Infografik: Gdje su žene u javnoj upravi?

U Crnoj Gori žene su nešto brojnije od muškaraca, i čine 50,5% populacije prema posljednjim istraživanjima. Takođe, više nego ikada ranije žene su u velikom broju visoko obrazovane, i one češće od muškaraca posjeduju diplome završenih bečelor, ali i specijalističkih i magistarskih studija. Ipak, nije tako čest slučaj da se žena u Crnoj Gori nalazi na rukovodećim pozicijama sa većim primanjima, već pozicije moći i statusa tradicionalno zauzimaju muškarci. Iako brojnije u našoj javnoj upravi, one ne zauzimaju pozicije odlučivanja, već što više idemo ka vrhu hijerarhijskih ljestvica, kako na nacionalnom tako i na lokalnom nivou, nalazimo sve manje žena. O zamkama ove zbirne matematike i položaju žena u javnoj upravi, bavili smo se u našem novom infografiku:

 

Đukanovićeva odluka o datumu izbora je neustavna

Ukoliko se izbori zaista održe 30. avgusta, za kad ih je Predsjednik države zakazao, Crna Gora bi u trajanju od 36 dana mogla imati “dvije Skupštine”.

Odluka Predsjednika Crne Gore da se izbori za poslanike u Skupštini Crne Gore održe 30. avgusta je neustavna.

Cjelovitim tumačenjem odgovarajućih odredbi Ustava Crne Gore i Zakona o izboru odbornika i poslanika, nesporno je da se bez skraćenja mandata aktuelnog saziva Skupštine, izbori ne mogu održati 30. avgusta.

Ukoliko se to zaista desi, Crna Gora će u periodu od 36 dana (od 1. oktobra do 6. novembra) imati ”dvije skupštine“, odnosno dva saziva Parlamenta.

Po Ustavu Crne Gore, mandat poslanika traje četiri godine. Budući da je aktuelni saziv konstituisan 7. novembra 2016. godine, mandat sadašnjih narodnih predstavnika u Skuštini traje do 6. novembra 2020. godine.

Ako bi se izbori održali 30. avgusta, prema Zakonu o izboru odbornika i poslanika, mandati poslanika novog saziva Parlamenta morali bi biti potvrđeni ”u roku od 30 dana od održavanja izbora“, odnosno najkasnije do 1. oktobra. Po automatizmu, istog dana ”prestaje mandat poslanika prethodnog saziva”.

Dakle, novi saziv Parlamenta bio bi potvrđen 36 dana prije isteka Ustavom propisanog mandata aktuelnog saziva. Drugim riječima, dok bi po Zakonu prestao mandat prethodnog saziva, po Ustavu bi taj mandat tekao do 6.novembra.

Riječ je o nedopustivoj ustavno-pravnoj situaciji, koja, ukoliko je riječ o grubom previdu, zahtjeva hitnu reakciju Predsjednika države i donošenje nove odluke o datumu održavanja izbora. Ako je, pak, riječ o namjeri Predsjednika da prekrši Ustav, onda je neophodno da Ustavni sud hitno i po službenoj dužnosti ukine Odluku Predsjednika kao neustavnu.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa

Boris Marić
Direktor Centra za građanske slobode CEGAS

Savjet za reformu javne uprave – prva sjednica u godinu dana

U petak, 19. juna održana je 12. sjednica Savjeta za reformu javne uprave kojom je presjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, Zoran Pažin.

Na dnevnom redu Savjeta bili su, između ostalog

Izrazili smo naše nezadovoljstvo zbog toga što je prošlo više od godinu dana od posljednje sjednice Savjeta (11. sjednica održana je u maju 2019. godine). U međuvremenu, nisu prihvatane inicijative za održavanje sjednica pokrenute od članova iz civilnog društva, a Savjet nije raspravljao o važnim dokumentima, kao što je polugodišnji izvještaj o sprovođenju strategije reforme javne uprave, izvještajima o optimizacije i drugim, niti o dešavanjima vezanim za gubljenje sredstava iz sektorske budžetske podrške, kao ni pitanjima važnim za reformu javne uprave, kao što je su bile predložene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.

Ukazali smo na neophodnost izmjene načina rada Savjeta tako da ostvari svoju ulogu koordinacije reformskih procesa i smisleno doprinese sprovođenju strategije reforme javne uprave.

Osim detaljnih nalaza o reformi javne uprave, koje smo objavili u martu ove godine, ukazali smo na metodološke probleme u izvještavanju i praćenju aktivnosti i ispunjenja ciljeva. Posebno smo istakli važnost objektivnog informisanja javnosti o uspješnosti reforme javne uprave mjereno procentom povučenih sredstava iz sektorske budžetske podrške, kao i potrebu da javnost bude obaviještena o razlozima zbog koji smo primili samo pola od mogućeg iznosa podrške EU.

U pogledu sprovođenja Programa reforme upravljanja javnim finansijama, gotovo pet godina je potrošeno čekajući da počne sprovođenje velikih EU projekata, dok su oblasti kao što su transparentnost javnih finansija i prelazak na budžetiranje zasnovano na učinku ostali na istom nivou kao i u vrijeme usvajanja Programa. Posebno smo istakli problem nerada Uprave za imovinu i kašnjenja u uspostavljanju jednistvenog registra državne imovine, koji će prema navodima iz izvještaja, biti u testnoj fazi tek naredne godine.

Ove godine ističu tri ključna dokumenta za reformu javne uprave, Strategija reforme javne uprave, Program reforme upravljanja javnim finansijama i Plan optimizacije javne uprave. Potrebno je da učimo na neuspjesima ovih dokumenata kako bi naredne dokumente pripremili tako da su izvodljivi, smisleni i odgovaraju na potrebe građana.

Stevo Muk o predstojećim izborima u emisiji Načisto

Atmosfera u kojoj se pripremaju izbori, politička kriza i dešavanja u Budvi, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, afera ”spiskovi” – samo su neke od tema o kojima je naš Stevo Muk govorio u emisiji ”Načisto sa Petrom Komnenićem” na TV Vijesti. Gošće emisije emitovane 18. juna 2020. godine bile su i Daliborka Uljarević (CGO) i Milica Kovačević (CDT).

Prenosimo neke od glavnih akcenata iz emisije:

”Vlada pokušava da silom razrješava sporove koji se u demokratskim društvima rješavaju pred sudovima, na način što šalje jedinice policije zajedno sa Upravnom inspekcijom ne da zavedu određeni dokument, nego da fizički uvedu novu vlast i one za koje Vlada smatra da su legitimni i legalni predstavnici izborne volje u toj opštini”, kazao je Muk, osvrćući se na političku krizu u Budvi. Ocijenio je da je nakaradni sistem doveo do nesklada i dao slobodan mandat poslaniku i odborniku, dok je istovremeno dao mogućnost građanima da te ljude glasaju sa zatvorenih partijskih lista.

Muk smatra da bi bilo prirodno da možemo da odvojimo Demokratsku partiju socijalista (DPS) kao političku partiju i Vladu kao ustavnu institiciju koja u skladu sa zakonima vrši svoj posao, ali zaključuje da su te dvije strane srasle i to vidi kao izvor problema.

”Kada govorimo o zarobljenim institucijama, govorimo o tome da se politička volja i praksa postupanja svih organa – izvršne vlasti, sudstva,  tužilaštva, policije, kreira u glavnom odboru DPS-a. Tamo nažalost slabo ima ljudi koji misle svojom glavom, već su prihvatili princip koji pripada najgorim sistemima i koji podrazumijeva – prestati misliti i početi slijediti onog na čelu, Mila Đukanovića, oca nacije. Problem je što su političko institucionalne mreže do te mjere srasle da i u Ustavnom sudu čekaju mig iz njegovog kabineta i do tada se prave mrtvi, ako mig stigne oni će se pozabaviti Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili nekim drugim, a do tada će pokušati da saznaju šta on stvarno misli o tome”, kazao je Muk.

Izborni uslovi su najgori do sada, i oni se neće mijenjati uslijed trenutnog opšteg nepovjerenja koje vlada među opozicionim partijama i onemogućava ih da vode minimum dijaloga, omogućava DPS-u da organizuje izbore pod bilo kakvim uslovima. Kao problematično, Muk vidi i nemogućnost pronalaženja najmanjeg zajedničkog imenitelja opozicione grupacije, koja bi izašla sa jasnom inicijativom i ključnim zahtjevima u vezi izbornih uslova. S tim u vezi, procjenjuje da za bojkot izbora takođe nedostaje jedinstvo svih opozicionih partija, te da na bojkot treba gledati kao na sredstvo za pritisak na vlast, a ne kao na cilj kojim će se izraziti moralni vapaj nad lošim izbornim uslovima.

Kako je naveo, više od sadržaja non pejpera, koji sve snažnije čini sliku crnogorskog demokratskog nazadovanja, zabrinjava reakcija vlasti koja umjesto da se suočava sa utvrđenim problemima, izvlači one rečenice koje u tom dokumentu izgledaju pozitivno i slavodobitno ih iznosi javnosti.

Izbor Branislava Mićunovića kao predstavnika NVO sektora u Savjetu RTV Podgorica, Muk komentariše kao element na putu uspostavljanja još jedne partijske televizije koju će plaćati građani, uspostavljene sa jednim jasnim zadatkom da promoviše jednu političku partiju i jednu agendu, a sa ciljem isključivanja ostalih iz javne rasprave.

”Neće ova Vlada zamijeniti reforme za svoju vlast, jer znaju da sa nezavisnim institucijama i nezavisnim javnim servisom više neće biti na vlasti”, zaključio je Muk.

Cijeli snimak emisije ”Načisto” možete pogledati na:

Reagovanje na saopštenje Vlade CG: Poštujte zakon i ne kočite naš put ka EU

Institut alternativa (IA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CGO) i Media Centar su juče apelovali na institucije da učine sve što je u njihovoj nadležnosti kako bi se situacija u Budvi razriješila u okvirima zakona a bez političkog uplitanja, a na EU da upozori najviše zvaničnike na neprimjereno miješanje Vlade i policije u politička pitanja i poslove lokalne samouprave.

Činjenice u slučaju Budve nijesu na strani Vlade, a vrijedi na njih podsjetiti jer upravo to Vlada pokušava zamaskirati. Naime, Upravna inspekcija je nezakonitim postupanjem naložila radnje izvan opsega svojih nadležnosti, a onda je to izvršavala uz asistenciju ogromnog broja policajaca. Cijela Crna Gora, ali i šira zainteresovana javnost, vidjela je kako je ta asistencija izgledala. Savjet za građansku kontrolu rada policije je već utvrdio zloupotrebe i prekoračenja sile u postupanju policije.

Ukratko, ono što u razvijenim demokratskim državama rješavaju sudovi kod nas su pokušali rješavati nenadležni organi kojima rukovode lica sa očiglednim partijskim interesom u cijeloj stvari.

Druge aspekte neozbiljnog ali prijetećeg reagovanja Vlade nećemo komentarisati jer ono takvo predstavlja najbolju potvrdu svih naših navoda, ali i zabrinutosti što je javni interes marginalizovan selektivnom primjenom zakona, snažnim partijskim uticajem i namjernim dizanjem tenzija u već uzavrelom društveno-političkom ambijentu u Crnoj Gori. Uostalom, reagovanje ambasadorki UK i SAD, kao i portparolke EK je diplomatskim jezikom snažno upozorenje na iste ove stvari a mi pozivamo Vladu Crne Gore da ne odgovara na to onako kako je nama odgovorila, da poštuje zakon i da nas prestane kočiti na putu ka EU.

Milka Tadić Mijović, predsjednica, CIN CG
Goran Đurović, direktor, Media centar
Daliborka Uljarević, izvršna direktorka, CGO
Stevo Muk, predsjednik UO, IA