Apelujemo na Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da u što skorijem roku odluči o žalbi Instituta alternativa na rješenje Generalnog sekretarijata Vlade iz marta ove godine, kojim su sve informacije o radu Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve proglašene povjerljivim.
Prema Poslovniku o radu Vlade, Komisija za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, kao stalno tijelo Vlade, samostalno odlučuje o raspodjeli novca fizičkim licima, pojedinim organizacijama, društvima i udruženjima, na osnovu podnijetih zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije. Namjene za koje se mogu koristiti ova sredstva su pomoć za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije, ali i „ostale namjene u skladu sa Zakonom“.
Ukupna sredstva potrošena na liniji „tekuće budžetske rezerve“, za prethodne četiri godine iznose 62 miliona eura. Kako su svi podaci o radu Komisije tajni, ne možemo ni pretpostaviti koji dio ovog iznosa je utrošen kroz njihove odluke niti naslutiti u koje svrhe je novac potrošen i kome je otišao.
Zahtjevom za slobodan pristup informacijama tražili smo osnovne podatke o radu ovog tijela Vlade: zahtjeve koje je Komisija primila u toku 2015. godine, odluke o raspodjeli sredstava, izvještaji, konstatacije, ocjene i prijedlozi zaključaka, kao i zapisnici sa sjednica Komisije.
Naš zahtjev je odbijen jer je Generalni sekretarijat Vlade proglasio sve podatke o radu ove vladine komisije zaštićenim, tajnim podatkom, pozivajući se na odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.
Smatramo da je obrazloženje o skrivanju ovih informacija zbog zaštite ličnih podatka neubjedljivo i predstavlja zloupotrebu odredbi i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Po našem mišljenju, Generalni sekretarijat je zanemario obavezu organa vlasti da, ukoliko je dijelu informacije pristup ograničen, omogući pristup informaciji dostavljanjem njene kopije nakon brisanja dijela informacije kojem je pristup ograničen.
Zabrinuti smo zbog ovakve prakse skrivanja informacija o značajnoj budžetskoj potrošnji tekuće rezerve, koja je diskrecione prirode i odnosi se na transfere pojedincima i pravnim licima, regulisana samo opštim pravilnikom iz 2009. godine. Dok informacije o radu Komisije koja ne polaže račune nikom sem Vladi, ne budu dostupne javnosti, imamo pravo da sumnjamo da su se sredstva iz ove „tekuće budžetske rezerve“ zloupotrebljavala za izborne svrhe.
Funkcioner DPS-a Zoran Jelić godinama je kršio zakon, jer je radio kao savjetnik u Zavodu za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) iako to nije mogao pošto je u isto vrijeme bio i poslanik vladajuće partije. ZZZCG vodila je njegova supruga Vukica. Prema zakonu o državnim službenicima i namještenicima državni službenik čini težu povredu radne obaveze ako politički djeluje. A Zoran Jelić ne samo da je djelovao politički, nego je bio jedan od najglasnijih poslanika vladajuće partije.
Ranije je bivši direktor Zavoda za zapošljavanje Rade Milošević, kojeg je opozicija po lex specialisu predložila na tu funkciju, iznio podatak da Jelić od sredine 2012. godine do 27. maja ove nije dolazio na posao, iako je uredno primao platu u ZZZCG. Milošević se nije bavio kršenjem zakona zbog političkog djelovanja savjetnika Zorana Jelića, ali je u julu ove godine protiv bračnog para Jelić podnio krivičnu prijavu zbog navodne zloupotrebe službenog položaja i nesavjesnog vršenja dužnosti. Milošević je rekao da je Zoran Jelić od januara do kraja maja koštao ZZZCG i državni budžet bruto 4.253 eura, a da se ni jednom nije upisao na posao, što rade ostali zaposleni.
Iako ne postoji pisani trag o Jelićevim dolascima i angažmanu u ZZZCG, on je dobijao i varijabilu, koje se prema propisima isplaćuju za poseban doprinos ili povećan obom posla. Prema podacima do kojih je došao CIN-CG, Jelić je varijabilu u iznosu od 250 eura neto primio od ZZZCG u decembru 2014. A u novembru 2015. godine isplaćena mu je varijabila od 150 eura. Jelić te iznose nije prijavio u imovinskim kartonima, iako ga na to obavezuje Zakon o sprečavaju sukoba interesa.
Zanimljivo za izuzetan radni doprinos, Jelić je nagrađivan i u Skupštini Crne Gore. Za svih 12 mjeseci prošle godine primio je, pored poslaničke plate, i varijabilu. Te prihode navodi u imovinskom kartonu.
Jelić je, podsjetimo, bio direktor ZZZCG do marta 2012. godine, kada je razriješen dužnosti na lični zahtjev. To mjesto naslijedila je njegova supruga Vukica. Ona je svog muža nešto duže od godinu nakon što je imenovana za direktoricu, a mjesec dana po usvajanju nove sistematizacije radnih mjesta, postavila za savjetnika.
Iz Rješenja o rasporedu od 25. jula 2013. godine, koji je potpisala Jelićeva supruga, ne vidi se sa kojeg mjesta je Zoran Jelić raspoređen na mjesto “samostalnog savjetnika za koordinaciju i praćenje procesa rada u Sektoru za razvoj ljudskih resursa”. Jelić je odbio da odgovori na pitanje CIN-CG koje je mjesto pokrivao u ZZZCG, od momenta kada je napustio poziciju direktoar ove ustanove do postavljanja za savjetnika.
Jelić je za vrijeme šefovanja u ZZZCG postao poznat po čuvenoj formuli za uspjeh vladajuće partije na izborima, koju je otvoreno promovisao na jednoj od sjednica DPS-a. “Jedan zaposleni – to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo njima jedan glas, a nama povećali i tu je dio porodice. ‘Ajmo tom čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova četiri glasa za DPS”, poručio je Jelić.
Nadležne institucije, u prvom redu Upravna inspekcija pri Ministarstvu unutrašnjih poslova (MUP) i Agencija za antikorupciju, nijesu preduzeli odgovarajuće mjere protiv Jelića zbog kršenja zakona. Nijesu reagovali ni prema njegovoj supruzi, koja je zbog konflikta interesa po zakonu morala tražiti izuzeće, kada je 2013. godine potpisala rješenje o rasporedu supruga Zorana u zvanje državnog službenika.
Direktor Agencije za antikorupciju Sreten Radonjić odgovorio je za CIN-CG da mu Zakon o sprečavaju korupcije „ne dozvoljava proizvoljno komentarisanje“ slučaj, te da ne može da odgovori da li je su Jelići bili u konfliktu interesa.
“Da bi Agencija mogla sa sigurnošću da utvrdi postojanje povrede zakona potrebno je da
raspolaže svim činjenicama, dokazima i dokumentacijom“ reako je Radonjić. On je i sugerisao novinarima CIN-CG da ukoliko posjeduju, dokaze mogu dostaviti Agenciji na provjeru i postupanje. Iz Agencije su indirektno poručili i da ih ne zanima to što je Zoran Jelić godinama paralelno radio kao poslanik i državni službenik, iako je to zabranjeno zakonom.“ Zakonom o državnim službenicima i namještenicima propisane su odredbe koje regulišu prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih u državnim institucijama. Njihova neposredna primjena je na poslodavcu”, odgovorio je Radonjić.
Dakle, prema ovom tumačenju upravo je Jelićeva supruga, kao njegov poslodavac, trebalo da utvrdi da li je prekršen Zakonom o državnim službenicima i namještenicima, kada je za savjetnika imenovala politički eksponirano lice.
Članica Savjeta Agencije za antikorupciju i izvršna direktorica Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) Vanja Ćalović ocijenila je da slučaj bračnog para Jelić brutalan primjer privatizacije državne ustanove. Ćalovićeva je navela da je Vukica Jelić ranije morala da se obrati tadašnjoj Komisiji za sprječavanje sukoba interesa i traži mišljenje prilikom raspoređivanja njenog supruga u službeničko zvanje. Ona je kazala da Zakon o konfliktu interesa propisuje da se u bilo kom slučaju, gdje privatni interes može biti stavljen ispred javnog, treba obratiti Agenciji i tražiti mišljenje ili se sam izuzeti iz tog postupka.
“U jednom periodu gospodin Jelić je bio direktor, a gospođa Jelić službenica. Onda je gospođa Jelić postala direktorica, a gospodin Jelić službenik, a potom je gospodin Jelić kao bivši direktor savjetovao gospođu Jelić kao novu direktoricu. Sama komplikacija da se taj slučaj ispriča na taj način, pokazuje koliko je to očigledan konflikt interesa”, naglasila je.
Ćalovićeva je za CIN-CG istakla i da je cijeli slučaj dodatno upozoravajući, ako se ima u vidu da je Jelić poslanik u Skupštini, koja bi trebalo da vrši kontrolu izvršne vlasti, a konkretno ZZZCG.
“Jelić je bio i predsjednik Odbora za zdravstvo, rad i socijalno staranje, koji treba da vrši nadzor nad institucijom gdje je njegova supruga direktor, a on službenik”, istakla je.
Vukica Jelić nije željela da daje putem telefona izjave povodom kršenja zakona u ZZZCG, dok Zoran Jelić nije odgovorio na pitanja CIN-CG.
IA traži zabranu rada na dva kolosjeka
NVO Institut Alternativa ranije (IA) je apelovao na nadležne, u prvom redu Agenciju za antikorupciju i Upravnu inspekciju, da zaustave zloupotrebu zakona i rad na dva kolosjeka. Oni su komentarisali slučaj poslanika DPS-a Radovana Obradovića, koji je lani dobio otpremninu u iznosu od 15 000 eura, zato što je napustio radno mjesto savjetnika u Opštini Bijelo Polje. Pored toga njemu je i radni odnos u Opštini mirova. I to po osnovu Zakona o radu, koji se nije mogao odnositi na njega.
Iz IA su naglasili da se mirovanje radnog odnosa nije moglo odnositi na Obradovića, pošto je on bio savjetnik u Opštini, a prava državnih i lokalnih službenika uređena se posebnim zakonima. Riječ je o Zakonu o državnim službenicima i namještenicima i Zakonu o lokalnoj samoupravi, koji ne prepoznaju mirovanje radnog odnosa službenika iz razloga biranja na neku “državnu funkciju”.
Infographic explaining the case of Zoran Jelić, MP and civil servant
“Logika koja se primjenjuje na zaposlene u privatnom ili nevladinom sektoru, ne može se primjenjivati na zaposlene u državnoj upravi i lokalnim upravama. Priroda posla i ovlašćenja javnih službenika stavljaju ih u naročito osjetljiv položaj, kako sa stanovišta politizacije, tako i sa stanovišta sukoba interesa”, kazali su iz IA.
Inspekcija ih nije kontrolisala
Iz Upravne inspekcije su odgovorili za CIN-CG da nijesu vršili nadzor u slučaju Jelić, te da mogu da daju samo načelan komentar. Potvrdili su, međutim, da članom 9 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano da je državni službenik dužan da se uzdržava od javnog ispoljavanja svojih političkih uvjerenja. Dodali su i da je članom 83 istog zakona precizirano da je izražavanje političkih uvjerenja u vršenju posla teža povreda radne obaveze.
Na pitanje da li je Vukica Jelić morala da traži izuzeće, kada je postavila supruga za savjetnika u ZZZCG, odgovorili su da poslove sukoba interesa utvrđuje Agencija za sprječavanje korupcije. “Podsjećamo, članom 134 stav 1 Zakona o državnim službenicima i namještenicima propisano je da o pravima i obavezama državnog službenika, odnosno namještenika odlučuje starješina državnog organa rješenjem”, piše u odgovoru.
CIN-CG pitao je Upravnu inspekciju i da li postoji pravni osnov za primanje varijabile u Skupštini i ZZZCG paralelno, ako se, prema propisima, varijabilni dio zarade isplaćuje za izuzetne rezultate u radu ili uslijed povećanog obima posla. Kazali su da je odgovor najbolje zatražiti od nadležne budžetske inspekcije Ministarstva finansija, koja kontroliše primjenu Zakona o zaradama u javnom sektoru.
Autorka: Ana Komatina
Članak je originalno objavljen na internet stranici Centra za istraživačko novinarstvo.
Ovdje možete pročitati istraživačku priču i na albanskom jeziku.
Ovaj članak je nastao uz pomoć Evropske unije u okviru projekta “Civilno društvo za dobru upravu: Da služi i zasluži!”, koji sprovode Institut alternativa, Centar za istraživačko novinarstvo, Bonum, Natura i Novi horizont. Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.
Cilj Škole je da polaznicima pruži teorijska i praktična znanja o javnim politikama, njihovom kreiranju i unapređivanju. Tokom tromjesečne obuke polaznici Škole imaće priliku da se upoznaju sa ključnim aspektima procesa kreiranja, analize, sprovođenja i monitoringa javnih politika. Govoriće se i o antikorupcijskim politikama, budžetiranju javnih politika, procesu kreiranja javnih politika u crnogorskoj državnoj upravi, ulozi think tank organizacija u kreiranju javnih politika, kao i ulozi državnih i nedržavnih aktera u kreiranju politika na nivou EU.
Škola se realizuje kroz pet modula koji se sastoje od serije predavanja sa praktičnim radom. Predavači su stručnjaci za javne politike iz zemlje i regiona – profesori sa univerziteta u Zagrebu, Beogradu i Podgorici, predstavnici državnih institucija i nezavisnih istraživačkih centara. Škola je namijenjena zaposlenima u državnoj upravi, lokalnim samoupravama, Stručnoj službi Skupštine, nevladinim organizacijma, sindikatima, medijima, političkim partijama, kao i studentima postdiplomskih studija društvenih nauka.
Kako biste se uspješno prijavili za naš program “Škola javnih politika – V generacija”, potrebno je poslati:
Predavanja će biti održana u Podgorici i Budvi. Za izabrane polaznike, program Škole je besplatan. Polaznici Škole biće ugovorom obavezani da pohađaju ne manje od 80% programa, a po uspješnom završetku programa biće organizovana dodjela diploma.
Projekat “Škola javnih politika – V generacija” sprovodimo uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću i Think Tank Fonda Fondacije za otvoreno društvo.
Preuzmite zvanični poziv (na engleskom jeziku) ovdje.
Institut alternativa, u ime regionalne mreže TEN, poziva sve zainteresovane organizacije civilnog društva da se uključe u osnivanje, a potom i u rad regionalne konsultativne platforme za praćenje reforme javne uprave na Zapadnom Balkanu (WeBER platforma).
WeBER platforma se osniva uz podršku Projekta unapređenja kapaciteta civilnog društva Zapadnog Balkana za monitoring reforme javne uprave (Western Balkan Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform – WeBER), koji finansira Evropska unija, a sufinansira Vlada Kraljevine Holandije.
Osnovni ciljevi WeBER platforme su stvaranje uslova za učešće OCD u praćenju reforme javne uprave, kao i uspostavljanje uslova za pokretanje i za vođenje dijaloga o reformi javne uprave između predstavnika civilnog društva, vlada u regionu Zapadnog Balkana i međunarodnih i regionalnih institucija i organizacija kao što su Evropska komisija, program SIGMA pri Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, Regionalna škola za javnu upravu (ReSPA) i Regionalni savjet za saradnju.
Članice platforme će kroz zajedničko djelovanje imati mogućnost da unaprijede svoje učešće u procesu reforme javne uprave kao i da poboljšaju efekte zagovaranja kod predstavnika vladinih institucija i međunarodnih organizacija koje se bave reformom javne uprave. Njima će na raspolaganju biti i metodologija za praćenje reforme javne uprave koja se razvija u okviru WeBER projekta, a koja će omogućiti pripremu kako nacionalnih tako i regionalnog monitoring izveštaja o reformi javne uprave. Takođe, primjena metodologije omogućiće i kreiranje seta kriterijuma na osnovu kojih će se ocjenjivati i međusobno porediti konkretne aktivnosti i rezultati koje su sprovele/ostvarile države iz regiona Zapadnog Balkana u ovoj reformskoj oblasti.
Call for Expression of Interest to civil society organisations to participate in the establishment and functioning of a regional mechanism for monitoring the public administration reform in the Western Balkans
Think for Europe Network (TEN) invites all interested civil society organizations (CSOs) to engage in the establishment and subsequent work of the regional consultative platform for monitoring public administration reform in the Western Balkans (WeBER Platform). CSO participation will be determined through a selective process which is outlined below. The WeBER Platform will be established with the support of the Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform – WeBER, funded by the European Union and co-financed by the Kingdom of the Netherlands.
The main objectives of the WeBER Platform are: 1) to create enabling conditions for the participation of CSOs in monitoring public administration reform (PAR); and 2) the establishment and perpetuation of evidence-based dialogue between civil society, Western Balkan government representatives, and international and regional organisations and institutions, such as the European Commission, the SIGMA programme of the OECD (Support for Improvement in Governance and Management[1]), the Regional School for Public Administration (ReSPA) and the Regional Cooperation Council (RCC).
Members of the WeBER Platform will have the opportunity to improve their participation in the PAR process through collaboration and to strengthen their advocacy efforts through interfacing with national authorities and international organisations dealing with the PAR. The PAR Monitor Methodology developed through the WeBER project will be available to member organisations of the Platform, which will facilitate the future preparation of both national and regional PAR monitoring reports. Ultimately, application of the PAR Monitor methodology will not only monitor the progress in PAR in each Western Balkan country, but will allow for regional benchmarking and comparison of countries through a regional PAR Scoreboard.
Participating CSOs will be chosen from each involved country through a selection process which will determine up to five CSOs from each country that are deemed to have the most relevant experience in public administration reform. These selected CSOs will be involved in the work of the WeBER Platform. Given that the selection process for overall membership will be carried out in parallel in Serbia, Albania, Bosnia and Herzegovina, Kosovo, Montenegro, and Macedonia it is expected that the WeBER Platform will comprise up to 25 CSOs from the Western Balkan region. The WeBER Platform will be formally established on the margins of the Annual ReSPA Conference on November 16, 2016, in Danilovgrad and Podgorica, Montenegro.
If you wish to become a member and contribute to the activities of the WeBER Platform, please send an Expression of Interest (EoI) in the form of a letter. The EoI should include a statement detailing the organization’s motivation to become a member of the Platform, cite organisational references in PAR and should be accompanied by the CVs of two members of staff working on PAR who would be directly involved in the work of the Platform. All the necessary documents should be submitted in English to ten@europeanpolicy.org by October 5, 2016. Should you need any further information, please do not hesitate to contact:
* The Western Balkans Enabling Project for Civil Society Monitoring of Public Administration Reform (WeBER), funded by the European Union and co-funded by the Kingdom of the Netherlands, is dedicated to increasing the relevance, participation and capacity of civil society organisations and media in the Western Balkans to advocate for and influence the design and implementation of public administration reform. WeBER is implemented by six policy oriented think tanks from Albania, Macedonia, Montenegro, Kosovo, Bosnia and Herzegovina and Serbia gathered within the Think for Europe Network (TEN), with the support and mentorship of the European Policy Centre (EPC) from Brussels. By partnering up with the EPC WeBER will ensure EU level visibility.
[1] a joint initiative of the OECD and the European Union
Jelić je, podsjetimo, bio direktor ZZZCG do marta 2012. godine, kada je razriješen dužnosti na lični zahtjev. To mjesto naslijedila je njegova supruga Vukica. Ona je svog muža nešto duže od godinu nakon što je imenovana za direktoricu, a mjesec dana po usvajanju nove sistematizacije radnih mjesta, postavila za savjetnika.
politikama, njihovom kreiranju i unapređivanju. Tokom tromjesečne obuke polaznici Škole imaće priliku da se upoznaju sa ključnim aspektima procesa kreiranja, analize, sprovođenja i monitoringa javnih politika. Govoriće se i o antikorupcijskim politikama, budžetiranju javnih politika, procesu kreiranja javnih politika u crnogorskoj državnoj upravi, ulozi think tank organizacija u kreiranju javnih politika, kao i ulozi državnih i nedržavnih aktera u kreiranju politika na nivou EU.
Institut alternativa, u ime regionalne mreže TEN, poziva sve zainteresovane organizacije civilnog društva da se uključe u osnivanje, a potom i u rad regionalne konsultativne platforme za praćenje reforme javne uprave na Zapadnom Balkanu (WeBER platforma).
