Intervju za “Vijesti”, objavljen 19.11.2022.
“I ovaj predlog budžeta za narednu godinu donosi rast tekućeg budžeta, i to za 10% u odnosu na ovogodišnji i to je rast koji se ponavlja iz godine u godinu, ovog puta bez riječi o racionalizaciji, smanjenju izdataka, mjerama štednje kojima bi se smanjili diskrecioni troškovi”, kazao je Marko Sošić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa.
On navodi da se i ovog puta ponavlja rast izdataka kao što su ugovori o djelu (za 11%), konsultantskih usluga (5%), službenih putovanja (7%), i značajan rast svih stavki sa predznakom “ostalo”, kao i da stabilno raste i renta (za 5%), pa će država naredne godine platiti 12 miliona za zakup objekata za rad državnih organa, a da još nema registra državne imovine.
”Vlada u izradi predloga budžeta nije u potpunosti poštovala obavezujuće Smjernice koje je usvojila u julu ove godine i za mnoge od ključnih pozicija one su značajno prekoračene. Tekući izdaci, zarade, socijalna davanja, transferi svi su premašeni u omjeru od 100 do 50 miliona, a obavezujući limiti gotovo svih institucija su prekoračeni. Ako se budžetski planovi tako značajno mijenjaju u roku od tri mjeseca između Smjernica i predloga budžeta, to loše govori o sposobnosti dugoročnog fiskalnog planiranja države”, naveo je Sošić u svojoj analizi za “Vijesti”.
Budžet za bruto zarade zaposlenih je planiran na nivou od 627 miliona, što je za preko 100 miliona više nego 2021. godine.
”Prema zvaničnoj projekciji Ministarstva finansija iz jula ove godine, ta stavka ni 2025. nije trebalo da dođe ni blizu do te sume, pa nije jasno kako se ovako krupna promjena plana desila i kako se uklapa u opštu fiskalnu stabilnost države. Bojim se i da će 0,6 milijardi biti malo za zarade, ako imamo u vidu poslaničku praksu izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru i “ispravljanja nepravdi” za pojedine kategorije zaposlenih. Taj zakon je mijenjan već 10 puta od 2016. godine, a trenutno je u skupštinskoj proceduri još nekoliko izmjena i dopuna koje su predložili poslanici, a Vlada nije, iako je to bilo planirano za ovu godinu, predložila svoje sistemsko rješenje novog zakona”, naveo je Sošić.
Vlada, kako je kazao, mora da saopšti koliko će, od planiranih 40 miliona tekuće budžetske rezerve, biti opredijeljeno užem kabinetu i vladinoj komisiji da dijeli pojedincima i pravnim licima.
”Taj iznos je do sada utvrđivan zaključcima Vlade u toku godine – ove godine, dvije Vlade i dva seta odvojenih zaključaka sa milionskim iznosima – ali bi bilo važno da odustanemo od te loše prakse, a i da poslanici znaju koliko novca odobravaju Vladi da troši u te svrhe”, smatra Sošić.
Ona navodi da prema njihovoj analizi izvještaja o sprovođenju kapitalnog budžeta, u toku ove godine se makar nešto uradilo na tačno 90 projekata, od preko 300 koliko ih je u kapitalnom budžetu.
”Ovo je potvrdilo naše kritike da je program ‘Crna Gora odmah’ bio pogrešan i neodgovoran. Stoga je dobra odluka vladine Komisije da se ove godine predloži ‘samo’ 11 novih kapitalnih projekata, ali je neophodno i da se sprovedu reforme kapitalnog budžetiranja i načina na koji biramo i sprovodimo projekte”, navao je Sošić.
On je kazao i da ne vidi napredak u programskom budžetu.
”I u ovom predlogu vidimo istu nepotpunu strukturu slabo definisanih indikatora, koji nikome ne govore mnogo o tome šta će ovim budžetom biti ostvareno. A u treću godinu sprovođenja programskog budžeta ulazimo bez ijednog izvještaja o njegovom sprovođenju. Sa druge strane, obrazloženje budžeta s aspekta ekonomske i organizacione klasifikacije jeste bolje i detaljnije nego prije i to treba pohvaliti”, kazao je Sošić.
Da li će poslanici amandmanima još više povećati troškove
Sošić kaže da ostaje da se vidi šta će poslanici uraditi sa budžetom vlade kojoj su uskratili povjerenje.
”Iz dosadašnjeg iskustva, bojim se ništa dobro. Prošle godine smo imali sedamdesetak amandamana i veliki broj kapitalnih projekata koji su u foto-finišu dodati u budžet, bez ikakve nade da će se sprovesti. Ogroman je rizik i od novih zakonskih predloga poslanika kojima se, bez ikakve procjene koštanja, stvaraju nove obaveze za državu, nova socijalna i druga davanja. Najgora varijanta bi bilo neusvajanje budžeta i ulazak u privremeno finansiranje. Taj režim je pravno nepromijenjen od lošeg iskustva iz 2021. godine i opet bi izazvao brojne probleme i zastoje, od nabavki preko kapitalnog, agrobudžeta…”, naveo je Sošić.
Rastu garancije državnim firmama
Vlada će u narednoj godini garantovati i za 160 miliona kod sedam državnih preduzeća, na već, kako je naveo Sošić, postojećih pola milijarde kredita državnih preduzeća kojima je garantovala u prošlosti, i koja mogu doći na naplatu.
”Nakon opravdanog gašenja Montenegro Worksa, ništa nije urađeno da počne rješavanje pitanja državnih preduzeća. U predlogu budžeta ne vidimo da će im država tražiti da joj uplate dobit, a koliko ćemo dati da ih spasavamo od problema ostaje da vidimo”, kazao je Sošić.
Detalje o prijedlogu budžeta za 2023. godinu možete vidjeti na našem portalu Moj novac:
Oni su izrazili podršku projektu te potvrdili da postoji potreba organizovanja sastanaka i umrežavanja u ovakvom sastavu, koji po prvi put uključuje i predstavnike represivnih institucija za borbu protiv korupcije u javnim nabavkama, te najavili aktivno učešće u daljem radu.
Seriju kraćih prezentacija održao je Majkl Kos, profesor sa Leuphana Univerziteta u Luneburgu. Profesor Kos je predstavio uporedne prakse u radu i regulisanju rada parlamenata. Nakon serije kraćih prezentacija, učesnici i učesnice su pokrenuli diskusiju, između ostalog i o ovlašćenjima skupštinskih odbora, kako osigurati da predlog zakona koji dolazi od poslanika/-ca prođe kroz proceduru koja osigurava stručno mišljenje relevatnih aktera, i o tome kako postupati kada Vlada ne dostavlja informacije Skupštini
Slaboj integraciji rodne perspektive u zakone i strategije doprinosi i izostanak ciljanih, participativnih i inkluzivnih javnih rasprava i javnih konsultacija. Ministarstva ne djeluju proaktivno, već ispunjavaju ono što je zakonski minimum – objavljivanje poziva za učešće na sajtu ministarstva i eUprave i u jednim novinama, koje nisu naročito čitane. Dodatno, zabrinjava podatak da je od 69 važećih strategija u Crnoj Gori, svega 29 bilo na javnoj raspravi, dok nijedno od 18 ministarstava nije objavilo spisak akata za javnu raspravu za 2022. godinu – dodala je Pavićević na sjednici Odbora.