Godina: 2022.

Ukoliko ne poništi postavljenje generalnog inspektora u Agenciji za nacionalnu bezbjednost, Vlada dovodi u pitanje i kvalitet svih ostalih bezbjednosnih provjera i procedura zasnivanja radnog odnosa u sektoru bezbjednosti.

Ovakvim rješenjem za jednu od ključnih pozicija u Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), Vlada je otvoreno prekršila zakon, imajući u vidu medijske izvještaje i informacije o pravosnažnim presudama za ozbiljna krivična djela nedavno postavljenog inspektora.

Podsjećamo, generalni inspektor vrši kontrolu nad svim pitanjima od značaja za rad Agencije. Zakonom o ANB-u je propisano da radni odnos u Agenciji ne može zasnovati lice koje je pravosnažno osuđivano za neko krivično djelo i ukoliko postoji bezbjednosni rizik za zasnivanje radnog odnosa u Agenciji. Ove odredbe dovoljan su razlog da se postavljenje povratnika u izvršenju krivičnih djela ni ne razmatra na tako osjetljivim pozicijama.

Opravdanje se ne može tražiti u birokratskim formalnostima vođenja kaznene evidencije. Bezbjednosna provjera koja ima odlučujuću ulogu prilikom angažovanja u bezbjednosnom sektoru nije administrativna provjera upisa i brisanja iz kaznene evidencije, na šta su predsjednik i pojedini članovi Vlade pokušali da je svedu, već treba da obuhvati sve aspekte bezbjednosnog rizika. Ukoliko višestruko vršenje krivičnih djela nije prepreka za „prelaznu ocjenu“ na bezbjednosnoj provjeri, opravdano se postavlja pitanje za šta se još sve otvara prostor ovakvim snižavanjem kriterijuma.

Zbog toga pozivamo Vladu da ne pravda ovakvo rješenje zamjenom teza i relativizacijom normi, koje nemaju uporište ni u duhu zakona niti u namjeri da se osobe neupitnog integriteta i lične biografije postave na najodgovornije pozicije u zemlji. U trenutku kada je bezbjednosni sektor pod sjenkom ozbiljnih optužbi i u vapaju za ozbiljnom reformom, Vlada treba da poništi sporno rješenje i za generalnog inspektora postavi osobu nesporne biografije i kompetencija za poziciju ključnu za kontrolu rada ANB-a.

Milena Muk

Institut alternativa

Rodno senzitivno zakonodavstvo predstavlja polaznu tačku za eliminaciju rodnog jaza u društvu. Građani i građanke imaju različite praktične i strateške potrebe, različite prioritete i probleme, i zbog toga nije dovoljno da zakoni budu ”jednaki za sve”. Kako bi javne politike uspjele da odgovore na specifične potrebe, važno je da budu orodnjene.

U video animaciji predstavljamo ključne korake i pitanja za učinkovito sprovođenje analize uticaja politika na rodnu ravnopravnost i položaj žena i muškaraca. Koraci koje predstavljamo u animaciji su:

• Rodna analiza trenutnog stanja u oblasti u kojoj se zakon donosi
• Rodna analiza uticaja zakona na sektor
• Formulisanje orodnjenog propisa
• Formulisanje rodno odgovornih pokazatelja za praćenje uspješnosti propisa

Animacija je izrađena u okviru projekta ”Osnažene: Javne politike za rodnu ravnopravnost”, koju sprovodi Institut alternativa uz podršku Ministarstva ljudskih i manjinskih prava.

Autorka: Nikoleta Pavićević, koordinatorka projekta
Dizajn animacije: Artbuk doo Podgorica

Video animaciju pogledajte na linku:

U cilju nastavka saradnje sa Skupštinom Crne Gore, predstavnici Instituta alternativa (IA) Stevo Muk, Milena Muk i Nikoleta Pavićević sastali su se danas sa predsjednicom Skupštine Danijelom Đurović. Na sastanku su predstavljeni nalazi IA o kontrolnoj i zakonodavnoj ulozi Skupštine prikupljeni u okviru projekta koji podržava Nacionalna zadužbina za demokratiju, i dogovorena dalja saradnja u okviru izrade Zakona o Skupštini.

U nastavku prenosimo u cjelosti saopštenje Skupštine sa održanog sastanka:

Osvrnuvši se na važnost kontrolne i nadzorne uloge parlamenta, te praktičnu primjenu instrumenata kojima Skupština u ovom domenu raspolaže, predsjednica Đurović je ocijenila da kvantitativni porast broja kontrolnih i konsultativnih saslušanja, kao i parlamentarnih istraga ipak ne prati istovjetan kvalitet donijetih zaključaka, te da je evidentno da često izostaje adekvatan nadzor nad njihovim sprovođenjem. U tom segmentu, kako je navela Đurović, neophodno je napraviti značajne iskorake i insistirati na efektivnijoj primjeni nadzorne uloge Skupštine.

Predsjednica je ocijenila i da je jedan od izazova, ali i prioriteta u daljem radu najvišeg zakonodavnog doma, donošenje zakona o Skupštini, poručujući da postoji spremnost i opredjeljenje da se izradi zakona pristupi u najskorije vrijeme. Ona je napomenula da je shodno Zaključku Kolegijuma predsjednice, u toku formiranje radne grupe koja će raditi na izradi ovog zakonskog rješenja i u vezi sa tim navela da postoji raspoloženje da budu razmotrene i sve eventualne sugestije i ideje zainteresovanih subjekata, a time i NVO sektora. Takođe, primijetila je da bi bilo korisno, ali i neophodno sinhronizovati rad na izradi zakona o Skupštini i zakona o Vladi.

Đurović je sagovornike upoznala i sa svojim opredjeljenjem da da puni doprinos političkom dijalogu kao važnom segmentu, koji jeste pretpostavka uspješnih rješenja u procesu izbora čelnih ljudi u pravosudnom sistemu, što je i ključ napretka reformskih procesa, budući da je primaran cilj da Crna Gora u što kraćem roku ispuni uslove predviđene poglavljima 23 i 24.

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk je podsjetio da Institut u prethodne dvije godine u saradnji i uz podršku Nacionalne zadužbine za demokratiju (National Endowment for Democracy – NED) sprovodi projekat usmjeren na jačanje sveukupne uloge Skupštine Crne Gore, a najprije parlamentarnog nadzora. On je govoreći, upravo o kontrolnoj ulozi Skupštine, koju i tretiraju kao prioritetnu, konstatovao da je analizom primijećeno da pitanje kvantiteta određenih mehanizama nije izazov, ali da veoma bitan problem ostaje pitanje donošenja, sprovođenja i nadzora nad sprovođenjem određenih zaključaka skupštinskih tijela.

Muk se osvrnuo i na važnost problematike iz domena finansija i budžetiranja, pa navodeći da u kontinuitetu afirmišu organizovanje Parlamentarne budžetske kancelarije, ocijenio da je u ovoj sferi neophodno napraviti dalje iskorake, uz sugestiju da je „parlamentarna rasprava i dalje siromašna u vezi sa temom budžeta”.

Takođe, on je istakao da je evidentno da su u prethodne dvije godine napravljeni značajni iskoraci u dijelu transparentnosti i otvorenosti u radu crnogorskog parlamenta, te konstatovao da je važno „sačuvati postignute standarde i dalje ih unaprijediti”.

Uz sugestiju da bi bilo korisno da Skupština aktivnije tretira pitanje reforme javne uprave, iz Instituta su apostrofirali važnost donošenja zakona o Skupštini, sugerišući neke od modela saradnje tokom izrade zakona, kroz proaktivan pristup.

Nakon održanih fokus grupa u Ulcinju i Bijelom Polju, Institut alternativa okupio je i predstavnike/ce NVO i sindikata iz centralne regije u cilju mapiranja rizika od korupcije i neprimjerenog uticaja prilikom zapošljavanja u javnom sektoru

Učesnici i učesnice fokus grupe Instituta alternativa, održane 28. juna u Podgorici, svojim znanjem i iskustvom dali su doprinos detektovanju potencijalnih rizika u svim fazama zapošljavanja u javnom sektoru. Fokus grupa je okupila više predstavnika/ca nevladinih organizacija koje prate procese zapošljavanja u sektorima obrazovanja, ali i predstavnike/ce sindikata javnih preduzeća i državne uprave.

Teme koje smo otvorili sa učesnicima fokus grupe obuhvatile su:

• Planiranje zapošljavanja u javnoj upravi, javnim ustanovama i javnim preduzećima;
• Sprovođenje procedure zapošljavanja;
• Zaštita prava kandidatkinja i kandidata za posao u javnom sektoru.

Osim desk analize pravnog okvira, nalazi sprovedene fokus grupe pomoći će nam da saznamo više o praksama zapošljavanja u javnom sektoru iz različitih perspektiva i u odnosu na lična i profesionalna iskustva pojedinaca i organizacija. Nalazi prikupljeni analizom pravnog okvira, ali i kvalitativni nalazi prikupljeni kroz održane fokus grupe, poslužiće za izradu interaktivne mape rizika od koruptivnih praksi i neprimjerenog uticaja prilikom zapošljavanja u javnom sektoru.

Institut alternativa će u narednim danima na svojim društvenim mrežama objaviti glavne nalaze održane fokus grupe.

Fokus grupu smo organizovali u okviru našeg projekta ’’Ni klijent, ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru’’, koji je podržan u okviru programa ’’OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’Base’’, koji sprovodi Centar za građansko obrazovanje (CGO) u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Kancelarijom za evropske integracije, uz finansijsku podršku Evropske unije i kofinansiranje Ministarstva javne uprave.