Donošenje izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti po hitnom postupku suprotno je propisima. Za rezultat ima da su građani, bez obrazloženja, ostali uskraćeni za doprinos izmjenama akta, koji ih se direktno tiče.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je utvrdilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na javnoj je raspravi samo 6 dana, umjesto najmanje 40, kako je propisano Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona.
To znači da su, prije svega građani kojih se pitanja socijalne i dječje zaštite direktno tiču, a onda i nevladine organizacije, stručne i naučne institucije, mediji i drugi, ostali uskraćeni da na kvalitetan način utiču na kreiranje propisa od javnog interesa.
Razlog više za nezadovoljstvo jeste i obrazloženje Ministarstva da se javna rasprava po skraćenom postupku sprovodi zbog izvršenja Odluke Ustavnog suda Crne Gore od 19. aprila 2017. godine.
Međutim, prema Odluci Ustavnog suda, Vlada ima tri mjeseca od dana objavljivanja Odluke u “Službenom listu Crne Gore”, da prijedlog Zakona o izvršenju Odluke podnese Skupštini. U tom smislu, kako je dati rok do sredine avgusta, sprovođenje javne rasprave na ovaj način nema valjano opravdanje.
Štaviše, Vlada stvara dvostruku štetu kvalitetu propisa time što pored skraćenja javne rasprave, i uskraćenja prilike građanima da doprinesu, i od Skupštine traži donošenje zakona po skraćenom postupku pozivajući se na Poslovnik Skupštine. Drugim riječima, za Vladu i Skupština treba da se što manje bavi ovim zakonom.
Podsjećamo, prema Poslovniku Skupštine, na ovaj način može se donijeti zakon kojim “treba urediti pitanja i odnose nastale usljed okolnosti koje nijesu mogle da se predvide, a nedonošenje zakona moglo bi da prouzrokuje štetne posljedice“.
Utvrđivanje Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti svakako je bilo predviđeno do kraja juna Programom rada Vlade za ovu godinu, pa su Ministarstvo i Vlada imali najmanje pola godine na raspolaganju da sprovedu konsultacije i raspravu.
Dodatno, predložene izmjene ne odnose se samo na naknade za majke, već i na druga pitanja koja nisu predmet Odluke Ustavnog suda, što takođe ne može biti opravdanje za zaobilaženje javne rasprave u punom trajanju.
Na kraju, izvještaj o sprovodenim konsultacijama zainteresovane javnosti za pitanja koja se uređuju zakonom objavljen je na sajtu Ministarstva i e-Uprave tek nakon što je Institut alternativa zatražio tu informaciju, vidjevši da nije bio dostupan javnosti ni 20 dana nakon isteka roka.
Građani nedovoljno učestvuju na javnim raspravama o budžetima lokalnih samouprava, što je velikim dijelom posljedica njihove nedovoljne informisanosti o mogućnostima učešća u donošenju odluka na lokalnom nivou.
Ovaj zaključak nameće se iz izvještaja i zapisnika sa javnih rasprava o nacrtima lokalnih budžeta za 2017. godinu, koje je prikupio Institut alternativa.
Najviše interesovanja za to kako će se njihov novac trošiti u ovoj godini, imali su građani opštine Ulcinj, tačnije njih 60. Ovo je posljedica proaktivnog obavljanja više javnih rasprava u mjesnim zajednicama na teritoriji ove opštine.
Osim Ulcinja, međutim, građani nisu u značajnijem broju izrazili stav o načinu na koji njihova lokalna administracija planira da potroši novac.
U Nikšiću je “oko 20 zainteresovanih građana“ prisustvovalo javnoj raspravi, dok je ovaj broj znatno manji u opštini Žabljak, sa svega dva prisutna lica na zboru građana.
Ostale opštine ili nijesu izvijestile o prisustvu građana, ili građana na javnim raspravama uopšte nije bilo, što je čak bio slučaj i sa javnom raspravom o Nacrtu Odluke o budžetu Glavnog grada.
Slaba posjećenost javnih rasprava je posljedica slabih napora lokalnih vlasti da poboljšaju mehanizme informisanja građana o istim.
Opštine objavljuju na svojima sajtovima nacrte o budžetima, pozive za javnu raspravu ili programe javne rasprave. Neki su pregledni, i dokumentima je moguće brzo i jednostavno pristupiti u posebnim sekcijama na sajtu (“budžet“, “servis za građane“, “otvoreni grad“, “dokumenta“), kakav je slučaj Opštine Berane, Žabljak, Andrijevica, Kotor, Pljevlja, Budva, Bar.
Međutim, većina opština i dalje poziva građane da lično preuzmu dokumentaciju u opštinskim kancelarijama, ili se informišu o programu javne rasprave na oglasnoj tabli u zgradi opštine.
Problematično je što većina opština ne izvještava precizno i detaljno o toku javne rasprave i broju učesnika, posebno građana. Forma i sadržaj izvještaja sa javne rasprave nisu propisani, pa je u slobodnoj volji lokalne samouprave kako će izvijestiti o diskusiji, iznesenim komentarima i sugestijama prisutnih i na kraju odgovoru lokalnih vlasti na iste.
U jednom slučaju, u opštini Gusinje, izvještaj sa javne rasprave je napisan čak i ručno.
Ovi nalazi su potvrda i rezultata istraživanja javnog mnjenja, koje je Agencija IPSOS sprovela u februaru ove godine, u okviru projekta koji IA sprovodi sa partnerima uz podršku Evropske unije – «Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!».
Naime, istraživanje je pokazalo da većina građana (58%) nije informisana o javnim raspravama koje organizuju organi javne uprave, donekle je informisano 38% građana, a veoma mali broj je dobro informisan (4%).
Od onih građana koji navode da su informisani o javnim raspravama (ukupno 42%), mali broj je i uzeo učešće u njima – svega 3%.
Druga po redu procjena institucionalnog integriteta policije, koju je pripremio tim istraživača/istraživačica Instituta alternativa, analizira kako se sistem odupire nepravilnostima i nezakonitostima u radu policijskih službenika, kako odgovara na uočene nepravilnosti i, posebno, s kojim problemima se nadležni akteri za kontrolu policije suočavanju prilikom postizanja bolje efikasnosti.
Analiza obuhvata period od novembra 2015. do novembra 2016. godine i nadovezuje se na rezultate prethodnog istraživanja. U ovom izvještaju predstavili smo ključne novine, promjene, unapređenja, ali i negativne prakse i prepreke za efikasniji rad, s namjerom da damo doprinos unapređenju funkcionisanja policije, kao i povećanju povjerenja građana u njen rad, koje je na nezavidnom nivou, kao i u ostalim balkanskim zemljama.
Izvještaj je strukturiran u pet poglavlja. Prvo poglavlje posvećeno je tijelima za spoljni nadzor nad policijom. U Crnoj Gori postoji pet tijela s ovom funkcijom (Skupština Crne Gore, Savjet za građansku kontrolu, Zaštitnik ljudskih prava i sloboda, Agencija za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama, Agencija za sprečavanje korupcije). Naredna dva poglavlja su: Upravljanje ljudskim resursima i Upravljanje finansijama, dok su posljednja dva posvećena unutrašnjoj kontroli u širem smislu (Odjeljenje za unutrašnju kontrolu, Disciplinska komisija, Etički odbor, rukovodioci organizacionih jedinica u policiji) i, konačno, krivičnoj odgovornosti i radu pravosudnih organa.
Izvještaj je objavljen u okviru regionalnog projekta „Puls integriteta i povjerenja u policije na Zapadnom Balkanu: POINTPULS”. Projekat podržava Evropska unija, kroz program „Podsticanje civilnog društva” za mreže organizacija civilnog društva u okviru Instrumenta za pretpristupnu pomoć (IPA). Za sadržaj izvještaja odgovoran je isključivo Institut alternativa i iskazani stavovi u ovom dokumentu nisu nužno stavovi Evropske unije.
Institut alternativa zaključio je 29. maja u Podgorici, u okviru WeBER projekta, ugovore sa pet nevladinih organizacija, koje će u narednom periodu pratiti reformu javne uprave na lokalnom nivou.
Ugovore smo zaključili sa Centrom za građansko obrazovanje, Udruženjem mladih sa hendikepom Crne Gore i Centrom za demokratsku tranziciju iz Podgorice, NVO Natura iz Kolašina i NVO Novi Horizont iz Ulcinja.
WeBER projekat – Projekat unaprijeđenja kapaciteta civilnog društva za praćenje reforme javne uprave, finansijski podržavaju Evropska unija i Ambasada Kraljevine Holandije.
Ministar zdravlja Kenan Hrapović je bez raspisivanja oglasa od početka mandata u svom resoru zaposlio sedam osoba, iako je nedavno tvrdio da se u sistemu zdravstva neracionalno troši. Među novim radnicima je, prema tvrdnjama više izvora, i Hrapovićeva svastika.
Centar za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG) pitao je Hrapovića zbog čega nijesu oglašena radna mjesta za sedam novozaposlenih i kakve ugovore imaju. Iz njegovog resora odgovorili su da su u toku procedure za popunjavanje radnih mjesta, po novoj sistemazaciji, a „u skladu sa Zakonom“.
Foto: Boris Pejović
Resor Kenana Hrapovića na svom sajtu nema objavljene ni ažurirane spiskove zaposlenih, što nije u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.
On, međutim, tvrdi da će se u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu nove sistematizacije donijeti rješenja i objaviti spisak službenika i namještenika.
U Ministarstvu zdravlja trenutno rade 52 osobe. Za vrijeme mandata Budimira Šegrta radilo je njih 45.
Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, Hrapović je u prvom kvartalu ove godine dostavio Komisiji za ekonomsku politiku i unutrašnji sistem (KEP) na razmatranje nacrt pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, po kojoj je u resoru zdravstva trebalo da bude mjesta za čak 81 zaposlenog. KEP, prema riječima izvora iz Vlade, nije dala zeleno svjetlo na taj dokument. Hrapovićev resor je nakon toga dostavio novi nacrt, kojim je broj radnih mjesta smanjen na 76. Taj su prijedlog usvojili, prvo KEP, a zatim i Vlada.
Iz Ministarstava su potvrdili da je KEP imala primjedbu na broj predviđenih izvršilaca, što su uvažili i smanjili predloženi broj na 76.
Hrapović je, dolaskom na funkciju ministra, uvećao i broj zaposlenih u svom kabinetu. Za tehničku sekretaricu postavio je, prema tvrdnjama više izvora, blisku rođaku njegove supruge Almu Marić. On za CIN-CG, nije odgovorio u kakvom je rodbinskom odnosu njegova supruga i tehnička sekretarka.
Na društvenoj mreži Fejsbuk vide se zajedničke fotografije Marićeve, Hrapovićeve djece i supruge. A na fejsbuk profilu Hrapovićeve kćerke, Marićeva je označena kao član porodice i to tetka.
Nije samo zapošljavanje Marićeve zanimljivo. Dolaskom na funkciju Hrapović je predložio, a Vlada imenovala, za državnog sekretara u Ministarstvu zdravlja nekadašnjeg glavnog budžetskog inspektora Milovana Vujovića. A upravo je Vujović prošle godine kontrolisao da li je Hrapović namjenski trošio novac dok je rukovodio Fondom za zdravstveno osiguranje. Nalaz Vujovića, koji je bio pozitivan, tada je bio predmet sporenja između Hrapovića i tadašnjeg ministra Šegrta. Šegrt je tada tvrdio da Vujović nije dobro uradio posao i da kroz izvještaj „nije tretirao ono što je bio predmet ili nalog inspekcije“.
Hrapović je i za direktoricu Direktorata za zdravstvenu zaštitu izabrao Almu Drešević, suprugu funkcionera Bošnjačke partije Nedžada Dreševića, koja je prije toga radila u podgoričkom Domu zdravlja kao pedijatrica. Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), reagovali su tim povodom, ističući da takvi primjeri pokazuju da koalicioni ugovori očito sadrže i elemente koji urušavaju velika obećanja o profesionalizaciji državne uprave, dodajući da je riječ o političkim imenovanjima.
Zanimljivo je i da su u Hrapovićevom kabinetu tri zaposlena zadužena za odnose sa javnošću, dok je ranije te poslove obavljala samo jedna osoba.
Sekretarku doveo iz FZO, pa raspisao oglas
Hrapović je odgovorio da je tehnička sekretarka u tom resoru Alma Marić zaposlena u skladu sa Zakonom, kojim je propisan način preuzimanja državnog službenika između državnih organa. Ona je prethodno radila u Fondu za zdravstveno osiguranje, kojim je rukovodio Hrapović .
To znači da je mjesto tehničkog sekretara, koje ranije nije postojalo u sistematizaciji, popunjeno, a zaposlena preuzeta od drugog organa i prije nego je radno mjesto utvrđeno.
Po zakonu, preuzimanje između državnih organa je moguće samo ako se ukine državni organ ili dio, pa poslove preuzme drugi. Tek 27. maja objavljen je interni oglas za tehničkog sekretara.
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Milošević ocijenila je da je riječ o svojevrsnoj egzibiciji ako je službenica zaposlena u ministarstvu prije usvajanja novog pravilnika. Po tome, sistematizacija radnih mjesta je “obesmišljena”.
“Ova situacija pokazuje da se preuzimanje koristi na način koji nije propisan Zakonom o državnim službenicima i namještenicima. Naime, osim ako organ ne prezuma djelokrug poslova, koji je prethodno pripadao drugom organu, preuzimanje ne smije biti osnov zaposlenja i jasno je da se koristi samo da bi se zaobišla obaveza javnog oglašavanja i otvorene kokurencije kandidata za novo radno mjesto”, smatra Milošević.
“Ugledamo se na razvijene”
U Ministarstvu za CIN-CG tvrde da su među resorima sa najmanjim brojem sistematizovanih radnih mjesta i da je Pravilnik urađen po novom pristupu u odnosu na prethodni i po ugledu na pravilnike ministarstava razvijenih zemalja.
Kažu i da broj sistematizovanih radnih mjesta ne znači i njihovo popunjavanje. U odgovoru ministarstava piše da je broj izvršilaca povećan u farmaceutskoj oblasti, kako bi se, između ostalog, uticalo na racionalnu upotrebu ljekova, ali i da je formirano Odjeljenje za unutrašnju reviziju, koje je od velikog značaja. Navode i da je organizacija poslova “prilagođena usvojenim strateškim dokumentima i zakonskim rješenjima, kao i uslaglašena sa praksom u zemljama okruženja i EU”.
Uprava za kadrove predlagala izmjene pravilnika
Prema nezvaničnim saznanjima CIN-CG, negativno mišljenje na oba pravilnika Ministarstva zdravlja dala je Uprava za kadrove (UZK).
Direktorica UZK Svetlana Vuković odgovorila je za CIN-CG da su od početka godine dva puta dali mišljenje na Predlog pravilnika o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Ministarstva zdravlja.
Prvi put mišljenje je dala 30. marta, na Predlog pravilnika dostavljen 29. februara. Vuković je rekla da im je Ministarstvo 11. aprila dostavilo inovirani predlog pravilnika, na koji su mišljenje dali dva dana kasnije. “U mišljenjima, Uprava za kadrove je ukazala na neophodnost usklađivanja poslova u Direktoratu za međunarodnu saradnju i harmonizaciju propisa, sa Uredbom o kriterijumima za unutrašnju organizaciju i sistematizaciju poslova u organima državne uprave”, odgovorila je Vuković. Upravo u tom direktoratu, prema sistematizaciji, trebalo bi da bude 10 zaposlenih.
Prethodnom sistematizacijom radnih mjesta, direktorat nije postojao, već direkcija sa dvaput manje zaposlenih.
Autorka: Ana Komatina
Članak je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo.
Istraživačku priču na albanskom jeziku možete pročitati ovdje.
Povodom teksta, reagovalo je Ministarstvo zdravlja. Odgovor autorke teksta na reakciju možete pročitati ovdje.
Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Bonum, Natura, Novi horizont i Centar za istraživačko novinarstvo. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, koji je utvrdilo Ministarstvo rada i socijalnog staranja, na javnoj je raspravi samo 6 dana, umjesto najmanje 40, kako je propisano Uredbom o postupku i načinu sprovođenja javne rasprave u pripremi zakona.
Ovaj zaključak nameće se iz izvještaja i zapisnika sa javnih rasprava o nacrtima lokalnih budžeta za 2017. godinu, koje je prikupio Institut alternativa.
Istraživačica javnih politika Instituta alternativa Milena Milošević ocijenila je da je riječ o svojevrsnoj egzibiciji ako je službenica zaposlena u ministarstvu prije usvajanja novog pravilnika. Po tome, sistematizacija radnih mjesta je “obesmišljena”.