Monitoring izvještaj: Odbor za ljudska prava i slobode

Rad Odbora za ljudska prava i slobode je tokom prva tri kvartala 2021. godine obilježen bojkotom većeg dijela parlamentarne opozicije. U prosjeku, sjednicama Odbora prisustvovalo je svega 1,3 članova Odbora iz reda parlamentarne opozicije. Dodatno, plan sprovođenja aktivnosti Odbora u ovoj godini nije pravovremeno planiran, imajući u vidu da je usvojen tek krajem aprila tekuće godine, a tome je doprinijelo i kašnjenje Programa rada Vlade za 2021. godinu.

Bojkot članova i članica Odbora iz reda parlamentarne opozicije doveo je do posljedičnog izostanka inicijativa koje bi osnažile kontrolnu ulogu ovog radnog tijela. Naime, tokom 13 održanih sjednica poslanici, kako vlasti tako i opozicije, nisu predložili nijednu inicijativu za održavanje kontrolnog ili konsultativnog saslušanja. Dodatno, nisu održana ni tri saslušanja predviđena Planom rada Odbora.

U Poslovniku Skupštine ne postoje jasni kriterijumi i procedure za učešće spoljnih aktera u radu Skupštine, što dovodi do njihovog neravnopravnog tretmana, a to se u prethodnom periodu najdrastičnije odrazilo na rad upravo Odbora za ljudska prava i slobode. I pored učešća velikog broja predstavnika institucija, međunarodnih organizacija i civilnog sektora na sjednicama, Odbor nije pokazao otvorenost za učešće svih zainteresovanih strana, jer je predsjednik Odbora odbio zahtjev za prisustvo sjednici koji je uputila Crnogorska pravoslavna crkva.

Vlada nije ispunjavala svoje obaveze prema Odboru. Izostalo je učešće u radu Odbora od strane ministara u Vladi Crne Gore, osim učešća ministra pravde u svojstvu ovlašćenog predlagača zakona tokom druge sjednice Odbora. Uprkos upućivanju poziva, javnim apelima tokom sjednica Odbora od strane predsjednika i članova, ali i organizacija civilnog društva – ministri za resora pravde, ljudskih i manjinskih prava, prosvjete, nauke, kulture i sporta, unutrašnjih poslova i finansija se tokom posmatranih 13 sjednica nisu uključili u rad Odbora.

Nacionalni PAR Monitor za Crnu Goru 2019/2020

Reforma javne uprave i dalje je ključni zahtjev na putu pristupanja ka članstvu u EU, a prema revidiranoj metodologiji proširenja sada je deo osnovnog klastera (zajedno sa, na primjer, vladavinom prava i ekonomskim kriterijumima). Kao složena i sveobuhvatna reforma, RJU u regionu Zapadnog Balkana godinama je temeljno ocjenjivana kroz prizmu SIGMA Principa javne uprave, razvijenih od strane OECD/SIGMA i odobrenih od strane EU. Ovi Principi definišu šta čini dobro funkcionisanje uprave u smislu njene sposobnosti da građanima pruži transparentne, efikasne i djelotvorne usluge i da podrži socio-ekonomski razvoj.

WeBER tim je završio drugi ciklus praćenja reforme javne uprave za 2019/2020. godinu. Strukturirani pristup zasnovan na dokazima, kao i u prvom ciklusu praćenja 2017/2018, posebno se fokusira na aspekte RJU koji su od najveće važnosti za civilno društvo i javnost.

PAR Monitor metodologija ukorijenjena je u regionalnom pristupu. Koncept svih WeBER indikatora omogućava poređenja uprava na Zapadnom Balkanu i daje priliku za regionalnu uporedivost rezultata. Uz metodologiju, paket PAR Monitora čini i uporedni izveštaj o praćenju RJU u cijelom regionu Zapadnog Balkana, kao i šest izvještaja koji pružaju detaljne nalaze za svaku upravu ponaosob. Ovaj izvještaj pruža rezultate drugog praćenja za Crnu Goru, uključujući niz preporuka koje se mogu primijeniti.

Monitoring izvještaj: Odbor za bezbjednost i odbranu

Odbor za bezbjednost i odbranu je najaktivniji skupštinski odbor u pogledu kontrolne funkcije, imajući u vidu da je u ovom odboru održano čak dvije trećine svih kontrolnih saslušanja u svim radnim tijelima Skupštine tokom prva tri kvartala. Odbor je u periodu od 17. decembra 2020. do 1. oktobra 2021. godine održao sedam sjednica na kojima je sproveo kontrolna saslušanja 15 predstavnika izvršne vlasti, dok konsultativnih saslušanja nije bilo.

Pored dominantne fokusiranosti na kontrolna saslušanja, Odbor nije u dovoljnoj mjeri koristio kontrolne mehanizme prilikom razmatranja izvještaja o radu institucija i stanju u oblasti bezbjednosti i odbrane. Naime, Odbor za bezbjednost i odbranu u posmatranom periodu nije donio zaključke i preporuke kojima bi se uticalo na unapređenje rada institucija čije izvještaje su članovi i članice u Odboru razmotrili, ali nisu podržali.

Sa druge strane, kao vidljivi pomak u radu Odbora za bezbjednost i odbranu može se istaći prohodnost opozicionih predloga tokom sjednica. Činjenica da su sve tri opozicione inicijative za održavanje kontrolnih saslušanja imale prohodnost od strane većine članova Odbora, kao i da su rezultirale zakazivanjem kontrolnih saslušanja predstavnika izvršne vlasti, može poslužiti kao pozitivan primjer drugim skupštinskim radnim tijelima.

Kada je riječ o razmatranju i regulisanju normative u sektoru bezbjednosti i odbrane, Odbor je u potpunosti bio pasivan tokom posmatranog perioda. Odbor za bezbjednost i odbranu tokom prva tri kvartala 2021. godine nije iskoristio šansu da kao zainteresovano radno tijelo razmotri jedan od najvažnijih zakona u oblasti bezbjednosti, Predlog zakona o unutrašnjim poslovima.

Za unapređenje rada Odbora, potrebno je da Odbor koristi institut zainteresovanog radnog tijela i razmatra one predloge zakona kojima su obuhvaćena pitanja iz oblasti bezbjednosti i odbrane, kao i da predlaže zaključke i preporuke povodom razmotrenih izvještaja i održanih kontrolnih saslušanja.

Monitoring izvještaj: Odbor za ekonomiju, finansije i budžet

Većina aktivnosti Odbora za ekonomiju, finansije i budžet uslovljena je zakonodavnom ulogom ali i brojnim aktima regulatora u nadležnosti ovog radnog tijela. Uprkos ambicioznom Planu rada za 2021. godinu, tek jedna četvrtina planiranih aktivnosti realizovana je tokom prva tri kvartala 2021. godine.

Odbor ne razmatra dovoljno detaljno efekte koje će predlozi zakona imati na budžet, o čemu govori i činjenica da nijedan od tri predloga zakona, čije su efekte u pogledu fiskalnog uticaja poslanici razmatrali u ovom periodu, nije detaljno razmotren na sjednici Odbora. Izostala je detaljna rasprava od strane poslanika, a zakon kojim se uvodi dječji dodatak usvojen je na plenumu iako Odbor za ekonomiju, finansije i budžet nije imao informaciju koliki su neophodni budžetski izdaci u ovu svrhu, pa nije mogao ocijeniti kakav će efekat imati na budžet.

Vidljivi su zastoji u zakonodavnoj aktivnosti imajući u vidu da više od tri mjeseca Odbor nije zasijedao, a određeni zakonski predlozi predugo čekaju na razmatranje i usvajanje. O nedovoljnoj prohodnosti vladinih zakonskih rješenja u Skupštini govori i činjenica da Predlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poreskoj administraciji, iako upućen po hitnoj proceduri, već pet mjeseci čeka na razmatranje.

Takođe, u dijelu obaveza koje proizilaze iz sistemskih zakona izostalo je ostvarivanje nadzorne uloge Odbora. Razmatranje izvještaja nezavisnih regulatora i drugih subjekata nadzora u posmatranom periodu predstavljalo je samo štrik na putu do realizacije plana aktivnosti, imajući u vidu da su razmotreni bez rasprave i bez donošenja zaključaka koji bi unaprijedili rad ovih tijela.

Kako bi se unaprijedio rad Odbora, potrebno je osigurati da zakonski predlozi poslanika i poslanica budu praćeni detaljnom eks ante analizom uticaja, unaprijediti kontrolnu ulogu Odbora u pogledu nadzora nad izvršenjem budžeta, kroz zahtijevanje dostavljanja izvještaja o izvršenju budžeta od strane Vlade Crne Gore.

Monitoring izvještaj: Odbor za antikorupciju

(17. decembar 2020 – 1. oktobar 2021)

Uprkos činjenici da u Crnoj Gori postoji zabrinjavajući stepen korupcije u brojnim oblastima, Odbor za antikorupciju je najpasivnije skupštinsko radno tijelo, sa svega tri održane sjednice za deset mjeseci rada u 27. sazivu Skupštine. Odbor je kasnio čak četiri mjeseca sa održavanjem konstitutivne sjednice, a Plan rada Odbora za 2021. godinu uvojen je tek u petom mjesecu godine za koju je plan i donesen.

Rad Odbora u novom sazivu obilježila je stagnacija kontrolne uloge, u smislu iniciranja parlamentarnih saslušanja i parlamentarne istrage, u skladu sa članom 72. Naime, iako je izmjenama Zakona o državnom tužilaštvu iz ove godine proširen spisak lica koja imaju dužnost da ’’polažu račune’’ na zahtjev Odbora za antikorupciju, što je ranije kočilo ostvarivanje kontrolne uloge ovog Odbora – članovi i članice Odbora, kako vlasti tako i opozicije, do oktobra 2021. godine nisu inicirali nijedno konsultativno saslušanje.

Devet godina nakon formiranja Odbora za antikorupciju kao stalnog radnog tijela Skupštine, i dalje nije uspostavljen sistem razmatranja predstavki. Pet predstavki građana čeka na razmatranje od sredine maja 2021. godine, odnosno više od pet mjeseci. Nisu definisani rokovi u kojima Odbor treba da da odgovor, kao ni metodologija prema kojoj će predstavke koje dospiju u Odbor biti razmatrane.

Potrebno je unaprijediti javnost rada Odbora, imajući u vidu da nijedan zapisnik sa tri održane sjednice nije dostupan građanima i građankama na sajtu Skupštine. Takođe, neophodno je intenzivirati zakonodavnu funkciju Odbora, koji ima mogućnost da samostalno, ili na zajedničkim sjednicama sa matičnim odborima, razmatra predloge zakona koji su od značaja za sveukupnu borbu protiv korupcije.

Monitoring izvještaj: Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu

Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu najaktivniji je odbor u 27. sazivu Skupštine, sa 24 održane sjednice i 45 tačaka na dnevnom redu, u periodu do oktobra 2021. godine. Poredeći sa Odborom za antikorupciju, koji je najpasivnije radno tijelo, Odbor za politički sistem radio je 44 sata više tokom istog perioda.

Ipak, realizacija plana rada Odbora za prva tri kvartala 2021. godine nije na zadovoljavajućem nivou, s obzirom na to da je u ovom periodu realizovano 40% aktivnosti predviđenih Planom rada za 2021. godinu. Činjenica da Odbor nije radio „punom parom” u ovom periodu dijelom je posljedica slabe realizacije programa rada Vlade i kašnjenja pri dostavljanju predloga zakona Skupštini, ali i blokade zakonodavne aktivnosti Skupštine, koju je prepoznala i Evropska komisija u posljednjem Izvještaju o Crnoj Gori.

Kontrolna uloga Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu ostvarena je kroz samo jedno kontrolno saslušanje, dok parlamentarna opozicija u posmatranom periodu nije inicirala nijedno parlamentarno saslušanje. Tek nakon deset mjeseci od konstituisanja, Odbor za politički sistem, pravosuđe i upravu je na 24. sjednici usvojio plan unapređenja kontrolne uloge, uz oprečne stavove većine i opozicije o mogućnostima za adekvatno razmatranje odabranih tema.

Razmatranje izvještaja institucija i državnih organa kojima je Odbor matično nadzorno skupštinsko tijelo, u ovom periodu nije iskorišćeno za snaženje kontrolne uloge. Primjer navedenog jeste izostanak predlaganja zaključaka za unapređenje stanja povodom razmatranih izvještaja o radu Tužilačkog i Sudskog savjeta, iako je ova praksa uspostavljena u prethodnom sazivu.

Za unapređenje rada Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu potrebno je pokrenuti inicijativnost opozicije za ostvarivanje kontrolne uloge Odbora, organizovati konsultativna saslušanja u cilju razmatranja relevantnih akata kao osnaživanje stučnih kapaciteta zaposlenih u Sekretarijatu Odbora u skladu sa potrebama koje iziskuje prelazak na programsko budžetiranje.