Predloženi Zakon o SPI neodrživ u crnogorskom kontekstu

Usvajanje Nacrta zakona o slobodnom pristupu informacijama u datom obliku, vratilo bi nas 15 godina unazad.  Već se ionako godinama krećemo u tom smjeru, suočavajući se sa ćutanjem administracije, višegodišnjim postupcima pred Agencijom za slobodan pristup informacijama i prosječnim trajanjem postupaka pred Upravnim sudom dužim od 13 mjeseci.

To je na konferenciji ”Povratak osnovama: Informisani građani – aktivno društvo!” poručio Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa(IA).

Muk smatra i da Vlada i Ministarstvo javne uprave uporno negiraju direktnu vezu između transparentnosti i odgovornosti. ”Međutim, otvorenost nije sama sebi cilj, već preduslov za praćenje odgovornosti rada uprave”, poručio je Muk.

Službenica za politička pitanja u  Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, Akvile Normantiene, kazala je da slobodan pristup informacijama predstavlja važnu stavku u kontekstu Crne Gore kada su u pitanju pristupni pregovori sa Evropskom unijom.

Određene odredbe koju su sada u nacrtu ovog zakona, poput koncepta zloupotrebe prava, moraju biti pažljivo provjerene u crnogorskom kontekstu“, kazale je Normantiene i dodala da postoje druga pravna rješenja koja mogu spriječiti zloupotrebu prava na pristup informacijama.

Helen Darbishire, Izvršna direktorica organizacije Access Info Europe izrazila je zabrinutost zbog načina na koji je definisana zloupotreba prava na slobodan pristup informacijama.

Mi vam preporučujemo da ne nastavljate sa trenutnim predlogom zakona, mislim da je previše široko definisan u nekim djelovima i može da vam se obije o glavu“ istakla je Darbishire.

Saglasan u ocjeni da predložena odredba o zloupotrebi prava otvara mogućnost za diskreciono odlučivanje, SIGMA ekspert za javnu upravu, Dejan Milenković, dodao je da kao sporan vidi i član koji se odnosi na relativne izuzetke –  ”iz drugih razloga propisanih zakonom”.

”To je nešto što apsolutno ne bi trebalo da stoji u nacrtu jer se na taj način neograničeno otvara krug za moguće potencijalne izuzetke za ostvarivanje prava na pristup informaciji”, naglasio je Milenković.

Istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, Dina Bajramspahić, je kao glavni prigovor navela to što tokom javne rasprave i brojnih prezentacija nacrta zakona nisu dati argumenti koji su doveli do ovakvih rješenja.

”Ako ovakav zakon stupi na snagu, imaćemo cijele oblasti potpuno isključene iz zakona, ali mi nismo čuli zbog čega. Ne znamo šta je to navelo Vladu da ovako relaksira institucije, kao što su, recimo, policija i Agencija za nacionalnu bezbjednosti, od primjene zakona”, istakla je Bajramspahić.

Kao spornu, Bajramspahić navodi i odredbu koja se tiče sužavanja definicije informacije, što znači da organi uvode mogućnosti odbijanja pristupa informaciji koju imaju, tvrdeći da ta informacija nije od javnog značaja ili da nije vezana za rad, organizaciju i nadležnost organa.

Danijela Nedeljković Vukčević, generalna direktorica Direktorata za državnu upravu u Ministarstvu javne uprave (MJU), rekla je da je do predloženih izmjena dovela „nekonzistentnost normi, postojanje kontradiktornih određenja u jednom članu u odnosu na drugi, kratki rokovi za odlučivanje i veliki broj žalbi koje su trenutno u opticaju“.

„Svi prepoznaju bojazan od uvođenja instituta zloupotrebe prava u pravni sistem Crne Gore iz raznih okolnosti. Ono što je bitno je da smo mi probleme prepoznali, potrebno je utvrditi mjeru i predložiti ona rješenja koja su najbolja”, dodala je Nedeljković Vukčević.

Juanjo Cordero, međunarodni ekspert za pristup informacijama, kazao je da je pravo na slobodan pristup informacijama fundamentalno demokratsko pravo.

”Vlade i državni službenici su ti koji upravljaju javnim resursima koji pripadaju svim građanima Crne Gore, te da je ista stvar i sa informacijama. Zbog toga informacije moraju biti dostupne svim zainteresovanim akterima i veoma je važno da državni službenici budu odgovorni za to upravljanje resursima”, kazao je Cordero.

 

Slavoljupka Pavlović, pomoćnica generalnog sekretara institucije Povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu ličnih podataka rekla je da Zakon Republike Srbije nema nijedan apsolutni izuzetak od prava na pristup informacijama.

„To je ono što je, vjerujem, uvijek dobro rješenje koje vodi većoj transparentnosti  i zbog čega je u normativnom smislu ovaj zakon ubrajan u jedan od najboljih zakona”, istakla je Pavlović i dodala da su sve informacije koje imaju direktne ili indirektne veze sa raspolaganjem javnim novcem par excellence informacije koje moraju biti dostupne javnosti.

Zamjenica Povjerenika za informacije u Sloveniji, Kristina Kotnik Šumah je kazala da Slovenija ima jako dobro definisane izuzetke, koji su taksativno nabrojani u Zakonu o SPI, i ne postoje generalni izuzeci ili ograničenja koja bi se mogla definisati u nekom specijalnom zakonu.

„Kod nas postoji jedanaest izuzetaka i svi su precizno definisani – tačno se zna šta je poslovna tajna i tajni podatak i na šta se oni mogu odnositi“, rekla je Kotnih Šumah i dodala da, ukoliko neki podatak nije suštinski tajan, niko ga ne može proglasiti tajnim.

Govoreći o zloupotrebi prava, Kotnik Šumah je istakla da je vrlo bitno da se to u praksi koristi jako restriktivno. „U Sloveniji, javni organi ne mogu odbiti zahtjev zbog zloupotrebe prava zato što je tražen veliki broj dokumenata ili postupanje po zahtjevu podrazumijeva veliku količinu posla“, dodala je ona.

Lana Podgoršek iz NVO Programiraj za Hrvatsku je istakla da je Zakon o slobodnom pristupu informacijama u Hrvatskoj dobro definisan, ali da postoje izazovi pri sprovođenju ovog zakona u praksi.

”Problemi se javljaju kod dostavljanja informacija u otvorenom formatu, informisanju građana o tome koje informacije bi trebale biti javne”, kazala je Podgoršek.  Ona je dodala i da često službenici ne znaju šta smiju objaviti a šta ne, što dodatno produžava proces.

Konferencija je organizovana u okviru projekta “You4EU – Učešće građana 2.0” koji realizujemo u saradnji sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Slovenije (PINA), Hrvatske (GONG) i Španije (Access Info Europe). Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz program “Evropa za građane i građanke”.

Najava konferencije “Povratak osnovama: Informisani građani – aktivno društvo!”

U četvrtak, 14. novembra 2019. godine organizujemo konferenciju “Povratak osnovama: Informisani građani – aktivno društvo”, u prostorijama EU Info centra, sa početkom u 11h.

Konferenciju organizujemo kako bismo, nakon formalne javne rasprave o Nacrtu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, koju je organizovalo Ministarstvo javne uprave i koja je trajala do 31. oktobra, obezbijedili još jednu priliku za diskusiju o ovom Nacrtu zakona, kao i o stanju u ovoj oblasti u Crnoj Gori i drugim zemljama iz kojih dolaze naši projektni partneri i stručnjaci za ovu oblast.

U uvodnom dijelu konferencije govoriće Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa i  Akvile Normantiene, službenica za politička pitanja u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori.

U okviru konferencije organizujemo dva panela, nakon čega ćemo otvoriti diskusiju za učesnike.

U okviru prvog panela “Slobodan pristup informacijama: Zvijezda vodilja ka demokratiji” govoriće:

Juanjo Cordero, Međunarodni ekspert za pristup informacijama, Sustentia, Španija
Slavoljupka Pavlović, Pomoćnica generalnog sekretara institucije Povjerenika za informacije od javnog značaja i zaštitu ličnih podataka, Srbija
Kristina Kotnik Šumah, Zamjenica Povjerenika za informacije, Slovenija
Lana Podgoršek, NVO Programiraj za Hrvatsku, Hrvatska

Moderatorka panela biće Ana Đurnić, istraživačica javnih poltika u Institutu alternativa.

U okviru drugog panela “Najave novih zabrana pristupa informacijama: Slučaj Crne Gore” govoriće:

Danijela Nedeljković Vukčević, Generalna direktorica Direktorata za državnu upravu, Ministarstvo javne uprave, Crna Gora
Helen Darbishire, Izvršna direktorica, Access Info Europe, Španija
Dejan Milenković, Ekspert za javnu upravu, SIGMA
Dina Bajramspahić, Istraživačica javnih politika, Institut alternativa, Crna Gora

Drugim panelom će moderirati Marko Sošić, istraživač javnih politika u Institutu alternativa.

Konferenciju organizujemo u okviru projekta “You4EU – Učešće građana 2.0” koji realizujemo u saradnji sa partnerima iz Srbije (Beogradska otvorena škola), Slovenije (PINA), Hrvatske (GONG) i Španije (Access Info Europe). Projekat sprovodimo uz finansijsku podršku Evropske unije, kroz program “Evropa za građane i građanke”.

I skupi pokloni i putovanja pod stavkom “ostalo”

 

Netransparentno potrošeno 50 miliona eura iz budžeta za pet godina, moguće zloupotrebe i nezakonitosti niko ne kontroliše

Stavku “ostalo” u budžetu mnoge institucije koriste kako bi sakrile na šta troše novac građana, a moguće zloupotrebe i nezakonito poslovanje niko ne kontroliše i ne kažnjava.

To proizlazi iz dostupne dokumentacije mnogih organa državne uprave i institucija, izjava nadležnih i ocjena nezavisnih eksperata iz te oblasti.

Izdaci države na liniji “ostalo” rastu iz godine u godinu i iznose gotovo 50 miliona za prethodnih pet godina.

Na upit da dostave detalje o potrošnji na stavci “ostalo”, pojedine institucije nisu odgovorile, neke su proglasile dokumentaciju tajnom, dok su ostale dostavljale nepotpunu dokumentaciju.

Sa druge strane, iz analitičkih kartica vidi da su sa te budžetske pozicije plaćani parking prostori, kablovska televizija, hotelski smještaj, pokloni i skupocjene ženske i muške torbe…

Iz Ministarstva finansija ni nakon više mjeseci nijesu odgovorili konkretno na pitanja u vezi sa linijom ”ostalo”, ali je iz tog resora saopšteno da prema Zakonu o fiskalnoj odgovornosti oni ne odgovaraju za zakonitost potrošnje, već budžetske jedinice…

Plaćaju šta stignu

Nevladina organizacija Institut alternativa (IA) ni nakon tri mjeseca nije dobila odgovor na zahtjev za pristup informacijama od predsjednika Crne Gore i Generalnog sekretarijata Vlade, kojim je tražena dokumentacija o potrošnji na poziciji “ostalo”.

Istraživač javnih politika u IA, Marko Sošić, objasnio je da je, sa druge strane, više institucija rashode na ovoj poziciji označilo stepenom interno. Među njima su Ministarstvo unutrašnjih poslova, koje na toj poziciji vode “sredstva za posebne operativne potrebe”, kroz isplatu gotovine, ali je sva dokumentacija o tome proglašena tajnom. Ne samo za NVO, već i za Državnu revizorsku instituciju (DRI) koja je u izvještaju o reviziji MUP-a za 2015. godinu navela da joj prilikom kontrole ovih troškova nijesu date priznanice, fakture ili druga dokumenta koja ih potkrepljuju.

Sošić je rekao da je Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) takođe proglasila tajnom dokumentaciju o potrošnji na svojoj budžetskoj liniji “ostalo” od ukupno 120.000 eura. To je učinilo i Ministarstvo zdravlja krajem prošle godine.

“IA je tražio uvid u rješenje kojim je dokumentacija proglašena tajnom kako bi saznali šta je to u potrošnji Ministarstva zdravlja čije bi objavljivanjem nastupile ili mogle nastupiti štetne posljedice za bezbjednost i odbranu, vanjsku, monetarnu i ekonomsku politiku (Zakon o tajnosti podataka, član 3), ali ni nakon više od mjesec nijesu odgovorili na ovaj zahtjev”, kazao je Sošić.

Prema dokumentaciji IA, institucije u liniju “ostalo” svrstavaju izdatke za koje postoje posebne budžetske linije, kršeći budžetska pravila i otežavajući praćenje potrošnje. Sošić je kazao da je Zavod za zapošljavanje na poziciji “ostalo” klasifikovao usluge arhiviranja, nabavke poklona, poput zastave i primjeraka “Gorskog vijenca”.

Ministarstvo pravde je u “ostale” troškove svrstalo usluge oglašavanja u medijima, hotelskog smještaja, prevoza, pranja vozila, avionske karte i prevoz automobilom, korišćenje VIP salona na aerodromu Podgorica, iako za većinu ovih kategorija troškova postoje posebne budžetske linije.

Sošić je ukazao da je Ministarstvo vanjskih poslova dostavilo samo analitičke kartice “ostalih” izdataka u programu “Diplomatsko-konzularna predstavništva”, ali ne i dokumentaciju kojom pravdaju uplate.

DRI je nedavno saopštila da ambasade na ovoj poziciji vode troškove kao što su nabavka materijala, zakup prostora, usluge prevoza, štampe, oglašavanja, prevođenja, smještaja, i advokatske usluge, za koje postoje posebne budžetske linije.

Slična je situacija i sa Ministarstvom odbrane, iz čijih se analitičkih kartica vidi da se gotovo sve uplate odnose na troškove putovanja, u inostranstvu i u zemlji, kroz korišćenje usluga agencija, za šta postoji posebna linija “službenih putovanja”, ili “usluga prevoza”.

IA uspjela je da dobije dokumentaciju iz tužilaštva, iz koje se vidi da su sa linije “ostalo” plaćane članarine u međunarodnim organizacijama, iako postoji posebna stavka u budžetu za tu namjenu, kao i zakup parking prostora, plaćanje kablovske televizije i putarine za Monteput i usluge fotografisanja konferencije.

Analitičke kartice koje je ta NVO dobila na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama pokazuju da su sa stavke “ostalo” u sudstvu plaćani novogodišnji paketići i pokloni, uključujući lukzusnu žensku torbu od 1.426 eura i mušku od 406.

Sošić je kazao da se, kroz pogrešno klasifikovanje ili skrivanje kroz stavku “ostalo”, otežava praćenje tekuće potrošnje i sprovođenje mjera štednje.

Problem, kako je ocijenio, nije samo u nepreciznosti finansijskog izvještavanja, već se pozicija “ostalo” koristi za skrivanje troškova.

Budžet je netransparentan

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica kaže da analitičke kartice koje su pojedine potrošačke jedinice dostavile ne daju kvalitetan pregled u vezi izdataka plaćenih sa linije 4199 – Ostalo:

“Predstavljaju uobičajene procedure da se ‘zaledi’ saradnja sa javnosti, a sprovodi se kroz prosljeđivanja dokumentacije u vezi sa izadaima koji najmanje govore o stvarnim troškovima na poziciji 4199 – Ostalo”.

Kasalica je ocijenila da je većina dokumentacije koja prati izdatke našeg budžeta obilježena oznakom “interno”, što u cjelosti, nezavisno o kojoj se klasifikaciji izdataka radi, budžet poreskih obveznika Crne Gore čini nedovoljno transparentnim dokumentom.

Pojasnila je da je na osnovu Predloga Zakona o završnom računu budžeta za 2018, za izdatke ekonomske klasifikacije 4199 – Ostalo planirano da se izdvoji 17,2 miliona (nakon rebalansa i preusmjeravanja), dok je na kraju prošle godine izvršeno 13,5 miliona eura.

“Ako kao odgovorni poreski obveznici moramo prihvatiti da se troškovi ANB-a, vojske, Ministarstva odbrane i Uprave policije ne mogu, osim kroz parlamentarnu kontrolu, dokumentovati, to ne može da važi za Ministarstvo saobraćaja, Upravu za nekretnine i Ministarstva turizma i održivog razvoja. Ovo su značajni iznosi, koji moraju biti jasno podijeljeni sa javnosti Crne Gore”, poručila je.

Ona je ocijenila da je za poziciju 4199 – Ostalo već dovoljno podataka da nas Vladina netransparentnost, osim minimum kroz završni račun, ne približava standardima agende EU pridruživanja.

 

Ministarstvo: Za zloupotrebe nismo odgovorni

Generalni direktor Direktorata za budžet u Ministarstvu finansija Bojan Paunović, tvrdi da Zakonom o fiskalnoj odgovornosti ministar nije odgovoran za zakonitu realizaciju budžeta. On je objasnio da će, sa programskim budžetom, trenutna ekomonska klasifikacija izgubiti primat u potpunosti.

“Ekonomska klasifikacija ima svrhu za računovodstvene potrebe, a mi što je koristimo za obrazlaganje namjenske potrošnje, to je već nešto što je trenutno stanje”, tvrdi Paunović.

On je istakao da programski budžet stvara uvid u namjensku potrošnju i da će unaprijediti cijeli proces jer ćemo imati detaljniji prikaz svrsishodnosti trošenja novca građana.

“I dalje će taj novac da bude prikazan po ekonomskoj klasifikaciji, ali će struktura programa doživjeti reviziju i mnogo detaljniji prikaz…”.

Paunović je rekao da je naš sistem klasifikacije zastario, jer se bazira na standardima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) iz devedesetih godina, ali da se trenutno radi uvođenje standard EU (ESA 2010), pa će doći i do poboljšanja s aspekta transparentnosti. Stavka ostalo, međutim, i dalje će postojati.

Paunović tvrdi da će biti otvorene nove linije pa će se pojedini aspekti potrošnje, koji su bili klasifikovani pod stavkom “ostalo”, moći prikazati pod nekom drugom.

“Klasifikacija troškova se vrši u postupku pripreme Zakona o budžetu, pa kroz izvršenje budžeta na bazi informacija koje dostavljaju budžetski korisnici. Trezorsko poslovanje se bazira na necentralizovanom sistemu, nalog podnose budžetski korisnici da se plaća sa konkretne stavke”.

To, prema riječima Paunovića, znači da Ministarstvo finansija ne ulazi u domen zakonitog izvršenja budžeta, već, “više u domen potrebe vođenja glavnih knjiga”.

A za zakonitost potrošnje i podnošenje naloga odgovorni su ti isti budžetski korisnici.

NTO promoviše turizam, ali i pomaže gubitašu

Iz IA su podsjetili da je Nacionalna turistička organizacija (NTO) prije dvije godine avansno uplatila 3,6 miliona Montenegro Airlinesu, a taj “trošak” sakriven je u okviru stavke “ostale usluge”. Sošić je rekao da je IA tražila analitičke kartice i osnov za ovu uplatu, ali ih je NTO obavijestila da je dokumentacija proglašena tajnom, rješenjima Ministarstva održivog razvoja i turizma.

“U 2017. godini, budžet NTO je bio 5,2 miliona eura, što znači da je uplata MA iznosila gotovo 70 odsto budžeta te institucije. Ipak, u obrazloženju završnog računa budžeta NTO, ovaj ubjedljivo najveći trošak te institucije se ne pominje ni jednom riječju. Avansnu uplatu za MA, NTO je klasifikovala pod stavkom ‘ostale usluge’, što potvrđuje tezu koju godinama zagovaramo – da budžetske stavke sa predznakom ‘ostalo’, između ostalog, predstavljaju džepove za skrivanje transakcija nad kojima niko ne vrši nadzor”, ukazao je Sošić.

Iz NTO su, odgovarajući na pitanja, kazali da se sa stavke “Ostale usluge” finansiraju “sve aktivnosti koje realizuju na promociji turističke ponude Crne Gore u zemlji i inostranstvu”.

To su, tvrde, promotivne aktivnosti, kao što su učešće na međunarodnim sajmovima, organizovanje radionica… Odgovorili su da se sa ove linije finansira i realizacija programa podsticajnih mjera u oblasti turizma, ali i izdaci za istraživanje tržišta i praćenje turističkog prometa i trendova, održavanje web portala, usluge štampe, kopiranja, snimanja…

Sošić: I u budžetu DRI ima nepravilnosti

Sošić je istakao da je, prema dostupnoj dokumentaciji, Agencija za sprečavanje korupcije u “ostale” troškove svrstala troškove pravosnažnih sudskih presuda, usluge obezbjeđenja i održavanje opreme, iako za sve to postoje posebne linije.

Prema njegovim riječima, čak i DRI, koja bi trebalo da vodi primjerom u pogledu tačnosti finansijskog izvještavanja, je na poziciji “ostalo” knjižila i troškove za prevoz, koji predstavljaju uslugu i svrstavaju se ili u službena putovanja ili usluge prevoza. U reviziji završnog računa budžeta za 2018. godinu, DRI se nije posebno bavila kategorijom “4199 – Ostalo”.

Novinarka: Ana Komatina

Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Money Watch: Civilno društvo, Čuvar budžeta!”, koji sprovodi Institut alternativa, uz podršku Evropske unije i kofinansiranje od strane Ministarstva javne uprave. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave.

Tekst je originalno objavljen u Dnevnim novinama ”Vijesti”.

 

IA na trećoj SIGMA regionalnoj konferenciji o javnim nabavkama

Ana Đurnić, istraživačica javnih politika u Institutu alternativa, učestvovala je na trećoj regionalnoj konferenciji o javnim nabavkama koja je održana u Tbilsiju, Gruziji, 6. i 7. novembra 2019. godine.

Ana je u okviru panela u ulozi civilnog društva u nadzoru nad sprovođenjem javnih nabavki govorila o tome kako funkcioniše sistem javnih nabavki u Crnoj Gori, koje su naproblematičnije oblasti i na koji način Institutu alternativa nastoji da doprinese unapređenju tog sistema.

Ana je kazala da procedure nabavki male vrijednosti karakteriše široka diskrecija naručilaca da samostalno uređuju ove nabavke, kašnjenje organa pri usvajanju internih akata kojim se rugulišu nabavke male vrijednosti, kao i nedovoljna transparentnost i konkurentnost ovih postupaka.

Govoreći o objedinjenim nabavkama u Crnoj Gori, Ana je istakla da je obaveza objedinjavanja nabavki uvedena u januaru 2018. godine, i da je planiranje i izvještavanje u velikoj mjeri decentralizovano, te da se kroz more podataka teško dolazi do pouzdanih i detaljnih brojki o objedinjenoj potrošnji. Kao problem je navela i to što se centralizovane nabavke ne planiraju dovoljno detaljno i na vrijeme, što stvara probleme u praksi, a upravu ostavlja bez nekih od ključnih sredstava za rad i funkcionisanje.

Kao ključne probleme nabavki u oblasti bezbjednosti i odbrane, Ana je istakla to što podzakonski akti u ovoj oblasti nikad nisu usvojeni, dok sam Zakon vrlo površno reguliše ove nabavke kroz samo dva zakonska člana. Ana je ukazala i na to da većina dokumenata u vezi sa ovim nabavkama nije javno dostupno i označeno je stepenom tajnosti ”Interno”.

Ana je kazala i da je Vlada usvojila Predlog novog Zakona o javnim nabavkama, ali da on nije pripremljen u participativnom procesu koji bi uključio sve zainteresovane strane. Istakla je i da su oblasti koje su se u dosadašnjoj primjeni pokazale kao najproblematičnije, ostavljene da budu regulisane posebnim aktima nakon usvajanja Zakona.

Tokom dvodnevne konferencije razgovaralo se o politikama javnih nabavki koje promovišu Evropska unija i OECD, alatima za povećanje efikasnosti (uključujući i alate za centralizovane nabavke i okvirne sporazume), elektronskim nabavkama, pristupu malih i srednjih preduzeća tržištu nabavki, kao i ključnim uslovima za nezavisan i efkisan sistem kontrole.

Konferenciju su organizovali SIGMA i Državna agencija za javne nabavke Gruzije, za šest zemalja susjeda Evropske unije (Jermenija, Azerbejdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldavija i Ukrajina).

Više informacija o konferenciji možete pronaći na ovom linku.

Pet NVO podnijelo primjedbe: Vlada predlaže zakon o skrivanju informacija

Pet nevladinih organizacija dostavilo je Ministarstvu javne uprave brojne primjedbe na Nacrt Zakona o slobodnom pristupu informacijama, jer su predložene izmjene suprotne Ustavu Crne Gore, međunarodnim konvencijama, kao i praksi Evropskog suda za ljudska prava.

Tim nacrtom se uvode sistemska ograničenja pristupa informacijama, novi osnovi za skrivanje podataka, ukidaju se postojeća prava građana i obaveze organa vlasti, a ne rješavaju se problemi u praksi koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka bilo kakve odgovornosti. Gotovo sve predložene izmjene Zakona sužavaju postojeća prava građana.

Sistemska ograničenja

Nacrtom se ugrožava kompletan sistem pristupa informacijama:

Uvodi se „zloupotreba prava“ na pristup informacijama kao osnov za odbijanje zahtjeva, a uopštena i neprecizna formulacija omogućava da se te odredbe primjenjuju proizvoljno u maltene svim slučajevima;

Sužava se definicija informacije i ostavlja mogućnost da se u svakom pojedinačnom slučaju proizvoljno utvrđuje da li su traženi podaci „od javnog značaja“;

Prema stavovima Evropskog suda za ljudska prava, zakon mora biti „predvidljiv“, odnosno fomulisan sa dovoljnom preciznošću da omogući svakoj osobi da u skladu s njim uredi svoje postupanje, i da obezbijedi pravnu zaštitu protiv arbitrarnog mijesanja javnih vlasti u uživanje ljudskih prava garantovanih Konvencijom. Međutim, Vladin nacrt zakona je upravo napisan tako da omogućava neograničenu samovolju organa u odlučivanju o pristupu informacijama.

Tajne

Nacrtom Zakona se omogućava da neograničen broj podataka bude proglašen tajnom:

Uvode se apsolutna ograničenja pristupa podacima u obavještajno – bezbjedonosnom sektoru, kao i informacijama koje se razmjenjuju u okviru saradnje sa međunarodnim organizacijama ili drugim zemljama;

Predviđa se da osnov za skrivanje informacija može da se uvodi i drugim zakonima, što znači da je lista izuzetaka neograničena;

Ne propisuje se pojam poslovne tajne, koji se u praksi najčešće navodi kao razlog za ograničenje pristupa informacijama, iako ni jednim zakonom nije definisano šta može biti proglašeno poslovnom tajnom.

Međunarodni standardi predviđaju preciznu listu mogućih ograničenja prava na pristup informacijama.

Nacrtom je predviđeno je da se za podatke koji su proglašeni tajnom zbog zaštite privatnosti, bezbjednosti, odbrane, spoljnje, monetarne i ekonomske politike, ne sprovodi test štetnosti.

Prema međunarodnim standardima, u svakom pojedinačnom slučaju mora se utvrditi da li je veći javni interes da informacija bude objavljena, od interesa koji se štiti skrivanjem podataka.

Ukidanje postojećih prava i obaveza

Ukida se obaveza političkih partija da objavljuju podatke o svom finansiranju, pa se u susret izbornoj godini isključuju iz obveznika zakona;

Ukida se obaveza institucija da proaktivno objavljuju javne registre koji su u njihovom posjedu, mišljenja eksperata na nacrte i predloge zakona, kao i podatke o prihodima javnih funkcionera;

Ukidaju se troškovi postupka, pa će građani morati da sami plaćaju troškove advokata čak i kada je im je prekršeno Ustavno pravo, i snositi teret zato što su pokrenuli postupak protiv nezakonite odluke nekog organa vlasti;

Dodatno, Nacrtom se produžavaju rokovi za odlučivanje i po zahtjevima i po žalbama, što pristup podacima odlaže u tako velikoj mjeri da obesmišljava dobijanje informacije.

Međunarodni standardi propisuju da stranka mora imati pristup sudu i u vezi sa obeštećenjem i naknadom troškova koje je uzrokovala druga stranka, u ovom slučaju država, odnosno organ vlasti. Svako ograničenje pristupa sudu mora imati legitiman cilj, a sredstva koja se koriste moraju biti proporcionalna tom cilju.

Zadržane „korisne nejasnoće“

Nisu riješeni problemi u primjeni Zakona koji dovode do višestrukog kršenja prava i izostanka odgovornosti organa vlasti:

Ne propisuje se obaveza meritornog odlučivanja po žalbama kojim bi se prekinuli višegodišnji postupci u kojima organi vlasti uporno krše zakon, iako su njihova rješenja više puta poništavana.

Ne rješava se pitanje nadzora nad sprovođenjem Zakona, iako se odredbe o prekršajnoj odgovornosti ne sprovode u praksi, pa se prava građana na pristup informacijama krše bez bilo kakvih posljedica.

Očekujemo da Vlada povuče predložene izmjene Zakona i uskladi ih sa Ustavom i međunarodnim standardima.

Publikaciju sa komentarima i primjedbama u vezi predloženih odredbi Nacrta Zakona o slobodnom pristupu informacijama možete pronaći na ovom linku.

NVO Mreža za afirmaciju nevladinog sektora – MANS
NVO Institut Alternativa – IA
NVO Akcija za ljudska prava – HRA
Centar za Monitoring i istraživanje – CEMI
Centar za građanske slobode – CEGAS

 

 

 

Poslovne tajne javnih preduzeća: Paradoksi prakse u Crnoj Gori

U crnogorski Zakon o slobodnom pristupu informacijama 2017. godine uveden je pojam poslovne i poreske tajne kao osnov ograničenja pristupa informacijama. Ne postoji jedinstvena definicija poslovne tajne u crnogorskom zakonodavstvu, što ostavlja prostor za zloupotrebu ovog instituta.

U naporu da osvijetlimo ovo pitanje, fokusirali smo se na preduzeća u vlasništvu države, koja ostaju zanemarena oblast u upravljanju javnim finansijama, uprkos tome što imaju značajan udio u javnoj potrošnji i ukupnoj ekonomiji. Iako ne postoje zvanični zbirni podaci o broju javnih preduzeća u Crnoj Gori, IA je 2015. godine prebrojao 37 preduzeća u većinskom vlasništvu države, dok ih je prema najnovijim podacima Ministarstva finansija iz 2019. godine svega 32. Samo 21 preduzeće za koje postoje dostupni podaci na portalu Poreske uprave u 2018. godini zapošljavalo je 5 286 ljudi, na čije zarade je potrošeno preko 70 miliona eura. Skoro polovina ovih preduzeća (njih devet) u prethodnoj godini poslovala je sa gubicima, koji ukupno iznose preko osam miliona eura.

Sa ciljem da rasvijetlimo pitanje na šta se sve odnose poslovne tajne javnih preduzeća, najprije smo prikupili javno dostupna dokumenta (statute preduzeća, pravilnike o poslovnoj tajni) a poslata su i dodatna 24 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, kako bismo ostvarili uvide u odluke upravnih odbora ili druge interne akte kojima se normira upravljanje poslovnim tajnama u ovim preduzećima koje nisu javno dostupne. U prvom dijelu dajemo pregled kategorija informacija koje se najčešće označavaju poslovnom tajnom od strane crnogorskih „javnih” preduzeća, a u drugom dijelu prikupljene podatke analiziramo u svijetlu međunarodnih standarda. Na kraju, ukazujemo na potrebu preciznijeg normiranja poslovne tajne u crnogorskom pravnom sistemu, ali i na detaljno propisivanje izuzetaka – kategorija informacija koje preduzeća u većinskom vlasništvu države i lokalnih samouprava ne smiju proglasiti poslovnom tajnom.