Unaprijediti reformu upravljanja javnim finansijama i optimizaciju javnog sektora

Na prvoj sjednici Savjeta za reformu javne uprave u novom sazivu ponudili smo preporuke za unapređenje nacrta Programa reforme upravljanja javnim finansijama za period 2022-2026. godine, naročito ukazujući na potrebu da preduzeća u većinskom državnom vlasništvu budu obuhvaćena ovim važnim strateškim dokumentom.

S obzirom na to da u aktuelnoj verziji Programa, problem preduzeća u državnom vlasništvu nije obrađen i da se “Montenegro Works”, koji je ugašen u avgustu ove godine, još uvijek navodi kao rješenje za problem upravljanja fiskalnim rizicima koji proizilaze iz rada državnih preduzeća, naglasili smo da je neophodno da se uključe konkretne mjere koje će se odnositi na ovu oblast. Dodatan argument za to leži u činjenici da su preduzeća u državnom vlasništvu u potpunosti izuzeta iz Strategije za reformu javne uprave, na insistiranje tadašnjih predstavnika Ministarstva finansija i socijalnog staranja.

Podsjetili smo i na činjenicu da Zakon o privrednim društvima nije adekvatan pravni okvir za regulisanje rada preduzeća u državnom vlasništvu i da bi regulisanje ove oblasti takođe trebalo da bude jedan od prioriteta reforme upravljanja javnim finansijama.

Program reforme upravljanja javnim finansijama treba i jasno da odgovori na pitanje da li je registar imovine (ARS) napravljen, jer po nacrtu Programa tek treba da bude, a po riječima direktora Uprave za katastar i državnu imovinu je već završen početkom ove godine.

Trenutnu praksu objavljivanja baza transakcija iz trezora na mjesečnom nivou je potrebno predvidjeti kao aktivnost koja će se unapređivati kroz sprovođenje Programa, garantujući neku vrstu obaveznosti u nedostatku zakonske obaveze.

Potrebno je preispitati namjeru da se programsko budžetiranje sprovede i na lokalnom nivou, skupa sa srednjoročnim budžetiranjem, u trenutku kada ovi mehanizmi, pogotovo programsko budžetiranje, ne funkcionišu ni na centralnom nivou, a lokalni nivo ima probleme i sa postojećim, linijskim sistemom budžetske klasifikacije. Smatramo da postoje značajniji problemi u čije rješavanje je isplativije ulagati, a koji se odnose na poresku disciplinu opština, ubiranje sopstvenih prihoda, upravljanje dugom, transparentnost i racionalizaciju rashoda.

Finansiranje i ovog strateškog dokumenta je u velikoj meri zavisno od donatorskih sredstava, što i ovaj program čini zavisnim od dinamike i procedura ugovaranja i sprovođenja projekata. Bilo bi neophodno da ključni segmenti plana, oni koji se odnose na najhitnije stvari, finansiraju iz domaćih sredstava.

Na sjednici Savjeta ukazali smo i na nedostatak političke odlučnosti da se sprovede optimizacija javnog sektora, i na potrebu da se i kroz Zakon o Vladi, koji je trenutno na javnoj raspravi, uspostave ograničenja za česte reorganizacije ministarstava, koje predstavljaju veliki trošak same po sebi.

Milena Muk

Institut alternativa

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *