Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) ne objavljuje materijale za sjednice Savjeta unaprijed, čime se onemogućava ionako ograničeno učešće zainteresovane javnosti u radu sjednica ovog tijela. Tako Agencija nije objavila ni Treći kvartalni izvještaj o sprovođenju Plana ASK u 2018. godini i Predlog Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistemazaciji radnih mjesta, koje će Savjet razmatrati na sljedećoj sjednici.
Na dnevnom redu sjednice Savjeta zakazane za utorak, 30. oktobar, naći će se Treći kvartalni izvještaj o sprovođenju Plana rada ASK za 2018. godinu i Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u ASK. Oba dokumenta bi stručnoj javnosti mogla biti vrlo zanimljiva za praćenje i učešće u raspravi na sjednici Savjeta.
Prvi, iz razloga što je nezadovoljstvo radom Agencije i nedostatkom njenih konkretnih rezultata stiglo i do Brisela, pa je rad Agencija vrlo nepovoljno ocijenjen u poslednjem izvještaju Evropske komisije od aprila 2018. godine. Dodatno, od Evropske komisije uskoro očekujemo i treći nezvanični dokument o Poglavljima 23 i 24, u kom će rad Agencije takođe biti jedna od tema. Zato ovaj dokument – izvještaj o radu Agencije za treći kvartal ove godine iziskuje širu, otvorenu raspravu o njegovom sadržaju.
Takođe, potrebno je da članovi Savjeta, koji za sebe tvrde da su nezavisni i da je Savjet, generalno, jedno nezavisno tijelo, čuju mišljenje nepristrasnih stručnjaka iz redova NVO o radu Agencije i preporuke za unaprijeđenje, prije nego što usvoje ovaj dokument.
Drugi dokument koji će se naći na stolu članova Savjeta u utorak takođe zalužuje otvorenu raspravu. Prvenstveno, iz razloga što je u toku sprovođenje Plana optimizacije broja zaposlenih u javnoj upravi, a na snazi zabrana zapošljavanja u javnoj upravi do 1. jula 2019. godine. Dodatno, Planom optimizacije Vlada je obećala da će oko 3200 zaposlenih prestati da radi u javnoj upravi.
Iz svih ovih razloga, Predlog Pravilnika Agencije morao bi biti javno dostupan i predmet šire rasprave prije nego što ga Savjet formalno usvoji. Tema za raspravu bi naročito moglo biti da li se predloženi Pravilnik o sistematizaciji ASK kosi sa principima i ciljevima procesa optimizacije.
Pravilnik u unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u Agenciji predlaže njen direktor, a usvaja Savjet ASK.
Rad Savjeta Agencije karakteriše izuzetna netransparentnost. Izmjenama Poslovnika o radu Savjeta iz maja 2016. godine, sjednice ovog tijela praktično su zatvorene za praćenje od strane predstavnika nevladinih organizacija (NVO). Obrazloženje za to bilo je da predstavnici NVO praćenjem sjednica ne doprinose efikasnosti rada ovog tijela, te da mogu samo učestvovati uz prethodno dostavljanje članovima Savjeta onoga o čemu žele da govore u pisanoj formi, na osnovu čega će se Savjet izjasniti o učešću.
Međutim, čak i ovakvo već ograničeno i vrlo kontrolisano učešće u radu sjednica Savjeta, u potpunosti je onemogućeno praksom da se materijali za sjednicu objavljuju tek pošto su usvojeni, i kada se više ni na koji način ne može uticati na njihov sadržaj.
Iz svih ovih razloga potrebno je da Agencija objavi ove, ali i materijale za sve naredne sjednice, kako bi se zainteresovana javnost sa njima upoznala i na osnovu toga opredijelila za učešće u radu Savjeta, te pružila svoju ekspertizu i mišljenje o dokumentima koja usvaja ovo tijelo.
Cilj unutrašnjih mehanizama za utvrđivanje odgovornosti je da se napravi razlika između policijskih službenika koji poštuju zakon i pravila službe i onih koji to ne rade ili rade u manjoj mjeri, poručila je Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA.
Ona je na panel diskusiji, koju je organizovao IA pod nazivom ”Unutrašnji mehanizmi za utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika” istakla važnost dosljednog i neselektivnog procesuiranja policijskih službenika. Bajramspahić navodi i da se odgovornost blagovremeno utvrđuje za one službenike koji su zaspali tokom treće smjene, dok izostaje krivična odgovornost i preispitivanje ozbiljnijih slučajeva, kao što su enormna bogaćenja pojedinih policijskih službenika.
Zaključci i preporuke ove panel diskusije, koja je okupila sagovornike iz Odjeljenja unutrašnje kontrole policije, Disciplinske komisije i Etičkog odbora, odnose se na unaprijeđenje rada ovih organa, osnaživanje njihove nadležnosti i kapaciteta, kao i zapošljavanje najkvalitetnijih kadrova.
”Teško je angažovati kadrove jer naši poslovi nisu popularni, naprotiv, vrlo su omraženi. Takođe, naše najkvalitetnije kadrove uzima Uprava policije. U dijelu zarada smo praktično izjednačeni sa policijskim službenika, a budući da se zaposleni ”zamjeraju” kolegama kroz rad, ovakvo stanje ne motiviše službenike da odaberu poslove Unutrašnje kontrole policije” navela je Marina Radonjić, glavna policijska savjetnica u Odjeljenju za unutrašnju kontrolu policije.
Stevo Muk, predsjednik Upravnog odbora IA, ocijenio je da se zakonom moraju dati veća ovlašćenja Unutrašnjoj kontroli policije, kako bi se bavila ključnim problemima odgovornosti službenika, kao što su korupcija, bogaćenje policijskih službenika, falsifikovanje diploma.
”Trag oko moguće korupcije i kriminala se ostavlja u samoj imovini koju stiču funkcioneri. Znamo da nije mali broj službenika kojima kada uporedite primanja i imovinu možete primijetiti veliki nesklad. Zbog čega se Unutrašnja kontrola nije bavila i ovim problemom a Zakon joj je dao ovlašćenja?” pitanje je koje je postavio Velizar Kaluđerović iz Demokratske Crne Gore.
Radonjić je istakla kako policija nije kriminalna organizacija, pa se ne može očekivati zadivljujuća statistika po pitanju procesuiranja policijskih službenika, dok kao objašnjenje za pad broja pritužbi od 2014. godine navodi da treba tumačiti kao pozitivan rezultat dugogodišnjeg rada Odjeljenja unutrašnje kontrole Policije, a ne kao neefektivan rad ovog tijela. U prilog povećanja kapaciteta ovog tijela navela je i osposobljavanje za vršenje mjera tajnog nadora, kako u tehničkom tako i u kadrovskom smislu.
O osnovnim zadacima i ciljevima, kao i o rezultatima i slabostima Etičkog odbora, govorio je predsjednik ovog tijela, Radomir Radunović. Naveo je da je pred ovim tijelom do 2017. godine ukupno pokrenuto 721. postupak. Odbor je, od njegovog osnivanja, radio u tri mandata, a Ministarstvo unutrašnjih poslova je prošle sedmice imenovao novi odbor. Na pitanje Bajramspahić, šta se dešavalo sa predmetima u periodu isteka zadnjeg mandata do imenovanja novog odbora (od februara do oktobra 2018.), Radunović je odgovorio da su primili određen broj prijava u tom periodu, i da će nakon održavanja sjednice početi sa radom.
Članica Disciplinske komisije, Azra Cama, rekla je ovo tijelo u prvoj polovini 2018. godine vodilo 31 postupka protiv 42 službenika, a da su najčešće povrede ponašanje u službi i van nje suprotno Kodeksu, kao i propuštanje izvršenja policijskih zadataka. Prema njenim riječima, postupci se okončavaju sada znatno brže jer je zakon utvrdio mogućnost okončavanja postupka bez prisustva službenika, dok se ranije dešavalo da policijski službenik izbjegava da prisustvuje postupku, što bi dovelo do odlaganja okončanja.
Bajramspahić smatra da je važno ukazati na problem ”lažnih bolovanja” policijskih službenika, kojim oni opravdavaju izostajanje i produžavaju disciplinske postupke. Navela je da ovakve zloupotrebe mogu znatno naškoditi legitimitetu Disciplinske komisije. Đekić, iz Uprave policije je predložila angažovanje sudskog vještaka medicinske struke, koji bi utvrdio opravdanost bolovanja, i dodala da je ovo krivično djelo koje je teret doktora koji daje lažno bolovanje, a ne službenika.
Citirajući francuskog romanopisca Balzaka Dina Bajramspahić iz IA je zaključila ”Zakoni su paučina kroz koju prolaze velike muhe, a u koju se hvataju one male”, pozivajući na konzistentan i dosljedan pristup pri procesuiranju kako nižerangiranih policijskih službenika, tako i onih koji su na višim ljestvicama policijske hijerarhije.
U nastavku možete pročitati pojašnjenja u vezi sa Konkursom za podršku projektima organizacija civilnog društva, koji smo raspisali u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”.
Pojašnjenja su formulisana u odnosu na pitanja postavljena na info sesijama održanim u Bijelom Polju, Budvi i Podgorici, kao i u odnosu na pitanja pristigla na e-mail adresu Instituta alternativa do 23. oktobra 2018. godine.
Dodatna pitanje u vezi sa Konkursom mogu se slati na e-mail info@institut-alternativa.org najkasnije do 5. novembra 2018. godine.
“Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta“ je projekat koji sprovodi Institut alternativa u partnerstvu sa Institutom za javne financije iz Zagreba i NVO Novi horizont iz Ulcinja, a podržava Evropska unija kroz Instrument za civilno društvo.
Priča o upravljanju novcem u Fondu PIO u vezi sa transferima Savezu udruženja penzionera, koju su Vijesti nedavno pokrenule, između ostalog nam je ukazala i na ozbiljne propuste Državne revizorske institucije u nadzoru nad Fondom.
Institucija čiji je osnovni zadatak da se stara o namjenskoj potrošnji našeg novca, prošle godine je dala dvostruko pozitivno mišljenje Fondu PIO za 2016. godinu, uprkos činjenici da za preko 1,5 miliona eura, kojim je posredno ili neposredno upravljao Savez udruženja penzionera nije bilo nikakvog dokaza o potrošnji u posjedu samog Fonda.
Naime, prilikom provjere potrošnje ovih sredstava, ovlašćena lica Fonda PIO bi izjavljivala “da se dokumentacija o potrošnji sredstava nalazi kod udruženja penzionera”, što su revizori uzimali kao dovoljan dokaz da je sve u redu, jer su na kraju dali pozitivno mišljenje i na finansijsku i na reviziju pravilnosti. Dakle, državni revizori nisu vidjeli ništa problematično u transferima Savezu udruženja penzionera.
U slučaju izdatka od ravno 500 000 eura za izgradnju stambenih objekata koja su otišla udruženjima penzionera, DRI je u vršenju nadzora bila sasvim zadovoljna obrazloženjem službenika fonda “da se finansijska dokumentacija o potrošnji prenesenih sredstava nalazi kod udruženja”.
Osim pola miliona za stambene potrebe, Fond PIO je samo u toku 2016. godine Savezu udruženja uplatio dodatnih 465 173 hiljade na pozicijama transfera pojedincima (135 173€) i NVO (30 000€), kao i za jednokratne pomoći (300 000€). Na ovo treba računati i dodatnih 454 600€ subvencija, koje Fond daje sopstvenom preduzeću, DOO PIO Ulcinj, a kojima opet posredno upravlja Savez udruženja penzionera, kroz odlučivanje o raspodjeli i korisnicima usluga. Iz ovoga prozilazi, da je samo u toku 2016. godine Savez udruženja penzionera imao priliku da upravlja sa oko 1,5 miliona eura.
Kako se iz izvještaja može pročitati, državni revizori nisu imali uvid u bilo kakav dokaz o tome kako je ovim sredstvima upravljano od strane Saveza udruženja penzionera i da li je potrošnja bila namjenska.
U svojim preporukama, DRI se bavila stvarima kao što IT strategija i efikasnosti mjera informacione bezbjednosti fizičke zaštite objekata i prostorija – ali ne i načinom, kriterijumima i nadzorom potrošnje za preko 1,5 miliona eura jednoj nevladinoj organizaciji.
DRI ni u jednom trenutku nije preispitivala model davanja novca Fondu PIO, nedostatku kontrole, činjenici da Fond nema čak ni kopiju dokumentacije kojom se pravdaju uplate od strane Saveza udruženja penzionera, niti čak i opravdanost delegiranja ovog obima nadležnosti Fonda jednoj nevladinoj organizaciji čije je poslovanje van bilo koje vrste nadzora.
Ovo je jedan od dokaza naše tvrdnje da će imenovanja partijskih vojnika u Senat DRI dovesti do pada kvaliteta rada DRI, ali i neminovno, do pada povjerenja javnosti u rad DRI.
Institut alternativa organizuje 26. oktobra, u hotelu “Podgorica”, u 11h, panel diskusiju “Unutrašnji mehanizmi za utvrđivanje odgovornosti policijskih službenika”.
Tokom panela će se razgovarati o radu i rezultatima unutrašnje kontrole policije, Disciplinske komisije i Etičkog odbora, sa ciljem dolaženja do zajedničkih preporuka o pravcima za dalje unapređenje njihovog rada a time veće odgovornosti policije.
Panel diskusija se organizuje uz podršku Evropske unije kroz program Podrške civilnom društvu, a u okviru projekta „Puls integriteta i povjerenja policija na Zapadnom Balkanu: POINTPULS“, koji Institut alternativa zajedno sa partnerima iz regiona sprovodi već četiri godine.
Na ova i druga pitanja će odgovarati:
Marina Radonjić, Odjeljenje za unutrašnju kontrolu, glavna policijska savjetnica
Azra Cama, članica Disciplinske komisije
Radomir Radunović, predsjednik Etičkog odbora
Moderatorka: Dina Bajramspahić, istraživačica javnih politika u IA.
Uprkos tome što poslovanje preduzeća u državnom vlasništvu predstavlja jedan od važnih elemenata za razvoj crnogorske ekonomije, jer te firme imaju značajan broj zaposlenih i novac, država već godinama ne čini ništa da uspostavi adekvatnu kontrolu nad njihovim poslovanjem.
To se posebno odnosi na kontrolu politike zarada u firmama kojima je za uspješno poslovanje potreba depolitizacija i upošljavanje profesionalnog rukovodećeg kadra.
Posljednja mjera Vlade, odnosno Ministarstva finansija, čiji je cilj bio transparentnost i pravedna javna potrošnja, je obaveza državnih preduzeća da smanje zarade za 10 procenata u prvoj, odnosno pet u drugoj godini, ako su negativno poslovala u prethodnoj.
To rješenje koje je sadržano u Zakonu o zaradama u javnom sektoru stupilo je na snagu u martu 2016. godine, a podaci do kojih su “Vijesti” došle u istraživanju je da većina preduzeća nije ispoštovala tu zakonsku odredbu.
Uz to, Ministarstvo finansija za “Vijesti” je priznalo da ne raspolaže informacijma o smanjenju zarada, jer nije kontrolisalo preduzeća u tom dijelu.
Na spisku gubitaša nalazi se 14 državnih firmi koje su zabilježile gubitak u 2016. i 2017. godini, ili u obje. U skladu sa zakonom, te firme morale su da smanje plate u prošloj i ovoj godini, a neke bi to morale da urade i u narednoj godini. Na spisku su Željeznički prevoz, Željeznička infrastruktura, Održavanje željezničkih sredstava, Elektroprivreda, Montengro airlines, Institut crne metalurgije, Crnogorska plovidba, Nacionalni parkovi, Barska plovidba, Montepranzo Bokaprodukt, Novi duvanski kombinat, Castello Montenegro, Project Consulting.
Lista preduzeća koja su negativno poslovala u 2016. i 2017. (foto: Ministarstvo finanasija)
“Vijesti” su analizirale finansijske izvještaje državnih firmi koji su dostupni na sajtu Poreske uprave, nakon čega su upućena pitanja onima koji su negativno poslovali da li su ispoštovali član Zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru kojim je definisana politika njihovog smanjenja.
Većina njih je odbila da odgovori na pitanja. Neka od preduzeća nemaju ni internet stranicu na kojoj bi se pronašle osnovne informacije, poput Montepranzo Bokaprodukta iz Tivta.
Preduzeća koja su dostavila odgovore, a smanjila su zarade, najčešće nijesu precizno navodila da li je do smanjenja došlo u periodu od početka primjene zakona o zaradama. Uz to, njihovi odgovori potvrđuju izostanak kontrole od strane Ministarstva finansija.
Nema budžetskog inspektora
U Ministarstvu finansija su kazali “Vijestima” da im gubitaši nijesu dostavljali na mišljenje akte o zaradama kojim su smanjene u skladu sa zakonskim odredbama.
“Shodno tome, ministarstvo ne raspolaže informacijama da li su zarade u ovim preduzećima smanjene u skladu sa zakonom”, istakli su u resoru kojim rukovodi ministar Darko Radunović.
Pojašnjavaju da je nadzor nad primjenom zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru u nadležnosti budžetskog inspektora i da je to mjesto upražnjeno, zbog čega nijesu kontrolisali smanjenja zarada u preduzećima u većinskom državnom vlasništvu.
“U prethodnom periodu u više navrata je raspisivan oglas za popunjavanje mjesta budžetskog inspektora, ali nije bilo prijavljenih kandidata. Uprava za kadrove je 26. jula prošle godine objavila interni oglas unutar državnog organa za popunu tog radnog mjesta na period od sedam godina, na koji nije bilo prijavljenih kandidata. Interni oglas između državnih organa za to radno mjesto raspisan je 8. septembra prošle godine i takođe nije bilo prijavljenih kandidata, nakon čega je 19. oktobra 2017. godine raspisan javni oglas, bez prijavljenih kandidata. U cilju prevazilaženja tog stanja, ministarstvo će kroz novi pravilnik o sistematizaciji radnih mjesta, čija izrada je u toku, bliže definisati položaj i ulogu budžetskog inspektora i pristupiti kadrovskom rješavanju pitanja”.
Nepostojanje inspektora ne smije biti izgovor
Istraživačica javnih politika u NVO Institut alternativa Milena Muk ocijenila je da nepoštovanju odredbe o smanjenju zarada doprinosi i njena loša formulacija i u prvom redu nepostojanje nadzora nad sprovođenjem. Ona je istakla da budžetska inspekcija nije funkcionalna već tri godine, ali da izostanak ne treba da bude izgovor za nepostojanje bilo kakvog nadzora nad sporovođenjem zakona.
“Zakonom je definisana obaveza Ministarstva finansija da vodi centralnu evidenciju o zaradama zaposlenih u javnom sektoru, na osnovu podataka koje su svi obveznici dužni da dostavljaju na mjesečnom nivou. Dakle, nespretne formulacije i nepopunjavanje radnih mjesta u budžetskoj inspekciji, nijesu prepreka proaktivnijem stavu ministarstva u izvršavanju svojih nadležnosti, koji je neophodan kako bi se ovo i bilo koje drugo rješenje sprovelo u praksi”.
U toj NVO podsjećaju da se zakon o zaradama pripremao dvije godine, da bi od marta 2016. od kada je u primjeni – svi na njega zaboravili. Dodaju i da je zakon promijenjen čak šest puta, što dodatno otežava praćenje primjene.
“IA se u okviru javnih rasprava zalagao za ujednačen sistem zarada u javnom sektoru, što je i bila prvobitna namjera Ministarstva finansija. Na kraju se najveća polemika vodila o zaradama u agencijama i javnim preduzećima, koji su nezavisnost branili autonomijom da uređuju sopstvene zarade. Rješenje koje je trenutno u zakonu je zbog toga loš kompromis, jer je načelno i utvrđuje zakonske obaveze u odnosu na unaprijed nedefinisanu kategoriju preduzeća i organizacija. Preduslov za uspješnu primjenu je sačinjavanje i redovno ažuriranje liste “gubitaških” preduzeća i organizacija koje vrše javna ovlašćenja. Izostaju i najosnovnije informacije o javnim preduzećima, zbog čega je u pogledu finansijske transparentnosti, ovo jedna od najugroženijih oblasti”, ocijenila je Muk.
Nezavisni poslanik i nekadašnji predsjednik skupštinskog Odbora za ekonomiju Aleksandar Damjanović “Vijestima” je kazao da striktne odredbe zakona o zaradama svjedoče o nastavku višegodišnje prakse tretiranja državnih firmi kao političko-partijskog plijena koji treba iskoristiti za zapošljavanje provjerenih partijskih kadrova, ili ugovaranje poslova sa onim firmama koji iskazuju političku lojalnost u zamjenu za “pobjede” na tenderima sa, veoma često, naduvanim fakturama.
“Površna, uporedna analiza troškova poslovanja većine tih firmi pokazuje da se operativni i drugi troškovi stalno uvećavaju, što utiče na umanjenje realne dobiti ili u jednom broju slučajeva iskazivanje gubitka. Prosjek zarada rukovodećeg kadra u većini državnih firmi je iznad prosjeka zarada u državi, pa je mjera sankcionisanja, prije svega tog kadra, kroz umanjenje zarada trebala da bude u funkciji racionalnijeg i odgovornijeg poslovanja.Očigledno da ni ova mjera, kao i niz drugih ne mogu da se realizuju u politički potčinjenim kompanijama. Šteta je dvostruka, jer umjesto da se dio dobiti prebaci u državni budžet, ostvareni gubici se “socijalizuju” i pokrivaju kroz računovodstvene tehnike umanjenja državnog kapitala, odnosno imovine ili kroz raznorazne subvencije, garancije i druge vrste državne podrške čiji je izvor novac građana i firmi koje s mukom u ovakvom ambijentu pozitivno posluju”.
Problem i javne nabavke, konsultantske usluge, umanjenje kapitala…
Damjanović smatra da je za nepoštovanja zakona ključni razlog nepostojanje odgovornosti izvršnog menadžmenta (nema do danas ostavke zbog lošeg poslovnog rezultata) i bordova direktora gdje predstavnici Vlade ili države imaju većinu i odgovaraju toj istoj Vladi.
Aleksandar Damjanović, Foto: Boris Pejović
“Ministarstvo zaduženo za praćenje i ovog zakona, niti želi, niti umije da uspostavi mehanizme sveobuhvatnog i kontinuiranog praćenja poslovanja u ne tako velikom broju državnih firmi. Zašto se u javnom sektoru u kojem je zaposleno 50-ak hiljada građana ne može uspostaviti taj mehanizam pitanje je za ovu, po svim mjerilima najneuspješniju Vladu u posljednje dvije decenije. Pitanje na koja čelni ljudi Vlade i nadležnih institucija treba da odgovore su i šta je sa sistemom interne revizije, da li postoji budžetska inspekcija, zašto DRI, koja je tokom posljednje dvije godine, potpuno potpala pod kontrolu izvršne vlasti mnogo češće ne revidira ove kompanije, što joj je i zakonska obaveza. Kada se zatvaraju oči nad upornim devastiranjem ozbiljnih državnih firmi, iluzorno je očekivati smjene, ostavke, političku ili krivičnu odgovornost, a kamo li poštovanje nekog zakona i smanjenje zarada. A, nijesu samo zarade jedini problem kod gubitaša, pri činjenici da se kroz javne nabavke, konsultantske i druge usluge, kapital nemilice krčmi, često i u funkciji nadoknađivanja “umanjenih” zarada”.
Damjanović je podsjetio da je parlament sa minimumom kadra uspio da racionalizuje zarade u regulatornim agencijama i da dio njihove dobiti prebaci u budžet.
Vlada je 27. maja 2013. usvojila zaključke kojima je, između ostalog, obavezala preduzeća u kojima ima vlasništvo da plate izvršnim direktorima svedu na najviše dvije prosječne u državi, a pomoćnicima direktora, direktora sektora i savjetnicima do jedne i po prosječne u državi.
Zaključci su bili da se zaposlenima koji ne pripadaju menadžmentu usklade koeficijenti za obračun plata sa onima u državnoj upravi. O realizaciji tih zaključaka Ministarstvo finansija je trebalo da informiše Vladu i Skupštinu do 15. jula 2013. ali do danas to nije uradilo.
Zaključci Vlade su uslijedi nakon što je Ministarstvo uradilo analizu politike zarada i potrošnje u 30 preduzeća, a koja je pokazala da preduzeća nijesu ispoštovala obavezu od 25. aprila 2012 – da najviši nivo zarade za rukovodeća lica bude do tri prosječne zarade u državi, a ostalim zaposlenima do dvije i po prosječne u državi.
U Barskoj plovidbi ne bi da komentarišu
V.d. izvršnog direktora Barske providbe Tihomir Mirković“Vijestima” je kazao da ne bi komentarisao da li je zbog negativnog rezultata u 2016. godini trebalo nešto preduzeti prošle godine, jer se to odnosi na period kada nije bio na poziciji izvršnog direktora na kojoj je od decembra 2017.
On je rekao da je u 2018. broj zaposlenih manji nego u 2017.
“Pošto je Barska plovidba 2017. završila pozitivno i redovno izmiruje svoje obaveze, iskorišćena su prava o izuzeću koja daje član 41 zakona. Prosječna zarada je iznad crnogorskog prosjeka. Smatram da određene pozicije u kompaniji zaslužuju veća primanja zbog obima posla i stepena odgovornosti koji zaposleni na tim pozicijama imaju”.
Član 41 precizira da se odredbe zakona ne odnose na privredna društva koja ostvaruju dobit i uredno izmiruju obaveze. Taj izuzetak nema vremensko određenje, pa preduzeća koja posluju negativno u jednoj, a pozitivno u drugoj godini, pribjegavaju onim rješenjima koja su za njih povoljnija. To pokazuje i primjer Barske plovidbe.
Direktor nikšićkog Instituta za crnu metalurgiju Ranko Nikolić je kazao da ih Ministarstvo nije kontrolisalo u vezi smanjenja zarada.
Objasnio je da je prosječna plata prije smanjenja bila 538,28 eura, a nakon smanjenja iznosi 469,01 euro, što je smanjenje od oko 15 odsto. Dodao je da imaju 56 zaposlenih, što je jedan manje u odnosu na početak 2017.
U Željeznici se hvale da su plate smanjili prije nekoliko godina
Dvije državne željezničke firme Željeznički prevoz (ŽPCG) i Željeznička infrastruktura (ŽI), umjesto preciznih odgovora da li su smanjli plate zbog negativnog poslovanja u 2016. i 2017. godini, za “Vijesti” su govorili o smanjenju u posljednjih nekoliko godina.
Predsjednik odbora direktora ŽI Safet Kalač kazao je da su od početka 2013. ukupan trošak zarada smanjili za 14 odsto, odnosno sa 7,943 miliona na kraju 2012. na 6,802 miliona na kraju 2017. Dodaje da je prosječna neto plata u prošloj godini bila oko 405 eura i manja je za 20,56 odsto od prosječne u državi, kao i da sada imaju 781 zaposlenog, troje manje nego prošle godine.
“U ŽPCG smo smanjili zarade za 20 odsto u 2011. godini zbog ekonomske krize (tada je resorno ministarstvo naložilo smanjenje za 20 odsto. Usklađivanje postojećih zarada sa zakonom o zaradama još traje zbog složenosti primjene zakona na pojedine segmente željezničkog sistema Imamo najniže zarade u odnosu na ostala željeznička preduzeća”.
Uvećali su broj zaposlenih sa 359 na kraju prošle godine, na 367 na kraju avgusta ove.
U preduzeću Održavanje željezničkih sredstava kazali su da se broj radnika od 2011. smanjuje u kontinuitetu. Te godine imali su 211 zaposlenih, a sada 175. Tvrde da su za posljednje dvije godine plate smanjili za 40 odsto.Tokom prošle godine fond za zarade iznosio je oko 1,7 miliona, dok je u 2018. za tu namjenu predviđeno oko 830.000 eura. Tvrde da su fond plata 2017. smanjili za 18 odsto, a u ovoj godini za skoro 20.
Ni u firmi Castello Montengro nijesu precizirali da su ispoštovali zakon. Direktor Dušan Milović kazao je da će tokom ove godine zarade isplaćene za prvih šest mjesec biti manje za 11 odsto u odnosu na isti period prošle godine, kao i da imaju devet zaposlenih i tri člana odbora direktora. On je objasnio da su negativno poslovali zbog visoke stope amortizacije osnovnih sredstava u koja su prošle godine uložili 30.000 eura, jer je zgrada u kojoj se nalaze stara 35 godina.
U EPCG kažu da se zakon na njih ne odnosi
Iako je Elektroprivreda (EPCG) negativno poslovala 2016. i 2017. u toj energetskoj kompaniji tvrde da nijesu morali da smanjuju zarade.
“EPCG posluje kao grupa u čijem sastavu su EPCG, CEDIS, ZETA Energy i EPCG Beograd, a usvojeni od akcionara društva i zvanično predstavljeni, konsolidovani finansijski iskaz za 2017. je pozitivan i iznosi 1,51 milion”.
Kako su istakli, menadžment i sindikat imaju dobru saradnju u cilju garantovane i redovne isplate zarada, a novim kolektivnim ugovorom iz 2017. korigovana je obračunska vrijednost koeficijenta.
“Ona je smanjena za 5,8 odsto, dakle došlo je do umanjenja zarada. Taj akt je i dalje na snazi i po njemu se vrši obračun zarada i u 2018. godini”, kazali su u firmi koja ima 944 zaposlena, koliko i prošle godine.
Ipak, iz odgovora EPCG proizilazi da zarade nijesu smanjene za 10 odsto, shodno Zakonu o zaradama. Uz to, Zakon ne propisuje izuzetke za gubitaška preduzeća koja posluju u okviru grupe, pa EPCG ne bi trebalo da bude izuzet iz obaveze smanjenja zarada.
Autorke: Danijela Lasica, Marija Mirjačić
Ovaj članak je nastao u okviru projekta “Money Watch: Civilno društvo, čuvar budžeta!”, koji sprovodi Institut alternativa u saradnji sa NVO Novi horizont i Institutom za javne finansije, uz podršku Evropske unije. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Prvi, iz razloga što je nezadovoljstvo radom Agencije i nedostatkom njenih konkretnih rezultata stiglo i do Brisela, pa je rad Agencija vrlo nepovoljno ocijenjen u poslednjem izvještaju Evropske komisije od aprila 2018. godine. Dodatno, od Evropske komisije uskoro očekujemo i treći nezvanični dokument o Poglavljima 23 i 24, u kom će rad Agencije takođe biti jedna od tema. Zato ovaj dokument – izvještaj o radu Agencije za treći kvartal ove godine iziskuje širu, otvorenu raspravu o njegovom sadržaju.
U nastavku možete pročitati pojašnjenja u vezi sa Konkursom za podršku projektima organizacija civilnog društva, koji smo raspisali u okviru projekta “Money Watch – Civilno društvo, čuvar budžeta”.
