodbom, odnosno direktnim odabirom ponuđača za nabavke vrijednosti do 5.000 eura. Ove nabavke ne sprovode se kroz Crnogorski elektronski sistem javnih nabavki (CEJN) i ne omogućavaju konkurenciju među ponuđačima, zbog čega su posebno rizične za korupciju. Pojedina ministarstva i opštine su tokom 2021. godine i do 95% budžeta za nabavke potrošili na ovaj način, što zahtijeva posebnu pažnju Skupštine. Jednim od amandmana na Zakon o javnim nabavkama koji je usvojio ovaj Odbor u decembru prethodne godine, prag za ovu vrstu nabavke povećan je sa 5.000 na 8.000 eura. Sa druge strane, nije usvojen amandman koji je imao intenciju procentualnog ograničenja ovog vida potrošnje, čime je naručiocima data sloboda da diskreciono raspolažu sa više novca nego ranije. Zato i ova tema zaslužuje konsultativno saslušanje predstavnika Ministarstva finansija i institucija koje u najvećoj mjeri koriste ovaj mehanizam. U 2021. godini, među ministarstvima, a prema nalazima IA, to su bili Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo kapitalnih investicija, Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, Ministarstvo zdravlja i Ministarstvo ekonomskog razvoja. Ova ministarstva su na ovaj način, između ostalog, nabavljala med, porcelanski set posuđa za kafu, futrolu za naočare, košulje, zlatnu dugmad za manžetne, kaiševe, odijela itd., ali i robe i usluge koje se tipično nabavljaju na godišnjem nivou kroz otvoreni postupak – osiguranje, avio karte, održavanje softvera, pranje i održavanje službenih vozila i nabavka autodjelova i slično. IA će nastaviti da analizira ovaj dio potrošnje i za 2022. godinu čim podaci o tome budu dostupni (od 1. marta 2023. godine) i dostaviti na uvid Odboru za EFB kao materijal za saslušanje.
Državna revizorska institucija godinama kontroliše javne nabavke institucija i ukazuje na probleme, kako pojedinačne, tako i sistemske koji zahtjevaju širi konsenzus o potencijalnim rješenjima. Zbog toga su njihove preporuke dobar putokaz za detektovanje problema i određivanje pravca daljeg uređenja ove oblasti, pa smatramo važnim da Odbor organizuje posebno konsultativno saslušanje sa fokusom na razmatranje preporuka DRI koje se odnose na javne nabavke, i stepen realizacije datih preporuka.
Odbor za ekonomiju, finansije i budžet predstavlja centralno mjesto za usmjeravanje aktivnosti na ovom polju, stoga predlažemo da ovaj Odbor organizuje pojedinačna konsultativna i kontrolna saslušanja na navedene teme.
Parlamentarni nadzor nad potrošnjom za javne nabavke težimo da unaprijedimo kroz projekat „Javne nabavke pod lupom – Čuvari da čuvaju!“, koji ima za cilj da osnaži i motiviše čuvare budžeta da se bore protiv korupcije i neprikladnih uticaja u javnim nabavkama. Projekat specifično teži da ohrabri, pospješi i obogati javni dijalog o korupciji u javnim nabavkama i da podstakne institucionalni odgovor na korupciju, da osnaži građanski nadzor i unaprijedi kvalitet medijskog izvještavanja o javnim nabavkama i da doprinese kvalitetu procesa kreiranja javnih politika i zakonodavstva u oblasti javnih nabavki. Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Ambasade Kraljevine Holandije u Srbiji i Crnoj Gori, kroz MATRA program podrške.
Pitanja i odgovori za ključne pozicije u državnoj upravi i dalje tajna
Uprava za ljudske resurse odbila nam je uvid u zapisnike sa intervjua koji se sprovode u okviru javnih konkursa za ključna rukovodeća mjesta u državnoj upravi, pod izgovorom da se ne sačinjavaju, iako smo prethodno informisani drugačije.
Institut alternativa je, kroz zahtjev za slobodan pristup informacijama, tražio uvid u zapisnike sa intervjua sprovedenih sa kandidatima i kandidatkinjama prijavljenim na javne konkurse za radna mjesta starješina organa i visokog rukovodnog kadra u periodu od 1. septembra 2022. godine do 31. decembra 2022. godine. To smo uradili nakon što je prethodni v.d. direktor Uprave za ljudske resurse tvrdio na našem Forumu o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru u decembru 2022. godine da se ovi zapisnici sačinjavaju uz saglasnost učesnika/-ca javnih konkursa, što je u skladu i sa našim ranijim preporukama.
Naime, već godinama tvrdimo da je spoljni nadzor postupaka zapošljavanja u državnoj upravi od strane civilnog društva otežan, jer Uprava za ljudske resurse (ranije Uprave za kadrove) ne omogućava uvid u kopije testova i zapisnike intervjua, već samo u šture izvještaje o provjeri sposobnosti koji ne omogućavaju uvid u konkretna pitanja i odgovore kandidata i kandidatkinja. Zbog toga smo pozdravili odluku da se počne za izradom zapisnika sa intervjua, jer se time stvaraju i bolje pretpostavke za zaštitu prava kandidata i kandidatkinja, koji jedino kroz uvid u konkretna pitanja i odgovore mogu u eventualnim žalbenima i sudskim postupcima da dokazuju nejednak tretman i propuste u provjeri sposobnosti i kompetencija.
Međutim, Uprava za ljudske resurse je odbila naš zahtjev za uvid u zapisnike sa intervjua kao neosnovan, jer tvrdi da nije u posjedu te dokumentacije, uprkos suprotnim tvrdnjama prethodnog vršioca dužnosti direktora, koji je u decembru 2022. godine javno rekao da je uvedena novina u Upravi za ljudske resurse, „a to je da se nakon svake provjere lica iz kategorije visoko rukovodnog kadra ili starješine organa vodi zapisnik u prisustvu ovlašćenog zapisničara kojeg angažujemo iz suda i gdje svaki kandidat ima mogućnost da svoj odgovor izdiktira i zabilježi i na kraju on ima obavezu da potpiše taj zapisnik, da stoji iza toga ili ne.“
Zbog toga smo se, osim žalbe nadležnoj Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, obratili i Upravnoj inspekciji od koje smo tražili kontrolu kancelarijskog poslovanja kako bi se utvrdilo da li Uprava za ljudske resurse posjeduje tražene zapisnike. Uz inicijativu i žalbu, dostavljen je i link sa obraćanjem bivšeg v.d. direktora Uprave za ljudske resurse. S obzirom na to da nam Upravna inspekcija nije odgovorila na inicijativu upućenu prije skoro mjesec dana, 15. marta smo se ovoj inspekciji obratili sa urgencijom za vršenje inspekcijskog nadzora nad kancelarijskim poslovanjem Uprave za ljudske resurse.
Apelujemo na sadašnji menadžment Uprave za ljudske resurse da obezbijedi punu transparentnost procedura za zapošljavanje u državnoj upravi u skladu sa važećim zakonskim okvirom, posebno imajući u vidu da je ova oblast prepoznata kao posebno rizična za razne neprimjerene uticaje, uključujući neprimjerenu politizaciju i korupciju. Prema nalazima Instituta alternativa, koji su detaljno predstavljeni na posebnom sajtu https://mapa-rizika.me, državni organi, za koje je nadležna Uprava za ljudske resurse, ispunjavaju tek manje od petine osnovnih preduslova za smanjenje neprimjerenih uticaja i korupcije prilikom planiranja i sprovođenja postupaka zapošljavanja i zaštite prava lica koja traže zaposlenje.
