U petak, 19. juna održana je 12. sjednica Savjeta za reformu javne uprave kojom je presjedavao potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, Zoran Pažin.
Na dnevnom redu Savjeta bili su, između ostalog
-
- Izvještaj o radu Savjeta za reformu javne uprave za 2019. godinu,
- Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Strategije reforme javne uprave 2018-2020, za 2019. godinu,
- Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za sprovođenje Programa upravljanja javnim finansijama 2018-2020, za 2019. godinu.
Izrazili smo naše nezadovoljstvo zbog toga što je prošlo više od godinu dana od posljednje sjednice Savjeta (11. sjednica održana je u maju 2019. godine). U međuvremenu, nisu prihvatane inicijative za održavanje sjednica pokrenute od članova iz civilnog društva, a Savjet nije raspravljao o važnim dokumentima, kao što je polugodišnji izvještaj o sprovođenju strategije reforme javne uprave, izvještajima o optimizacije i drugim, niti o dešavanjima vezanim za gubljenje sredstava iz sektorske budžetske podrške, kao ni pitanjima važnim za reformu javne uprave, kao što je su bile predložene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama.
Ukazali smo na neophodnost izmjene načina rada Savjeta tako da ostvari svoju ulogu koordinacije reformskih procesa i smisleno doprinese sprovođenju strategije reforme javne uprave.
Osim detaljnih nalaza o reformi javne uprave, koje smo objavili u martu ove godine, ukazali smo na metodološke probleme u izvještavanju i praćenju aktivnosti i ispunjenja ciljeva. Posebno smo istakli važnost objektivnog informisanja javnosti o uspješnosti reforme javne uprave mjereno procentom povučenih sredstava iz sektorske budžetske podrške, kao i potrebu da javnost bude obaviještena o razlozima zbog koji smo primili samo pola od mogućeg iznosa podrške EU.
U pogledu sprovođenja Programa reforme upravljanja javnim finansijama, gotovo pet godina je potrošeno čekajući da počne sprovođenje velikih EU projekata, dok su oblasti kao što su transparentnost javnih finansija i prelazak na budžetiranje zasnovano na učinku ostali na istom nivou kao i u vrijeme usvajanja Programa. Posebno smo istakli problem nerada Uprave za imovinu i kašnjenja u uspostavljanju jednistvenog registra državne imovine, koji će prema navodima iz izvještaja, biti u testnoj fazi tek naredne godine.
Ove godine ističu tri ključna dokumenta za reformu javne uprave, Strategija reforme javne uprave, Program reforme upravljanja javnim finansijama i Plan optimizacije javne uprave. Potrebno je da učimo na neuspjesima ovih dokumenata kako bi naredne dokumente pripremili tako da su izvodljivi, smisleni i odgovaraju na potrebe građana.
