Iza nas su dvije godine 27. saziva Skupštine Crne Gore, koji je ušao u istoriju kao prvi saziv konstituisan nakon promjene vlasti na izborima i tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista i koalicionih partnera.
Te dvije godine obilježili su brojni presedani. Među njima se posebno izdvajaju izglasavanja nepovjerenja dvijema vladama (42. i 43. Vladi Crne Gore), preuzimanje veće zakonodavne inicijative od strane poslanika i poslanica, i česte prekompozicije parlamentarne većine. U ovogodišnjem osvrtu na ostvarivanje kontrolne funkcije parlamenta, ukazujemo na trendove u korišćenju osnovnih kontrolnih mehanizama: interpelacija, poslaničkih pitanja, parlamentarnih saslušanja, parlamentarnih istraga i razmatranja izvještaja. Pri procjeni korišćenja ovih kontrolnih mehanizama vodili smo se dobrim parlamentarnim praksama i naučenim lekcijama iz dosadašnjeg parla- mentarnog života u Crnoj Gori.
Značajnija uloga Skupštine u Crnoj Gori ogleda se u činjenici da su u periodu od svega nešto više od šest mjeseci dvije Vlade izgubile povjerenje poslanika i poslanica, i da su donijete dvije odluke o pokretanju parlamentarnih istraga, nakon „pauze“ od sedam godina.
Ipak, ovo jačanje uloge Skupštine u političkom sistemu ne ide ruku pod ruku sa kvalitativnim i održivim pomacima u parlamentarnoj kontroli izvršne vlasti.
Predmet analize je stepen orodnjenosti strategija koje se trenutno sprovode u Crnoj Gori, odnosno integrisanje rodne perspektive u sam proces izrade strategija i kritičko sagledavanje njihovog sadržaja kroz „rodnu lupu“.
Obaveza orodnjavanja strateškog planiranja, kao i javnih politika uopšteno, za sada je neizvedena, jer osim načelne potrebe da se sagledava uticaj odluka i aktivnosti ne postoji propisana obaveza sačinjavanja posebnog izvještaja o procjeni uticaja, niti su oni jasno ugrađeni u postojeći proces izrade strategija i zakona, kao što je to slučaj sa strateškom procjenom uticaja na životnu sredinu.
Od 57 sektorskih strategija koje se trenutno sprovode u Crnoj Gori, tri strategije su rodno transformativne, odnosno postizanje rodne ravnopravnosti je njihov glavni cilj. Od 54 preostale sektorske strategije, za 14 se može reći da su orodnjene, četiri strategije su djelimično orodnjene, dok su čak 36 strategije u potpunosti neorodnjene. Ipak, najmanje je rodno odgovornih strateških ciljeva, koji bi trebalo da proizvedu dugoročne promjene na državnom nivou - svega je tri takva cilja u strategijama koje su orodnjene.
Posmatrajući ukupne budžete za realizaciju svih strategija koje se trenutno sprovode u Crnoj Gori, može se zaključiti da svega 0.26% sredstava odlazi na aktivnosti unapređenja položaja žena i rodne ravnopravnosti uopšteno.
U izvještaju nudimo presjek rada pet odbora (Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu, Odbor za bezbjednost i odbranu, Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, Odbor za ljudska prava i slobode i Odbor za antikorupciju) u periodu od oktobra 2021. godine do oktobra 2022. godine. Čak tri od pet posmatranih odbora nijesu usvojili planove rada za tekuću, 2022. godinu, što otežava procjenu realizacije njihovih aktivnosti, a naročito je pasivan bio Odbor za antikorupciju, koji je u izvještajnom periodu održao svega četiri sjednice.
Najaktivniji je bio Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu sa 32 održane sjednice. Problemi i izazovi koje smo notirali u prethodnom izvještajnom periodu (oktobar 2020. godine – oktobar 2021. godine) i dalje su izraženi, naročito u pogledu komunikacije između Skupštine i izvršne vlasti, ali i pojedinih nezavisnih institucija. Zabilježili smo slučajeve da Vlada ne dostavlja mišljenja na zakonodavne inicijative poslanika i poslanica, među kojima se zbog fiskalnog efekta naročito izdvaja Predlog zakona o obeštećenju bivših korisnica naknada po osnovu rođenja troje ili više djece.
Mišljenja o važnim zakonskim predlozima usvajaju se bez rasprave, što je naročito praksa Odbora za ekonomiju, finansije i budžet. Generalno, odbori nemaju ujednačenu praksu i pristup sprovođenju parlamentarnih saslušanja, razmatranju izvještaja i zakonskih prijedloga. Ova neujednačenost se najbolje ogleda u činjenici da se Odbor za ljudska prava i slobode ističe u pogledu predloženih zaključaka i preporuka (111), dok Odbor za bezbjednost i odbranu, iako prednjači po broju održanih kontrolnih saslušanja, ne predlaže zaključke i preporuke, kojima bi se obezbjedilo da saslušanja imaju šire implikacije po jačanje parlamentarnog nadzora.
Institut alternativa (IA) izradio je Deklaraciju o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru sa setom preporuka, koje se se odnose na različite segmente zapošljavanja u javnom sektoru.
Deklaraciju, koja će biti dostupna i onlajn, moći će da potpišu svi zainteresovni građani i građanke, koji su saglasni sa preporukama koje se odnose na planiranje zapošljavanja, sprovođenje postupka zapošljavanja i zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru.
Deklaracija je izrađena u okviru projekta “Ni klijent ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru”, koji je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'Base”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Institut alternativa je ovom prilikom pozvao poslanike Skupštine, predsjednika i članove Vlade i ostale institucije zadužene za planiranje i sprovođenje postupaka zapošljavanja u javnom sektoru, kao i za zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru, da rade na ispunjavanju preporuka, koje bi dovele do smanjenja korupcije prilikom zapošljavanja u javnoj upravi.
Milena Muk iz IA, naglasila je da je Deklaracija dostupna svim zainteresovanim stranama i građanima koji su saglasni sa preporukama IA.
„Mislim da mogu biti samo nesaglasni oni kojima je u interesu da i dalje javni sektor koriste kao plijen za raspodjelu političkih ili nekih drugih vrsta dobiti“, rekla je Muk.
Poslanik Demokratskog fronta (DF) u Skupštini Crne Gore, Dragan Bojović, kazao je da je odlučna i beskompromisna borba protiv korupcije jedini način za ozdravljenje institucija Crne Gore.
“Klijentelizam je usko povezan sa korupcijom, i taj oblik djelovanja se kroz istoriju pojavljivao u različitim formama. Crna Gora, nažalost, dobro stoji na tom polju i zato kao društvo moramo da radimo kako bi svi imali jednaku šansu da dođu do željenih pozicija”, poručio je Bojović.
On je upitao “šta ćemo sa ljudima koji su godinama bili diskriminisani i što veliki broj zaposlenih dovodi do toga da institucije ne rade kako treba”.
“Moramo da se izborimo sa visokom korupcijom i organizovanim kriminalom i oslobodimo zarobljene institucije”, zaključio je Bojović.
V.d. direktora Uprave za ljudske resurse, Đuro Nikač je, na pitanje da li prepoznaju potrebu da se kroz planirane izmjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima proširi opseg tog zakona i da li je to moguće u odnosu na postojeće kapacitete Uprave, odgovorio da su im kapaciteti jako ograničeni, ali da su spremni da pomognu koliko je moguće.
“Znate da je preporuka da se one stvari koje su dobre, a koje je inkorporirala Uprava, prenesu na druge državne organe, naročito na javna preduzeća”, dodao je Nikač.
Poručuje da je vrlo važno da se zna koliko u svim organima postoji lica koja su angažovana po ugovoru o djelu.
“To je važno da znamo, jer pokazuje da određeni ljudi dolaze na vrlo netransparentan način, a da kasnije stiču mogućnost da budu favorizovani u određenom postupku”, dodao je Nikač.
Nikoleta Pavićević iz Instituta alternativa kazala je da su izradili mapu rizika od neprimjerenih uticaja o korupcije prilikom zapošljavanja u javnom sektoru, koja je dostupna na adresi https://mapa-rizika.me.
“Cilj je bio da napravimo sveobuhvatnu analizu pravnog okvira kako bismo ukazali koliko je zakonski okvir zapravo loš i koliko je ostavljeno manevarskog prostora za nekonkurentno zapošljavanje”, rekla je Pavićević i poručila da se nada da će mapa služiti svima koji ukazuju na iste probleme.
Poslanica Socijalističke narodne partije, Milosava Paunović, upozorila je da su glavni problemi u Crnoj Gori organizovani kriminal i korupcija.
Poručuje da je neophodna udruženost institucija na svim nivoima, ali da krovna institucija u tom procesu treba da bude Skupština Crne Gore.
„Glavni problem je korupcija na svim nivoima. Moramo da sagradimo sistem u kojem će svaki pojedinac imati jednaku mogućnost prilikom zapošljavanja, jer jedino tako možemo da dobijemo stručan i profesionalan kadar“, poručila je Paunović.
Građanski aktivista, Aleksandar Dragićević, kazao je da su klijentelizam i partijsko zapošljavanje višedecenijski problemi sa kojim ni nova vlast nije uspjela da se izbori.
“Iz IA su predstavili jedan sjajan dokument, targetirali su probleme i dali rješenja kako to može na dosta transparentan i brz način da se riješi. Ukoliko to ne uradimo Crna Gora će biti u jednom velikom problemu i sistem javne uprave više neće biti održiv”, rekao je Dragićević.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Snežana Kaluđerović, kao problem je istakla sistem obrazovanja i to što sve analize pokazuju da djeca ne dobijaju najbolje obrazovanje.
Poručuje da bi trebalo prestati sa praksom da resorni ministar imenuje i razrješava direktore obrazovnih ustanova, kao i da bi proces imenovanja trebalo da bude transparentniji.
Ekspert Ivan Šikmanović ocijenio je da je najveći problem što ne postoje tačni podaci o broju zaposlenih u javnom sektoru.
“Javni sektor nije dovoljno efikasan i prenatrpan je, ali i pored svega toga mladi ljudi i dalje najviše žele da rade baš u javnom sektoru”, istakao je Šikamnović.
Napomenuo je i da je teško potpuno uklanjanje političkog uticaja u javnoj upravi, i da se naročito rukovodeće pozicije dogovaraju kroz koalicione sporazume, koji se naknadno samo verifikuju javnim konkursima.
Forum je organizovan u okviru projekta “Ni klijent ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru” je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'Base”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Snimak drugog dana Foruma o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru možete pogledati ovdje:
Poslušajte ključne zaključke i preporuke koje smo formulisali kroz Deklaraciju o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma prilikom zapošljavanja u javnom sektoru:
Crnoj Gori je potreban dogovor koji će važiti jednako za sve političke aktere, i kad su u vlasti i kad su u opoziciji, kako zalaganje protiv partijskog zapošljavanja ne bi bilo rezervisano samo za opoziciju, nevladin sektor i medije.
To je poručeno na „Forumu o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru“, koji je organizovao Institut alternativa (IA).
Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, napomenuo je da priču o zapošljavanju i napredovanju po zaslugama, „pričamo gotovo od osnivanja Instituta alternativa, već 15 godina“.
„One koji su odgovorni za zapošljavanje, taj čin ništa ne košta, a može da im donese pokazivanje/dokazivanje moći, povjerenje i podršku onih koji se zapošljavaju“, ocijenio je Muk.
Prema njegovim riječima, zapošljavanje protivno principu zasluga, prije svega narušava ravnopravnost i dovodi do diskriminacije, često je dio razmjene usluga za glas, a vjerovatno da postoje i prakse prodaje radnih mjesta u javnom sektoru.
„Zato je i priča o zapošljavanju i napredovanju u javnom sektoru, priča za naše dobro, a ne samo vješto ispunjavanje obaveze u procesu evropske integracije ili kako to kažemo štrik za EU. Tih štrikova za EU smo se nagledali u deceniji iza nas, a svjedočili smo suprotnim praksama“, poručio je Muk.
Istakao je da je ovaj projekat pokušaj da ukažu na problematične prakse i okvir zapošljavanja u javnom sektoru, za koji se, kako je dodao, može reći da je dio crnogorskog postkomunističkog nasljeđa.
„Zato se trudimo da ponudimo rješenja, i zbog toga kao trajni rezultat ovog projekta ne ostaje samo Mapa rizika “Ni klijent, ni gazda” koja je dostupna na Internetu, već i Deklaracija sa vrlo konkretnim preporukama, koje ćemo tokom Foruma zajednički dalje definisati i vjerujemo da će ostati kao putokaz kako možemo smanjivati prostor za samovolju i raspodjelu političkog plijena“, zaključio je Muk.
Programski službenik delegacije Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Orlando Fusco, rekao je da je prije svega da borba protiv korupcije kamen temeljac za ulazak Crne Gore u EU, kao i da reforma javne uprave ostaje jedan od ključnih prioriteta za evropske integracije.
“U našem nedavnom izvještaju o Crnoj Gori, zabilježili smo sveukupno usporavanje tempa reformi u oblasti javne uprave. Smanjeni zahtjevi uvedeni izmjenama i dopunama zakona o državnoj upravi iz 2021. su izvor stalne zabrinutosti u pogledu zapošljavanja, kompetencije i nezavisnosti državnih službenika na sonovu zasluga. Takođe, upozoravali smo da bi nacrt izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj samoupravi na sličan način smanjio takve zahtjeve na lokalnom nivou. Ovi amandmani su prije nekoliko dana ušli u skupštinsku proceduru, a mi se pridružujemo apelima Instituta alternativa da ih poslanici povuku i da se fokusiraju na sistemske reforme u ovoj oblasti”, naveo je Fusco.
Državni sekretar u Ministarstvu javne uprave, Dragiša Janjušević, kazao je da je ova tema sigurno jedna od „bolnih tačaka“ koja opterećuje kompletnu javnu upravu.
Poručuje da je potreban strateški pristup ovoj problematici, koja se ne može riješiti tokom noći, kao i da je najbolji način čvrsta saradnja vladinog i NVO sektora kako bi se došlo do otvorenosti javne uprave.
„MJU posvećeno radi na unapređenju stanja u oblasti upravljanja ljudskim resursima i Strategijom reforme javne uprave je prepoznat strateški cilj ka formiranju profesionalne javne uprave. Zato je jasno da moramo dati poseban impuls, kako bi se loše prakse istrijebile“, zaključio je Janjušević.
Programski direktor Centra za gradjansko obrazovanje (CGO), Petar Đukanović, saglasan je da je jedan od najvećih izazova, koji usporava put Crne Gore ka EU, zapošljavanje po političkoj osnovi.
„Uprkos svim kritikovanjima EU, ni promjena vlasti nije donijela promjene. Partijsko i političko zapošljavanje u javnom sektoru je praksa koja je praktično ozakonjena i utiče na pad povjerenja građana u institucije“, kazao je Đukanović.
U sklopu konferencije organizovana je panel diskusija “Kako do veće otpornosti na korupciju i neprimjerene uticaje”.
Milena Muk iz Instituta alternativa, rekla je da često slušamo o tzv. partijskom zapošljavanju kao odomaćenoj pojavi.
“Međutim, mi često upozoravamo da se takav i ostali vidovi tzv. zapošljavanja preko veze u javnom sektoru ne dešavaju tako što neko priloži partijsku knjižicu ili rodoslov na konkurs za posao. Metode su mnogo više sofisticirane, a zapravo se često kriju u samim zakonskim rješenjima, lošem nadzoru i još lošijim praksama”, rekla je ona.
“Upravo nam je cilj bio da pokažemo i kroz poseban sajt, mapa-rizika.me, na slikovit način koliko je crvenih lampica upaljeno u ovoj oblasti, a koliko malo rješenja može da dobije zeleno svijetlo”, dodala je ona.
Kazala je da je planiranje zapošljavanja je na rudimentarnom nivou, a osim formalnih propusta u donošenju kadrovskih planova od strane državne i lokalne uprave, bitno je naglasiti da oni ne obuhvataju sve vrste angažmana u javnom sektoru.
Takođe, kako je dodala, nigdje ne postoje katalozi radnih mjesta sa opisom poslova i uslova neophodnih za njihovo obavljanje, koji bi spriječili samovolju koja je prisutna u utvrđivanju unutrašnje organizacije ustanova, preduzeća, državnih i lokalnih organa i sl.
Direktor Prospector Beograd, Jovan Nicić, kazao je da su rizici koje su prepoznali na kontrolnim listama nepotizam i kronizam, podmićivanje, političko pokroviteljstvo, seksualna iznuda, favorizovanje, kao i da je glavno pitanje koji su to faktori koji podstiču da se ovi rizici dešavaju u praksi.
“Korupcija uvijek pronađe svoj put. Stoga su preporuke unapređenje normativnog okvira, sprovođenje izbornih postupaka bez obzira na modus zapošljavanja, objektivizacija kriterijuma pri zapošljavanju, objavljivanje podataka o zapošljavanju i mehanizmi za prijavljivanje nepravilnosti koji funkcionišu”, kazao je Nicić.
Načelnica Direkcije za implementaciju principa dobre uprave, analitiku i izvještavanje, Nina Blažić, napomenula je da je proces zapošljavanja esencija javne uprave i neophodni su profesionalni službenici.
“Svjesni smo da ima zakonskih rješenja koja moraju biti na većem nivou, kao i da izostaje analiza inspekcijskih nadzora”, istakla je Blažić i dodala da MJU mora dodatno osnažiti praćenje i implementaciju procesa zapošljavanja na državnom nivou.
Pomoćnik direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Boris Vukašinović, istakao je da zvizdači podnose značajan broj prijava iz ove oblasti, kao i da postoje institucije koje su povratnici i koje konstantno krše pravila i koje nemaju interna pravila. On je naglasio i da Agencija zagovara uvođenje predmeta etika i integritet u osnovno obrazovanje.
Jovan Bliznakovski iz Instituta za socioloska i politička pravna istraživanja, Univerzitet Sv. Ćirila i Metodija u Skoplju/ Institut za demokratiju ’’Societas Civilis’’, kazao je da su istraživanja pokazala da je četvrtina građana odlučuje da da glas za određenu partiju, kako bi imali određene benefite.
Poručuje da je klijentelizam teško savladati, ali da je to moguće kroz određene izmjene propisa, i kroz mapu koja je rješenje jer dijeli ovaj problem na različite sektore.
Forum organizujemo u okviru projekta “Ni klijent ni gazda! – Za integritet zapošljavanja u javnom sektoru” je podržan u okviru programa ”OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M'Base”, koji sprovode Centar za građansko obrazovanje (CGO), Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i Politikon mreža. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.
Snimak prvog dana Foruma o borbi protiv korupcije i političkog klijentelizma u zapošljavanju u javnom sektoru možete pogledati u nastavku:
Uvodna obraćanja prvog dana Foruma, kao i izdvojene govore panelista možete pogledati u nastavku:
Deklaraciju, koja će biti dostupna i onlajn, moći će da potpišu svi zainteresovni građani i građanke, koji su saglasni sa preporukama koje se odnose na planiranje zapošljavanja, sprovođenje postupka zapošljavanja i zaštitu prava lica koja traže zaposlenje u javnom sektoru.
On je upitao “šta ćemo sa ljudima koji su godinama bili diskriminisani i što veliki broj zaposlenih dovodi do toga da institucije ne rade kako treba”.
Viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO), Snežana Kaluđerović, kao problem je istakla sistem obrazovanja i to što sve analize pokazuju da djeca ne dobijaju najbolje obrazovanje.
Predsjednik Upravnog odbora IA, Stevo Muk, napomenuo je da priču o zapošljavanju i napredovanju po zaslugama, „pričamo gotovo od osnivanja Instituta alternativa, već 15 godina“.
Milena Muk iz Instituta alternativa, rekla je da često slušamo o tzv. partijskom zapošljavanju kao odomaćenoj pojavi.
Pomoćnik direktorice Agencije za sprječavanje korupcije, Boris Vukašinović, istakao je da zvizdači podnose značajan broj prijava iz ove oblasti, kao i da postoje institucije koje su povratnici i koje konstantno krše pravila i koje nemaju interna pravila. On je naglasio i da Agencija zagovara uvođenje predmeta etika i integritet u osnovno obrazovanje.