Objavljeno

Održan sastanak sa direktoricom ASK

Stevo Muk, Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa (IA) i Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u IA održali su sastanak sa Jelenom Perović, novom direktoricom Agencije za sprječavanje korupcije (ASK).

Predstavnici IA iskazali su nezadovoljstvo načinom odlučivanja bivšeg rukovodstva u predmetima koje je Institut pokretao pred Agencijom, naročito u oblasti sukoba interesa, kao i očekivanje da pristrasnost u odlučivanju ubuduće neće stajati na putu efikasnosti Agencije. Konstatovano je i da u pogledu zakonskih rješenja u oblastima kojima se bavi Agencija ima prostora za unapređenje, ali da ona nisu toliko loša koliko je do sada to bila njihova primjena.

Odluke Agencije u predmetima koje je IA do sada pokretao, a koje trenutno mahom preispitujemo pred Upravnim sudom, šansa su za novo rukovodstvo da napravi otklon od politizovanog ponašanja prethodnog.

Predstavnici IA uputili su direktorici i nekoliko konkretnih preporuka za budući rad koje se tiču unapređenja kontrole imovinskih kartona, sprovođenja analize usaglašenosti propisa koji uređuju sukob interesa sa krovnim Zakonom o sprječavanju korupcije, proaktivnog objavljivanja mišljenja koja Agencija daje na zahtjev javnih funkcionera u slučaju sumnje na postojanje sukoba interesa i u odnosu na ograničenja u vršenju javnih funkcija.

Na sastanku je problematizovana praksa sudova za prekršaje da ne objavljuju presude koje se tiču javnih funkcionera koji su prekršili Zakon o sprječavanju korupcije, a Agenciji smo preporučili objavljivanje prekršajnih naloga koje direktno izdaje po istom osnovu.

Na sastanku je zaključeno da će se direktorica Perović upoznati sa predmetima i inicijativama koje je uputio Institut alternativa, te će shodno tome biti nastavljena komunikacija i saradnja.

Sastanak je održan 14. oktobra putem ZOOM aplikacije, a u ime ASK su mu, pored direktorice, prisustvovali i Dušan Drakić, načelnik Odsjeka za sprovođenje mjera kontrole finansiranja političkih subjekata i izbornih kampanja i Goran Durutović, načelnik Odsjek za edukacije, istraživanja, kampanje i analitiku.

Više informacija o pojedinim predmetima koje je IA do sada pokrenuo pred Agencijom dostupni su u nastavku:

  1. Zoran Jelić i Prva banka: https://institut-alternativa.org/ask-izgubio-spor-ali-opet-brani-jelica/ (druga tužba od 9. marta 2020. pred Upravnim sudom)
  2. Zoran Jelić i misteriozna uplata od 13.000 eura: https://institut-alternativa.org/infografik-ko-je-jelicu-uplatio-12-935-eura/ 
  3. Predrag Bošković i rukomet: https://institut-alternativa.org/ask-odbio-da-pokrene-postupak-protiv-boskovica-zakon-ne-vazi-kad-stranci-placaju/ (tužba pred Upravnim sudom od 16. oktobra 2019.)
  4. Vukčević i Medenica i izbor kandidata za sudije osnovnih sudova: https://institut-alternativa.org/ask-stiti-umjesto-da-procesuira-sukob-interesa/ (zajedno sa HRA, MANS i CGO)
Objavljeno

Poziv za prijave: Obuka o rodno senzitivnom budžetiranju

’’Rodna ravnopravnost i javne politike: Osnovi rodno senzitivnog budžetiranja’’

Institut alternativa raspisuje

javni poziv

za prijave pohađanja online Obuke o rodno senzitivnom budžetiranju

Institut alternativa poziva državne službenike/-ce, donosioce i donositeljke odluka i predstavnike/-ce organizacija civilnog društva da se prijave za online Obuku o rodno senzitivnom budžetiranju.

Naročito ohrabrujemo za prijavljivanje i pohađanje obuke predstavnike/-ce: skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, Ministarstva finansija (Direktorat za državni budžet i Direktorat za ekonomsku politiku i razvoj), Sekretarijata za finansije na lokalnom nivou, kao i organizacija civilnog društva aktivnih u ovoj oblasti.

Cilj obuke:

  • Usvajanje znanja o rodno odgovornom budžetiranju u zakonskom okviru Crne Gore;
  • Predstavljanje koraka u rodno odgovornom budžetiranju, kao i alata koje će učesnici/-ce moći da primijene u budućem radu;
  • Osposobljavanje za samostalnu rodnu analizu budžeta, kroz interaktivni rad i vježbe na praktičnim primjerima.

Polaznici i polaznice će tokom obuke imati priliku da se upoznaju sa ključnim elementima rodno senzitivnog budžetiranja kao što su rodna analiza, rodno odgovorni ciljevi, aktivnosti, indikatori, kao i mogućnosti za uključivanje rodne perspektive u budžet. Obuka će omogućiti sticanje znanja i vještina za sprovođenje rodne analize budžeta i osmišljavanje mjera koje će doprinijeti rodnoj ravnopravnosti i orodnjavanju postojećih programa.

Zainteresovani kandidati i kandidatkinje mogu svoju prijavu poslati na info@institut-alternativa.org, uz naznaku ’’Prijava za pohađanje Obuke o rodno senzitivnom budžetiranju’’, najkasnije do 20. oktobra 2020. godine, do 17h. O ishodu prijave obavijestićemo sve prihvaćene učesnike/ce do 22. oktobra.

Obuka je dvodnevna, i biće organizovana 27. i 29. oktobra 2020 godine, putem platforme Zoom, u cilju sprečavanja širenja virusa Covid-19. Obuku će voditi ekspertkinja Višnja Baćanović, a svi polaznici/-ce će po završetku obuke dobiti potvrdu o uspješno završenoj obuci.

Prijava treba da se sastoji od kratkog motivacionog pisma u kojem je potrebno navesti zašto je rodno senzitivno budžetiranje važno za Vas, kao i kojim javnim politikama se bavite u okviru Vašeg posla. Uz motivaciono pismo potrebno je dostaviti i radnu biografiju.

Obuku organizujemo u okviru projekta ’’Orodnjavanje, a ne prebrojavanje: Javne politike i rodna ravnopravnost u Crnoj Gori’’, koji sprovodimo uz finansijsku podršku Ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Objavljeno

Diskriminacija u MUP-u: Otvoreno kršenje propisa

Mišljenje Kancelarije Ombudsmana o diskriminaciji po osnovu pola u MUP-u je naličje učestalog kršenja propisa o službeničkim odnosima, zloupotrebe ugovora o privremenim i povremenim poslovima i izokretanja duha pojedinih zakona, koji uprkos određenim dobrim odredbama, sami po sebi nisu u stanju da zaštite prava žena u javnoj upravi. Podsjećamo da je utvrđeno da je podnositeljka pritužbe trpjela diskriminaciju po osnovu pola i porodičnog statusa (trudnoće) u oblasti rada.

Izjašnjenje MUP-a u ovom konkretnom slučaju još više zabrinjava jer pokazuje apsolutnu bezobzirnost i otvoreno pozivanje na kršenje zakona: u nizu međusobno protivrječnih činjenica, tvrdi se da je zaposlena obavljala ključne poslove za funkcionisanje područne jedinice MUP-a u Baru (koji se odnose na prebivališta građana, lične karte, putne isprave…) a da nije bila zaposlena shodno odredbama Zakona o državnim službenicima i namještenicima pa da samim tim nema prava koja proističu iz ugovora na određeno vrijeme.

Nadamo se da će se ovaj slučaj razriješiti. Međutim, uvjereni smo da nije usamljen. Dok god ne bude oštrijeg proaktivnog kažnjavanja za ovakva gruba kršenja zakona i zloupotrebe prilikom zapošljavanja, reaktivan odnos institucija nakon istupanja građanki i građana neće promijeniti sistem niti suštinski unaprijediti položaj žena i muškaraca u javnoj upravi.

Saopštenje je dostupno i na portalu Vijesti.

Objavljeno

Novi protest NVO zbog puča u Ustavnom sudu

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građanske slobode, Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Institut alternativa (IA), Institut za vladavinu prava (IVP) i Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) izražavaju protest zbog toga što Ustavni sud već više od osam mjeseci ne pokreće postupak izbora njegovog predsjednika u skladu s Ustavom i zakonom.

Naših šest nevladinih organizacija su 5. februara uputile otvoreno protestno pismo sudijama Ustavnog suda zbog toga što je većina od četiri sudije tog suda protivno Ustavu Crne Gore i Zakonu o Ustavnom sudu ustanovila funkciju „predsjedavajućeg sudije” i na nju izabrala sudiju Desanku Lopičić, koja je prethodno već obavljala funkciju predsjednika suda, iako Ustav Crne Gore izričito zabranjuje da ista osoba dva puta obavlja tu funkciju. Tada smo apelovali da se sporna odluka o izboru predsjedavajućeg sudije stavi van snage, i da najstariji sudija, Hamdija Šarkinović, sazove sjednicu na kojoj bi se izabrao predsjednik suda u skladu s Ustavom, Zakonom i Poslovnikom Ustavnog suda. Posebno smo upozorili na preporuke GRECO Crnoj Gori da se ograniči prekomjerna koncentracija ovlašćenja u pravosuđu, oličena u trećem mandatu predsjednice Vrhovnog suda i šestorice predsjednika drugih sudova, a što je kritikovala i Evropska komisija.

Ustavni sud nije odgovorio na naše pismo, a juče je ponovo ista većina u sastavu „predsjedavajućeg sudije” Desanke Lopičić, Hamdije Šarkinovića, Dragoljuba Draškovića i Mevlide Muratović, odbila predlog manjine sudija, Budimira Šćepanovića, Miodraga Iličkovića i Milorada Gogića da se na dnevni red stavi tačka „zakazivanje izbora predsjednika Ustavnog suda”. Podsjećamo i da je većina koja je proizvoljno izabrala sudiju Lopičić za „predsjedavajuću” tada takođe proizvoljno propisala da se „sprovođenje izbora predsjednika organizuje najkasnije do kraja decembra 2020. godine”, iako nije bilo ni jednog razloga za to da se ponavljanje izbora ne organizuje odmah.

Većina u Ustavnom sudu prkosi ne samo propisima koji važe u Crnoj Gori (za detaljnu argumentaciju vidi otvoreno pismo), već i stavu Evropske komisije, koja je u juče objavljenom izvještaju o Crnoj Gori objavila da je „predsjedavajući sudija izabran uprkos tome što takvu kategoriju ne poznaje pravni okvir” i zaključila da „proceduru izbora novog predsjednika Ustavnog suda treba sprovesti bez daljeg odlaganja”.

U ovakvoj pravnoj situaciji preostaje samo da pozovemo državno tužilaštvo da ocijeni, s obrazloženjem, da li se u radnjama četvoro sudija Ustavnog suda stiču obilježja nekog od krivičnih djela za koja se goni po službenoj dužnosti.

Apel potpisuju:

Akcija za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević, izvršna direktorica

Centar za građanske slobode, Boris Marić, izvršni direktor

Evropska asocijacija za pravo i finansije (EALF), Katarina Bošković, izvršna direktorica

Institut alternativa (IA), Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora

Institut za vladavinu prava (IVP), Danilo Ajković, izvršni direktor

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), Vanja Ćalović Marković, izvršna direktorica

Objavljeno

Milena Muk u Reflektoru o postizbornoj javnoj upravi

Da li se masovno, postizborno zapošljavanje otrglo kontroli, da li odlazeća vlast period tranzicije koristi da se oduži lojalnim kadrovima zapošljavanjem u javnom sektoru i da li nova vlast može sprovesti reviziju takvih odluka – neke su od tema emisije Reflektor, emitovane na TV Vijesti, o kojima je govorila Milena Muk, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa.

Kontinuitet masovnog zapošljavanja u javnoj upravi je realnost, glavni resurs i osnovni mehanizam dosadašnjeg opstanka odlazeće vlasti, kazala je Muk komentarišući vijest o 700 nedavno zaposlenih službenika u javnoj upravi. Ipak, naglašava da nije svako zapošljavanje u tranzicionom periodu vlasti a priori nezakonito ili neopravdano, kao i da u pojedinim službama vjerovatno postoje opravdane kadrovske potrebe, ali da zakonske nedorečenosti stvaraju bojazan da će odlazeća vlast u formalno pravnim okvirima izvršiti zloupotrebu.

Uprkos čestim apelima Instituta alternativa da Upravna inspekcija mora raditi na tome da spriječi takve zloupotrebe, uloga ovog organa je nepravedno zanemarena, dok sa druge strane, masovna zapošljavanja ni zakonski okvir nije onemogućio jer kadriranje nije zasnovano na potrebama i planovima.

”Plan optimizacije javne uprave pokazao je maskiranje i simulaciju reformi. Plan nije sproveden na način da se javna uprava optimizuje i postane funkcionalna u toj mjeri da na dovoljno efektivan način isporučuje usluge građankama i građanima”, navodi Muk, i dodaje da je zabrinjavajuće to što umjesto smanjenja zaposlenih na centralnom nivou, odlazeća vlast usporavanje rasta zaposlenosti predstavlja kao uspjeh.

Osvrnuvši se na predstojeći period konstituisanja vlasti, Muk je u emisiji upozorila da nova većina mora odgovornije postupati i u kadrovskom upravljanju koristiti samo one institute koje ima na raspolaganju, kako se ne bi ponovilo da građani i građanke iz svojih džepova plaćaju milionske sudske sporove, za koje navodi da su najbrutalniji dokaz lošeg funkcionisanja javne uprave. Ona je podsjetila da, iako se nažalost nisu često primjenjivali do sada, u sistemu postoje instituti vrednovanja radne uspješnosti, utvrđivanja disciplinske, materijalne pa čak i krivične odgovornosti za sve koji ne rade svoj posao u javnoj upravi.

”Moja glavna bojazan je da ćemo mi završiti sa jednim totalno izopačenim sistemom – da ćemo na pozicijama koje su političke i na kojima u idealnim uslovima trebaju da budu političari, imati eksperte, a da ćemo na onim pozicijama koje su ekspertske licitirati politički i od toga praviti predmet političkih dogovora”, kazala je Muk komentarišući nezvanične informacije o postavljanju direktora Kliničkog centra i Fonda za zdravstvo, dodavši da Institut alternativa smatra neprihvatljivim licitiranje imenima unaprijed za pozicije u javnoj upravi koje su formalno predmet javnog konkursa.

Osim Milene Muk, gosti emisije emitovane 6. oktobra 2020. godine, bili su i Goran Danilović, funkcioner Ujedinjene Crne Gore, Boris Marić, izvršni direktor Centra za građanske slobode i Rade Milošević, građanski pokret URA.

Cijelu emisiju ”Reflektor” možete pogledati na linku:

Objavljeno

Izvještaj EK: Crna Gora ostala prosječna

IA je kao i prethodnih pet godina na osnovu metodlogije Evropske komisije pretočio izvještaj u brojke, kako bismo i na jednostavniji način sagledali ocjene i uporedili stanje sa prethodnim godinama. Iako je ovo prvi izvještaj novog komesara Varheljija i njegovog tima, ne razlikuje se bitno od prethodnog.

Ocjene koje daje Komisija su: „nazadovanje“ (1), “odsustvo napretka“ (2), „ograničeni/određeni napredak“ (3), „dobar napredak“ (4) i „značajan napredak” (5). Mi smo im pridružili brojeve od 1-5 i dobili ocjene koju ćemo narednih dana uporediti i sa ocjenama koje su dobili naši susjedi i napraviti regionalni presjek.

Novi izvještaj Evropske komisije (EK) pokazuje da je Crna Gora nastavila sa osrednjim rezultatima u procesu evropske integracije. Ni ove godine kao ni prošle nismo dobili nijednu odličnu ocjenu ali nismo ni jednu ocjenu „nazadovanje“, što znači bez petica i bez jedinica. Nedostatak petica objašnjava i sporost u zatvaranju poglavlja.

Prosječna ocjena za Crnu Goru je 3,18 – što je nešto bolje nego prošle godine kada je ukupna ocjena za sva poglavlja bila 3,09. Međutim, ovo je ocjena koju je Crna Gora imala 2016, tako da se nakon četiri godine tek vratila na nivo na kojem je bila a sa kojeg je svake godine za po jedan korak padala godišnje. Ocjena 3,18 je maksimalno što je CG ikad dostigla od kada je uveden ovaj sistem bodovanja.

Bolja ocjena u odnosu na prošlu godinu proizilazi iz toga što je sedam poglavlja ove godine dobilo vrlo dobru ocjenu, međutim, dvadeset pet poglavlja je ostalo na srednjem nivou, tj. 75% poglavlja ima trojku.

Najgore od svih poglavlja je ocjenjeno poglavlje 14 „Saobraćajna politika“. To poglavlje je dobilo nižu ocjenu nego prošle godine i to je ujedno jedino poglavlje od 33 koje je dobilo ocjenu dvojka.

Kada su u pitanju poglavlja koja se odnose na vladavinu prava, poglavlje 23 bilježi upadljivo lošije stanje nego 24. Naime, iako su oba poglavlja dobila prosječnu ocjenu trojka, metaforično rečeno poglavlje 23 ima slabu trojku, a poglavlje 24 jaku trojku. To proizilazi iz po tri podkriterijuma koja se cijene u ovim poglavljima pa poglavlje 23 ima dvije ocjene „ograničeni“ napredak a jednu „nikakav“ napredak, dok poglavlje 24 ima tri ocjene „određeni“ napredak.

Od 25 poglavlja koja su dobila ocjenu trojka, 8 je dobilo „slabu“ trojku a 17 „jaku“.

Dobar napredak sa ocjenom četvorka zabilježen je u sledećih sedam poglavlja: poglavlje 6 „Privredno pravo“, poglavlje 9 „Finansijske usluge“, poglavlje 11 „Poljoprivreda i ruralni razvoj“, poglavlje 12 „Bezbjednost hrane, veterinarstvo i fitosanitarni nadzor“, poglavlje 16 „Porezi“, poglavlje 19 „Socijalna politika i zapošljavanje“ i poglavlje 25 „Nauka i istraživanje“.

Ovim su potvrđeni stavovi IA o zabrinjavajućoj stagnaciji, naročito imajući u vidu da smo ušli u devetu godinu pristupnih pregovora sa EU. Isti problemi se prepisuju iz godine u godinu, bez velikih iskoraka. Izvještaj je veoma sadržajan i osim preciznog opisa stanja, kvalitativne analize problema, sadrži jasna smjernice i preporuke kojih nova Vlada treba da se drži vrlo strogo ukoliko želimo da sledeći izvještaj bude bolji.