Zapošljavanja u prekomjerno popunjenoj javnoj upravi

Trend rasta troškova za zarade ne ostavlja prostora (odgovornoj) novoj vladi za bilo kakva povećanja.

Kada je odlazeća vlada započela svoj mandat 2016. godine, zarade zaposlenih na centralnom nivou su nas godišnje koštale 422 miliona, a u 2020. godini su one nakon rebalansa veće za 76 miliona ili 20% (498,4).

Kao ilustracija, lokalne samouprave su u 2016. godini godišnje trošile 45 miliona za zarade zaposlenih, a za 2020.godinu je planirano gotovo trećinu više (58,8 miliona)

Ovo nisu samo posljedice povećanja broja zaposlenih, nego i usvajanja Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru koji je povećao zarade postojećih zaposlenih.

Kontrola zapošljavanja

U kontroli zapošjavanja ključna bi trebalo da bude uloga Ministarstva finansija. Da bi se uopšte krenulo u postupak popune radnog mjesta, neophodna je potvrda od Ministarstva finansija o obezbijeđenim finansijskim sredstvima. Ako je odluka o popuni radnog mjesta donijeta bez ove potvrde, to je zakonski razlog za njeno obavezno poništavanje.

Dosadašnji način odlučivanja o ovome je bio kratkovid sa aspekta budžetske održivosti o čemu svjedoči i pomenuto povećanje izdvajanja za zarade. Ministarstvo finansija mora da redefiniše šta znači da su za neko radno mjesto obezbijeđena finansijska sredstva — ne samo da li u ovoj godini uprava može pronaći sredstva i zadužiti se neko radno mjesto, nego da li dugoročno, u stanju značajnog deficita i pada BDP-a, država može izdržati nova radna mjesta.

Popunom radnog mjesta stvara se dugoročna obaveza za državni budžet i Ministarstvo finansija mora čuvati budžet i aktivnije se uključiti u proces kadrovskog planiranja.

Je li uprava pretrpana ili ne?

Ne možemo znati koliko je i da li je prezapošljena javna uprava, jer ne znamo koliko bi ljudi optimalno trebalo da radi u upravi, a da ona postiže svoje ciljeve. Analize koje je trebalo odraditi u sklopu Plana optimizacije nisu urađene:

Iako je Vlada u avgustu prošle godine zadužila sva ministarstva da izrade sektorske funkcionalne analize koje će pokazati pravo stanje u oblasti optimalnog broja zaposlenih do kraja te godine, nijedno ministarstvo nije završilo ovaj posao.

MJU je pokušalo da netačno predstavi napredak u ovoj oblasti — Iako se u posljednjem izvještaju o sprovođenju Plana optimizacije tvrdi da su ove analize su pripremljene od strane Ministarstva odbrane, Ministarstva saobraćaja i pomorstva i Ministarstvo finansija, kada smo im ove analize tražili zahtjevom za SPI, rečeno nam je da ne postoje.

Isti je slučaj i sa sektorskim analizama – dok izvještaj MJU tvrdi da su urađeni nacrti sektorskih funkcionalnih analiza za resore javne uprave, odbrane i saobraćaja i pomorstva i šest drguih resora još 2019. godine, u junu ove godine MJU nam je odgovorilo da nije u posjedu istih.

Analiza MJU je odrađena ranije uz podršku Svjetske banke i pokazala je da kadrovski resursi nijesu efikasno raspoređeni na ključnim zadacima zbog dodjeljivanja sličnih funkcija različitim organizacionim jedinicama.

Ni za nivo lokalne samouprave nikada nisu sprovedene funkcionalne analize koje bi nam jasno naznačile koliko nam je potrebno službenika i namještenika da se ostvare (skromne) nadležnosti lokalne uprave.

Otpremnine

Posebno je važno što ni nakon dvije godine od sprovođenja Plana optimizacije, nemamo bazu o svim zaposlenima koji su iskoristili pravo na otpremninu kroz sporazumni prestanak radnog odnosa. Na sajtu MJU dostupni su jedino podaci o zaposlenima na lokalnom nivou. Iako po Uredbi MJU prima sve ove sporazume i mora ih objavljivati, oni to nisu uradili.

To između ostalog znači da postoji mogućnost da ti zaposleni koju su u centralnoj upravi, javnim ustanovama i preduzećima u međuvremenu dobili otpremnine, opet pronađu zaposlenje u javnom sektoru, jer nema mehanizma da bi se to spriječilo.

Zakonom je propisano da ova lica ne mogu zasnovati radni odnos u javnom sektoru u periodu od pet godina od dana sporazumnog prestanka radnog odnosa.

Podsjećanje: Prošle godine, na javni poziv za sporazumni raskid radnog odnosa uz isplatu otpremnine ukupno se prijavilo 1 752 zaposlena, i to 1 430 na centralnom nivou, a 322 na lokalnom nivou. Jedina informacija koju imamo o statusu ovog procesa – na lokalnom nivou zaključno sa 25.09.2020. je ove sporazume potpisalo 189 lica)

Početno stanje

Prvi korak za rješavanje bilo kojeg problema u upravi su nepobitne činjenice i pouzdani podaci o početnom stanju. Prioritet za novu vladu treba da najprije bude sređivanje evidencija i pouzdanost baza podataka. Kada je rađen Plan optimizacije, potrošeno je preko godinu dana samo da bi se prebrojali zaposleni po raznim osnovama u javnom sektoru.

Potrebno je kao prioritete postaviti ažurnost Centralne kadrovske evidencije, povećanje njenog obuhvata i uspostavljanje evidencija zaposlenih u javnoj upravi van Zakona o državnim službenicima i namještenicima – javne ustanove, javna preduzeća kao i zapošljavanje po osnovu ugovora o djelu, o privremenim i povremenim poslovima.

Pomoć EU

Evropska unija je podržala proces reforme javne uprave kroz sektorsku budžetsku podršku, direktni transfer novca u budžet, 12 miliona u 3 godišnje rate zavisno od ispunjenja indikatora. Jedan od kriterijuma za koji je vezana procjena koliko će se novca uplatiti je uspjeh u smanjivanju broja zaposlenih. Već smo na ovaj račun izgubili pola jedne rade (1,9 miliona eura) u 2019. godini. Sve su prilike da ćemo izgubiti najmanje toliko i od posljednje rate.

 

Marko Sošić

Intervju za nedjeljnik “Monitor”, članak u cjelosti dostupan na linku:

Zapošljavanja u prekomjerno popunjenoj javnoj upravi: Želje partija da „kadriraju“ suprotne kapacitetima države

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.