Odgovorne javne finansije • 27. 09. 2016.

Tekuća budžetska rezerva – 60 miliona van očiju javnosti

Apelujemo na Agenciju za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da u što skorijem roku odluči o žalbi Instituta alternativa na rješenje Generalnog sekretarijata Vlade iz marta ove godine, kojim su sve informacije o radu Komisije za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve proglašene povjerljivim.

Prema Poslovniku o radu Vlade, Komisija za raspodjelu dijela sredstava budžetske rezerve, kao stalno tijelo Vlade, samostalno odlučuje o raspodjeli novca fizičkim licima, pojedinim organizacijama, društvima i udruženjima, na osnovu podnijetih zahtjeva i odgovarajuće dokumentacije. Namjene za koje se mogu koristiti ova sredstva su pomoć za liječenje, školovanje, poboljšanje materijalne situacije, ali i „ostale namjene u skladu sa Zakonom“.

Ukupna sredstva potrošena na liniji „tekuće budžetske rezerve“, za prethodne četiri godine iznose 62 miliona eura. Kako su svi podaci o radu Komisije tajni, ne možemo ni pretpostaviti koji dio ovog iznosa je utrošen kroz njihove odluke niti naslutiti u koje svrhe je novac potrošen i kome je otišao.

Zahtjevom za slobodan pristup informacijama tražili smo osnovne podatke o radu ovog tijela Vlade: zahtjeve koje je Komisija primila u toku 2015. godine, odluke o raspodjeli sredstava, izvještaji, konstatacije, ocjene i prijedlozi zaključaka, kao i zapisnici sa sjednica Komisije.

Naš zahtjev je odbijen jer je Generalni sekretarijat Vlade proglasio sve podatke o radu ove vladine komisije zaštićenim, tajnim podatkom, pozivajući se na odredbe Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

Smatramo da je obrazloženje o skrivanju ovih informacija zbog zaštite ličnih podatka neubjedljivo i predstavlja zloupotrebu odredbi i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Po našem mišljenju, Generalni sekretarijat je zanemario obavezu organa vlasti da, ukoliko je dijelu informacije pristup ograničen, omogući pristup informaciji dostavljanjem njene kopije nakon brisanja dijela informacije kojem je pristup ograničen.

Zabrinuti smo zbog ovakve prakse skrivanja informacija o značajnoj budžetskoj potrošnji tekuće rezerve, koja je diskrecione prirode i odnosi se na transfere pojedincima i pravnim licima, regulisana samo opštim pravilnikom iz 2009. godine. Dok informacije o radu Komisije koja ne polaže račune nikom sem Vladi, ne budu dostupne javnosti, imamo pravo da sumnjamo da su se sredstva iz ove „tekuće budžetske rezerve“ zloupotrebljavala za izborne svrhe.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

25. 03. 2026.

Rezultati globalnog indeksa: Nedovoljna budžetska transparentnost u Crnoj Gori

Novi nalazi Istraživanja o otvorenosti budžeta (Open Budget Survey – OBS) za 2025. godinu pokazuju da Crna Gora još uvijek ne objavljuje dovoljan nivo informacija o budžetu, iako je ostvaren napredak u odnosu na prethodni ciklus mjerenja. Crna Gora je treća u regionu po budžetskoj transparentnosti, iza Albanije i Kosova, a ispred Srbije, Sjeverne Makedonije…

Pročitajte više

30. 05. 2024.

Crna Gora 64. na svijetu po budžetskoj transparentnosti

Istraživanje otvorenosti budžeta (Open Budget Survey), koje se sprovodi još od 2006. godine, po prvi put je ove godine uključilo i Crnu Goru i rangiralo je među 125 država po stepenu otvorenosti budžeta. Na indeksu transparentnosti, Crna Gora je ostvarila 48 od mogućih 100 bodova, što znači da postoje značajni nedostaci u pristupu budžetskim podacima.…

Pročitajte više

01. 11. 2023.

Uništena dokumentacija o podjeli pomoći iz budžetske rezerve 2016-2019

Više od dvije godine čekamo odgovor od Vlade o raspodjeli budžetske rezerve u toku mandata 41. Vlade, da bismo na kraju dobili obavještenje da je dokumentacija uništena. Dokumentacija o načinu na koji je Vladina komisija za raspodjelu dijela budžetske rezerve dijelila novac fizičkim i pravnim licima u periodu 2016-2019. godine je uništena. Prema rješenju koje…

Pročitajte više

19. 11. 2022.

Budžet za 2023: Povećani svi rashodi, bez riječi o racionalizaciji

Intervju za “Vijesti”, objavljen 19.11.2022.   “I ovaj predlog budžeta za narednu godinu donosi rast tekućeg budžeta, i to za 10% u odnosu na ovogodišnji i to je rast koji se ponavlja iz godine u godinu, ovog puta bez riječi o racionalizaciji, smanjenju izdataka, mjerama štednje kojima bi se smanjili diskrecioni troškovi”, kazao je Marko…

Pročitajte više