Objavljeno

Da li je depolitizacija obavještajnog sektora moguća?

Iako u Crnoj Gori postoji više institucija koje imaju nadležnost da vrše nadzor I kontrolu obavještajnog sektora, nadzora nema ili je vrlo površan, poručila je Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA

Bajramspahić je na panel diskusiji o depolitizaciji obavještajnog sektora sa regionalnom perspektivom koju je organizovao IA, kazala je da iako je Crna Gora prošla kroz reformu obavještajnog sektora pri ulasku u NATO, Srbija i Sjeverna Makedonija prednjače po pitanju transparentnosti i odgovornosti.

Nakon afere ’’Bomba’’ koja je razotkrila prisluškivanje 20.000 građana, političara na visokom nivou, novinara, tužilaca i sudija izvršena je reforma obavještajnog sistema uz detaljne smjernice Evropske unije, kazala je Magdalena Lembovska, iz Centra za evropske Strategije EUROTHINK. Navela je kako za razliku od Crne Gore u Makedoniji postoji veliko interesovanje za ovu temu u medijima i međunarodnoj zajednici.

Predrag Petrović, iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, kazao je da u Srbiji svjedoče ne samo da se službe bezbjednosti zarobljavaju, nego i da službe bezbjednosti učestvuju u zarobljavanju države i cijelog društva, poznat kao debeizacija ne samo uprave već i društva. Nakon postavljanja novog Zaštitnika ljudskih prava i sloboda javlja se diskontinuitet u kontroli sektora bezbjednosti, jer sada nema interesovanja za kontrolom kao što je to bio slučaj sa prethodnim Zaštitnikom, Sašom Jankovićem.

Povjerenik za slobodan pristup informacijama od javnog značaja i zaštitu ličnih podataka je, zajedno sa Zaštitnikom i organizacijama civilnog društva, u Srbiji kontrolisao način na koji telekomunikacioni operateri zadržavaju statističke podatke o komunikacijama. U Sjevernoj Makedoniji je ova kontrola uspostavljena kroz novi institucionalni sistem kojim se onemogućava da bivša kontra-obavještajna služba direktno preuzima podatke od operatera, već će to za njene potrebe činiti posebna institucija. Sa druge strane, u Crnoj Gori ANB ima mogućnost direktnog pristupa podacima.

Petrović, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku, naveo je da se centralizacija moći u Srbiji odvija putem tajne kontrole nad informacijama I kontrolom nad državnim tokovima, do čega dolazi postavljanjem na ključnim mjestima ljudi koji su lojalni vladajućoj političkoj partiji. Dodaje i da postoje jasne naznake da se državno bezbjednosne službe koriste u svrhe zastrašivanja kritičara vlasti, što se pokazalo na primjeru CEKOM organizacije koja se bavi ekološkom politikom i istraživački portal ‘’Južne vesti’’ uvodeći im finansijske kontroleiako one ne ugrožavaju nacionalnu bezbjednost.

Reforma obavještajnog sistema u Makedoniji je i dalje u toku, kazala je Lembovska, dodajući da je uspostavljena nezavisna institucija Operativno tehnička agencija (OTA) koja predstavlja vezu između operatera i tijela koja su ovlašćena za presretanje komunikacija. Na ovaj način OTA nema direktan pristup sadržajima komunikacija. Bajramspahić je, moderirajući panelom, napravila poređenje i kazala da bi ovakav sistem u Crnoj Gori značio da ANB traži odobrenje od Vrhovnog suda za pristup podacima.

Prilikom procesa reforme obavještajnog sektora u Makedoniji, i uspostavljanja nove Agencije nakon afere ‘’Bomba’’ uslijedila je bezbjedonosna provjeri svih službenika i gotovo polovina nije zadržala radni odnos.

Osvrnuvši se na proces učlanjenja Crne Gore u NATO, Bajramspahić je kazala kako određena pitanja važna za sam NATO nisu bila važna i za građane. Građanima je prilikom procesa bilo važno da Agencija pokaže više odgovornosti i transparentnosti u svom radu, kao I da se prisjeti da njen budžet plaćaju građani. Podsjetila je i da je budžet ANB u posljednjih nekoliko godina vrtoglavo rastao, pa sa 5 miliona eura budžeta od 2011. godine on je danas dosegao cifru od 9 miliona eura.

Zabrinjavajuća je činjenica da u 2019. godini na portalu ANB ne postoji nijedno obavještenje bilo koje vrste, ocijenila je Bajramspahić, i kazala da od 2005. godine postoji tendencija zatvaranja ove institucije. Navodi i da nadzora nad Agencijom ili uopšte nema, kada je u pitanju Ombudsman i AZLP ili je on vrlo površan, kada je u pitanju parlamentarni nadzor koji se sveo na razmatranje godišnjeg izvještaja o radu. Iako Parlament ima poseban zakon koji je regulisao njegove nadležnosti i omogućio da vrši kontrolu, bez ograničenja u smislu pristupa podacima i prostorijama, poslanici od 2010. godine nisu pokazali interesovanje da posjete ANB i pregledaju predmete i tehniku, daju preporuke za unapređenje zakonodavstva.

’’Bojkot Parlamenta se negativno odrazio na proces reformi obavještajnog sektora, jer je u normalnom funkcionisanju Parlamenta moglo biti izvršeno mnogo više inicijativa, zahtjeva i posjeti Agenciji’’ kazao je Aleksandar Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, dok je Boris Marić, CEGAS, upozorio da ne postoji društveni konsenzus oko nacionalnog interesa.

Stevo Muk, IA, ocijenio je da je jako malo urađeno od strane crnogorske opozicije kako bi se uspostavila kontrola i spriječila zloupotreba od strane jedne političke strane. Iako šest predstavnika opozicije u Odboru za bezbjednost i odbran imaju godišnjem izvještaju ANB jednom godišnje, javnost od 2010. godine ne zna kakve informacije sadrži izvještaj niti kakav je njegov kvalitet.

Zaključeno je da Agencija mora biti pod budnom pažnjom i da ukoliko nema međunarodnog pritiska, demokratska i civilna kontrola nad ovim sektorom mora biti uspostavljena.

Institut alternativa će do kraja mjeseca, sa partnerima iz Centra za evropske strategije EUROTHINK iz Sjeverne Makedonije i Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku iz Srbije objaviti pojedinačne nacionalne analize reforme obavještajnog sektora kao i zajedničku analizu u kojoj će se uporediti različite faze u kojima se zemlje nalaze.

Organizacija diskusije je dio projekta ’’Watching the Watchers: Towards Accountable Intelligence Services in the Western Balkans’’, koji zajednički sprovode Beogradski centar za bezbednosnu politiku iz Srbije, Centar za evropske strategije – EUROTHINK iz Sjeverne Makedonije i Institut alternativa iz Crne Gore. Projekat je podržao Evropski Fond za Balkan u okviru svog regionalnog programa Think and Link.

Objavljeno

Emisija o evropskim integracijama na Radiju Crne Gore

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, komentarisala je za Radio Crne Gore non-paper, neformalni radni dokument Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru.

Đurnić je kazala da je izvještaj takav kakav je i da se on ne može čitati na više načina, i da je teško ocijeniti je li on pozitivan ili negativan, te da je činjenica da u njemu postoji dosta negativnih ocjena.

“Činjenica je da se treba posvetiti onome što je loše u tom izvještaju i što je istaknuto kao problem, posebno nezavisnosti pravosuđa i dodjeli stanova javnim funkcionerima ili kredita pod povoljnim uslovima, i raditi na rješavanju tog problema od strane Vlade i svih nadležnih institucija”, kazala je Đurnić.

Đurnić je komentarišući reizbor Vesne Medenice za predsjednicu Vrhovnog suda kazala da je ta odluka, uprkos svim kritikama eksperata i zainteresovane domaće i međunarodne javnosti, donijeta na političkom nivou. “Treba stati na kraj političkim odlukama i to je jedini način da se napravi proboj u procesu evropskih integracija, i krajnje je vrijeme da Vlada koja je u prvom redu i horizontalno odgovorna za proces pregovora to shvati i počne da se ponaša u skladu sa tim”, dodala je Đurnić.

Đurnić je navela i da je Institut alternativa u prethodnom periodu kritikovao rad Agencije za sprječavanje korupcije (ASK), kao i da su te zamjerke potvrđene i u ovom izvještaju EK.

“Ukoliko je istina da direktor Agencije za sprječavanje korupcije napušta svoju poziciju, to jeste dobra odluka jer ocjene rada za ASK iz godine u godinu iste, te da su više puta podvučeni problemi sa menadžmentom Agencije koji je blizak političkim elitama”, kazala je Đurnić dodajući da je “problematično da se on prijavljuje u savjet jedne druge nezavisne institucije kako je nezvanično najavljeno, jer ako nije dobro upravljao ASK-om, onda neće biti ni dobar član Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup infromacijama”.

Đurnić je između ostalog komentarisala i potencijalne razloge za neotvaranje poglavlja 8, Akcioni plan za poglavlje 23, stanje u oblasti javnih nabavki, kao i potencijalne promjene u pristupnim pregovorima za EU, a čemu možete slušati u snimku emisije koji je u prilogu:

Emisija je emitovana 29.11.2019. godine na Radiju Crne Gore.

Objavljeno

Najava panela: Da li je depolitizacija obavještajnog sektora moguća?

Institut alternativa organizuje panel diskusiju ”Da li je depolitizacija obavještajnog sektora moguća? – Regionalna perspektiva” sa ciljem diskutovanja o crnogorskom ali i regionalnom iskustvu reforme obavještajnog sektora.

Nakon afere «Bomba» u Sjevernoj Makedoniji, koja je razotkrila nezakonito prisluškivanje 20 000 građana, započete su sveobuhvatne reforme, zakonske i institucionalne, pod okriljem evropskih i evroatlantskih integracija.

Sa druge strane, u Srbiji je reforma obavještajnog sektora jedno od mjerila u poglavlju 24 u okviru pregovora sa Evropskom unijom.

Tokom panel diskusije će biti pokrenuta diskusija o sledećim pitanjima:

• Šta možemo da naučimo na primjeru zloupotrebe službi bezbjednosti u Sjevernoj Makedoniji? Koja pitanja su se otvorila u radu na reformama? Koje su zakonodavne novine i koja progresivna rješenja su usvojena?

• Koja je uloga obavještajnog sektora u Srbiji u zarobljavanju države? Šta nam primjeri iz prakse govore? Kakve posljedice ostavljaju prejake veze između agencija i političara?

• Kako ojačati parlamentarni nadzor, unutrašnju kontrolu, nezavisne institucije i obezbijediti demokratsku i civilnu kontrolu rada službi?

Na ova pitanja će odgovore ponuditi:

 

• Magdalena Lembovska, Centar za evropske strategije – EUROTHINK, Sjeverna Makedonija,
• Predrag Petrović, Beogradski centar za bezbednosnu politiku, Srbija,

O crnogorskom iskustvu reforme obavještajnog sektora će govoriti Dina Bajramspahić, IA, koja će takođe moderirati diskusiju.

Panel diskusija će biti održana u četvrtak, 5. decembra, u hotelu ”CentreVille”, sa početkom u 11h.

Organizovanje diskusije podržao je Evropski fond za Balkan kroz projekat „Watching the Watchers: Towards Accountable Intelligence Services in the Western Balkans”, koji zajednički sprovode Beogradski centar za bezbednosnu politiku iz Srbije, Centar za evropske strategije – EUROTHINK iz Sjeverne Makedonije i Institut alternativa iz Crne Gore.

Objavljeno

Blog: Otrovna boja za djecu

Ministarstvo sporta i mladih je 1. avgusta ove godine ugovorilo javnu nabavku ustupanja izvođenja građevinskih radova – adaptacija sportske sale i sanitarnih čvorova u OŠ ”Štampar Makarije“ u Podgorici. Izvođač radova je firma ”ART Gradnja“ iz Bara koja je za ove radove dobila ugovor vrijedan 28.855, 95 eura.

Jedan savjesni roditelj učenika škole, inženjer – stručan za nadzor radova, tokom izvođenja radova u školi posumnjao je da izvođač radova ne koristi dozvoljenu boju za premazivanja zidova svlačionica fiskulturne sale. Roditelj je 1. oktobra obavijestio nadležna ministarstva i školu da je upotreba materijala korišćenih za adaptaciju zidova svlačionice u sklopu fiskulturne sale OŠ ”Štampar Makarije” (emajl lak i uljana boja za drvo) neuskladjena sa važećim propisima o zabrani i ograničenju korišćenja, stavljanja u promet i proizvodnji hemikalija koje predstavljaju neprihvatljiv rizik po zdravlje ljudi i životnu sredinu.

Pojednostavljeno, da se u unutrašnjosti objekta koriste boja i lak namijenjeni za spoljašnju upotrebu, pa zato mogu biti štetni za zdravlje.

Roditelj je tražio hitno zaustavljanje radova kao i temeljno mehaničko uklanjanje izvedenih slojeva. U vrijeme korišćenja svlačionica, miris boje je bio gotovo nepodnošljiv, a pojedina djeca su imala zdravstvene smetnje, mučnine, bol u stomaku, vrtoglavice. Nakon toga, svlačionice su zatvorene, a inspekcija je u nalazu od 15. oktobra zapisala da je izvođač sastrugao nenamjensku boju te da je nakon toga nanijeta odgovarajuća ”namjenska boja”.

Tako bi se taj slučaj završio, da roditelj koji je i pokrenuo ovaj slučaj nije nakon toga došao u prostor svlačionica, pošto je osjetila jak miris uljane boje i zagrebala površinu zidova i otkrila da se ispod nanijete boje nalazi ona ista nenamjenska i nedozvoljena boja.

Nakon ponovnog obraćanja inspekciji, sanitarna inspekcija je tokom prve polovine novembra izvršila nekoliko nadzora i o tome sačinila nekoliko zapisnika. U jednom od zapisnika inspekcija potvrđuje da izvođač radova nije postupio po nalogu inspekcije. Svlačionice su već dva mjeseca zatvorene.

Polovinom novembra je izgleda započeto uklanjanje opasne boje, ali o tome nema javnih i vjerodostojnih informacija. Ni Ministarstvo sporta i mladih, ni Ministarstvo prosvjete, ni Osnovna škola ni Uprava za inspekcijski nadzor nisu se javno oglasili povodom ovog slučaja punih 60 dana.

Ipak, sve što se naknadno dešavalo u ovom slučaju potvrđuje sumnje savjesnog roditelja koji je u ovom slučaju suštinski i u najboljem smislu te riječi “uzbunjivač“.

Međutim, kroz hodnike škole je umjesto zahvalnosti savjesnom roditelju i jasnog upozorenja da su svlačionice zatvorene u interesu djece odnosno zbog rizika po zdravlje, provijavao stav da ”eto tamo neki roditelji prave neke probleme, pa jadna djeca ne mogu da koriste svlačionicu”.

Važno je naglasiti da ovaj slučaj ukazuje na nešto što može biti od sistemskog značaja. Adaptacija javnih objekata izgleda da ne zahtijeva obavezni građevinski nadzor. Tako je moguće da je ova ili neka slična boja korišćena i na drugim mjestima, da se materijali opasni za zdravlje koriste u školskim ali i zdravstvenim ili drugim objektima od značaja za život i zdravlje ljudi. Moguće da prilikom adaptacije drugih objekata nije bilo nekog ko bi ukazao na kršenje pravila i opasnost po zdravlje. Tako sve ostaje na savjesti i profesionalizmu izvođača radova. Jedan izvođač radova kojem mogu da vjerujem, kazao mi je: “Da sam htio da stavim radioaktivni materijal u školu koju sam renovirao, mogao sam jer me niko nije kontrolisao”.

Izvođači radova bi morali znati da Krivični zakonik propisuje da “lice odgovorno za …izvođenje radova, koje pri vršenju tih poslova ne postupi po propisima o planiranju prostora i izgradnji objekata ili opštepriznatim tehničkim pravilima i time izazove opasnost za život ili tijelo ljudi……, kazniće se zatvorom od šest mjeseci do pet godina, a ako je djelo učinjeno iz nehata, učinilac će se kazniti novčanom kaznom ili zatvorom do tri godine.” To sve, naravno, ako se za slučaj sazna, Uprava za inspekcijski nadzor podnese krivičnu prijavu, a tužilaštvo procesuira slučaj.

Na kraju, zabrinjavajuće je u svemu ovome je što ova tema koju sam pokušao u više navrata, danima i sedmicama da iskomuniciram sa nekoliko medija nije pobudila gotovo nimalo njihove pažnje. Za mjesec i po dana nijedan medij nije objavio tekst o ovom slučaju. Da li će istražiti sistemske razmjere i izazove na koje ukazuje ovaj slučaj, ostaje da vidimo. Ono na šta nas ovaj slučaj podsjeća jeste da moramo vjerovati svojim očima i zdravom razumu, da ne smijemo vjerovati na riječ institucijama, da ne smijemo plašiti djecu ”uzbunjivačima” (zviždačima) odnosno onima koji nam ukazuju na mogući problem, i da na neki način treba da takvima odamo zahvalnost. S druge strane, da od rukovodstava škola moramo tražiti da budu ambasadori djece, a ne advokati ministara i ministarstava, da su im savjesni roditelji saradnici, a ne “prijetnja“.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Blog je originalno objavljen u Dnevnim novinama Vijesti, kao i na portalu ”Vijesti”.

Objavljeno

Stevo Muk u emisiji “Načisto” TV Vijesti

Pogledajte snimak emisije “Načisto” kod Petra Komnenića, na TV Vijesti, u kojoj je gost bio Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alterantiva. Tema o kojima se govorilo jesu glavne primjedbe Evropske komisije objavljenje  u non paper-u, a koje se tiču poglavlja 23 i 24,u, sa fokusom na pravosuđe.

Gosti emisije koja je emitovana 21. novembra 2019. godine, bili su i Ana Perović Vojinović, članica Sudskog savjeta, Ranko Krivokapić, poslanik SDP-a, i Velimir Rakočević, član Tužilačkog savjeta.

Muk smatra da se u radnom dokumentu Evropske komisije o stanju u poglavljima 23 i 24 nalaze gotovo sliče ili iste ocjene kao i u prethodnim izvještajima Evropske komisije, dodajući da sada te ocjene jasnijim rječnikom na nekim mjestima direktno ukazuju i na neka nova pitanja i izazove koja su se pojavila kao problematična.  “Meni se čini da sve ono što su nevladine organizacije, odnosno, kritički orijentisani dio nevldinih organizacija i javnosti govorio unazad šest mjeseci ili godinu dana, ljudi u Evropskoj komisiji prepoznali i zapisali u ovom dokumentu”, poručio je Muk.

 

Objavljeno

IA održao sastanak o javnim nabavkama sa TAIEX ekspertima

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, sastala se sa ekspertima TAIEX misije sa kojima je razgovarala o stanju u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori.

Cilj ekspertske misije bio je da mapira osjetljive i problematične oblasti u javnim nabavkama, kao i da obezbijedi procjenu efikasnosti sistema pravne zaštite u oblasti javnih nabavki u Crnoj Gori.

Ana je na sastanku predstavila ključne nalaze nekoliko istraživanja koja je Institut alternativa sproveo u prethodnom periodu.

Ukazala je na to da je sistem objedinjavanja nabavki roba i usluga tek u ranoj fazi sprovođenja, te da su problemi brojni i da postoji prostor za unapređenje, naročito u dijelu transparentnosti potrošnje za ove nabavke. Planiranje i izvještavanje o objedinjenim nabavkama u velikoj mjeri je decentralizovano, a kroz more podataka teško se dolazi do pouzdanih i detaljnih brojki o objedinjenoj potrošnji. Centralizovane nabavke ne planiraju se dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.

Kada su u pitanju nabavke male vrijednosti, Ana je istakla da je njihovim uvođenjem u crnogorski sistem javnih nabavki u velikoj mjeri smanjena transparentnost i konkurentnost postupaka. Nabavke male vrijednosti karakteriše široka diskrecija naručilaca – samo pragovi vrijednosti ovih nabavki propisani su Zakonom, dok se na sve ostalo primjenjuju pravila propisana internim aktima naručilaca. Ana je objasnila da je Predlogom novog Zakona o javnim nabavkama definisano da će ove nabavke biti regulisane aktom Ministarstva finansija, koji će važiti jednako za sve naručioce. Dodala je da je izuzetno važno da crnogorska javnost i Evropska komisija budu u najvećom mogućoj mjeri uključeni u proces pripreme ovog akta, kako bi on na pravi način odgovorio na izazove uočene u dosadašnjoj primjeni instituta nabavki male vrijednosti.

Ana je ukazala i na to da propisi koji su trenutno na snazi vrlo šturo uređuju nabavke u oblasti bezbjednosti i odbrane. Zakon o javnim nabavkama ovome je posvetio samo dva zakonska člana, a predviđena podzakonska akta nisu usvojena ni dvije i po godine od usvajanja zakona.

Ona je iskazala nezadovoljstvo što u okviru pripreme novog Zakona o javnim nabavkama nije održana javna rasprava i objasnila da je time narušen i obesmišljen princip participativnog donošenja odluka u crnogorskom društvu.

Sastanku su prisustvovali članovi TAIEX misije:

Edvins Parups, iz Sektora za metodološku podršku institucijama pod nadzorom Ministarstva kulture Letonije,

Dr Marcin Jedrasik, zamjenik direktora pravnog odjelenja Deputy Director, Legal Department, Solidarity Transport Hub Poljska (javno preduzeće, 100% državno vlasništvo),

Nina Čulina, načelnica Sektora za unaprijeđenje sistema i međunarodnu saradnju u Ministarstvu ekonomije, preduzetništva i obrta, Hrvatska

Sastanku je prisustvovao i gospodin Krzysztof ZUREK, predstavnik Generalnog direktorata za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, Evropska komisija.

Sastanak je održan 20. novembra 2019. godine, na predlog Delegacije Evropske unije u Podgorici.