Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama pravi iskorake u pravcu pojednostavljivanja procedura i pojašnjenja zakonskih odredbi koje bi mogle biti i/ili su do sada bile podložne različitim tumačenjima u primjeni. Uz pohvalu za takva proceduralna unapređenja, konstatujemo da ovim izmjenama i dopunama nedostaje reformskog zamaha, za čim smo potrebu takođe uočili u praksi.
Stoga ćemo na samom početku ponoviti ključne probleme koje smo u našim istraživanjima do sad primijetili u oblasti javnih nabavki i za koje smatramo da treba da budu predmetom reformi (kroz izmjene Zakona i/ili podzakonskih akata), a koja su u velikom mjeri kompatibilna sa SIGMA preporukama i nalazima u ovoj oblasti.
- Potreba pripreme i usvajanja posebnog Zakona o nabavkama u sektoru bezbjednosti i odbrane, koji bi odgovorio na sve specifičnosti ovih nabavki, u pogledu planiranja, sprovođenja, izvještavanja i nadzora nad sprovođenjem ovih nabavki.
- Potrebno je utvrditi zahtjevnije obaveze naručilaca u pripremi Plana javnih nabavki. Plan treba da sadrži i analizu potreba naručioca u prethodne tri godine, te objašnjenje ukoliko postoje drastične razlike u planiranim potrebama u odnosu na ranije potrebe za istom nabavkom, kao i posebno obrazloženje novih nabavki. Izmjene i dopune Planova javnih nabavki (tzv. Amandmani na Plan) obavezno treba da sadrže obrazloženje izmjena.
- Zakonom o javnim nabavkama potrebno je propisati obavezu sprovođenja analize tržišta i proceduru na koji način se sprovodi, kao i obavezu izvještavanja o sprovedenoj analizi tržišta, kako bi se svim zainteresovanim ponuđačima, uključujući i one tržišne aktere koji nisu učestvovali u konsultacijama, a zainteresovani su za učešće u postupku javne nabavke omogućio jednak tretman. Podzakonskim aktom potrebno je propisati obavezan sadržaj obrasca Izvještaja o sprovedenim javnim konsultacijama.
- Zakonom o javnim nabavkama propisati obavezu Ministarstva finansija da pripremi Metodologiju za definisanje kriterijuma „ekonomski najpovoljnija ponuda“, budući da cijena još uvijek predstavlja ključni faktor prilikom odabira najpovoljnije ponude, kao najčešće korišćen podkriterijum u vrlo visokom procentu u odnosu na ukupan broj bodova. SIGMA ovo pripisuje najprije slabim kapacitetima naručilaca da bolje definišu ekonomski najpovoljniju ponudu, pa bi obavezujuća i detaljna Metodologija/Pravilnik, uz postojeći Pravilnik o Metodologiji načina vrednovanja ponuda u postupku javnih nabavki (074/20), trebalo da propiše pravila određivanja kriterijuma ali i primjere određenih podkriterijuma i modela ocjene ponuda. Eventualno, dopuniti postojeći Pravilnik o Metodologiji načina vrednovanja ponuda.
- Potrebno je izmijeniti Obrazac Izvještaja o realizaciji ugovora o javnoj nabavci, tako da on obavezno sadrži: • podatke o izvršenju ugovora za nabavku roba, usluga i radova po svim bitnim karakteristikama predmeta nabavke (kvalitet, dimenzija, oblik, bezbjednost, performansa, označavanje, rok upotrebe, jedinica mjere, količina i dr.) i zahtjevima u pogledu načina izvršavanja predmeta nabavke, uključujući i zahtjeve zaštite životne sredine, energetske efikasnosti, socijalne zaštite i/ili zaštite i prenosa prava intelektualne svojine, navedenim u tehničkoj specifikaciji prihvaćene ponude po osnovu koje je zaključen ugovor; (Član 87 Zakona o javnim nabavkama, zahtjevi u pogledu izvršenja predmeta nabavke i zahtjevi u pogledu izvođenja radova – član 89 ZoJN); • podatke o rokovima i načinu plaćanja, sa pratećom dokaznom dokumentacijom; dokaze o prijemu robe (dostavnica potpisana od strane ovlašćenog lica), izvršenju usluga ili radova (dokaz o postojanju konačnog proizvoda, foto i/ili video dokumentacija, izvještaj pravnog lica zaduženog za vršenje poslova nadzora izvođenja radova); Takođe, izvještaj bi morao da sadrži i zaključak da li je ugovor izvršen u cjelosti u skladu sa ugovorom (i izmjenama ugovora – zaključenim aneksima); ukoliko nije, izvještaj mora sadržati informaciju o tome da li je pokrenut odgovarajući postupak za poništenje ugovora, odnosno za nadoknadu i otklanjanje štetnih posljedica neizvršenja ugovora. Izvještaj treba da sadrži i potpis odgovornog lica da su svi navedeni podaci u izvještaju tačni.
- Unaprijediti zakonodavstvo u dijelu sukoba interesa u javnim nabavkama, na način što će se razmotriti model uključivanja Agencije za sprečavanje korupcije i umrežavanje baza podataka kojima ona raspolaže sa Crnogorskim Elektronskim javnim nabavkama (CEJN), te omogućiti naručiocima automatski uvid u baze kako bi mogli vršiti adekvatnu provjeru tačnosti izjava o nepostojanju sukoba interesa (prevencija), a Agenciju uključiti u dijelu istrage o već nastalom sukobu interesa (represija). Takođe, potrebno je uvođenje obaveze objavljivanja izjava o (ne)postojanju sukoba interesa svih lica uključenih u postupak javne nabavke u Elektronskom glasniku javnih nabavki, kao i sačinjavanja i objavljivanja, uz redovno ažuriranje, spiskova privrednih subjekata sa kojima starješine naručioca ne smiju zaključiti ugovor zbog postojanja sukoba interesa, odnosno određenog privatnog interesa, koje, osim Hrvatske, postoji i u Bosni i Hercegovini.
Naše komentare u odnosu na Nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama dostavljene ukviru javne rasprave možete naći na linku ispod:
