Objavljeno

Realizacija mjera iz Strategije razvoja sistema javnih nabavki ne vodi unaprijeđenju ove oblasti

Mjere iz Strategije i pratećeg Akcionog plana nisu definisane na način da mjere stvarni, već imaginarni napredak u razvoju sistema javnih nabavki u Crnoj Gori, što je pokazao i prvi Polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog Plana za 2016. godinu.

U julu ove godine usvojen je prvi Polugodišnji izvještaj o realizaciji mjera iz Akcionog Plana za 2016. godinu za implementaciju Strategije razvoja sistema javnih nabavki 2016-2020, koji je pokazao sve manjkavosti usvojenog strateškog okvira.

 

Kako se navodi u izvještaju, od 31 mjere čija je realizacija predviđena za prvu polovinu 2016. godine, u potpunosti je realizovano njih 15, još 15 se realizuje u kontinuitetu dok jedna mjera nije realizovana.

Nije realizovana mjera koja se odnosi na pripremu stručne osnove za donošenje novog Zakona o javnim nabavkama, uz obezbjeđenje pune transparentnosti i participativnosti prilikom njegove pripreme. Imajući u vidu da se sa realizacijom ove aktivnosti kasni, može se očekivati i kašnjenje u pripremi i usvajanju novog Zakona, što je predviđeno za prvi kvartal 2017. godine.

Međutim, djelovi Izvještaja koji se odnose na realizovane mjere i one koje se realizuju kontinuirano posebno su interesantni i ukazuju na propuste prilikom pripreme same Strategije.

Naročito je problematično što je mjera koja se odnosi na “kažnjavanje u slučajevima kršenja ZoJN” označena kao realizovana, bez navođenja broja, organa vlasti i ukupne vrijednosti, odnosno iznosa izrečenih kazni.

Podsjećamo da 20 % naručilaca, njih 134, nije sačinilo i dostavilo Upravi za javne nabavke (UJN) Plan javnih nabavki; skoro 10% naručilaca nije uopšte dostavilo UJN Izvještaj o sprovedenim javnim nabavkama tokom 2015. godine, dok skoro 50% njih tu zakonsku obavezu nije ispunilo u zakonom predviđenom roku.

Javnosti je poznato, na primjer, da Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije sačinilo i dostavilo izvještaj Upravi za javne nabavke u zakonskom roku, o čemu su mediji pisali, ali se ovo Ministarstvo nije našlo na spisku organa vlasti koji nisu dostavili izvještaj, a koji je objavila UJN u svom godišnjem izvještaju. Dodatno, Ministarstvo saobraćaja i pomorstva nije se našlo ni na spisku kontrolisanih subjekata od strane Uprave za inspekcijske poslove – Odsjek za inspekciju za javne nabavke, koji je sastavni dio Polugodišnjeg izvještaja o inspekcijskom nadzoru u oblasti javnih nabavki, a koji je Vlada usvojila krajem avgusta. Inspekcija za javne nabavke nije preduzela aktivnosti iz svoje nadležnosti za procesuiranje ovog organa vlasti zbog kršenja Zakona.

Stoga ova mjera nije mogla biti označena kao realizovana bez preciznog navođenja gore navedenih vrsta prekršaja, počinilaca prekršaja i izrečenih kazni.

Dalje, prema nalazima Instituta alternativa (IA), 9 od 23 lokalne samouprave prekoračile su tokom 2015. godine zakonom dozvoljeni procenat upotrebe neposrednog sporazuma, kao i 10 od 33 organa vlasti čije smo izvještaje analizirali. Međutim, Zakon o javnim nabavkama prepoznaje samo procentualno ograničenje za korišćenje neposrednog sporazuma na godišnjem nivou – najviše 10%, a izuzetno 20% ukupnog godišnjeg izvšenog budžeta za javne nabavke, ali ne i prekršajnu odgovornost i kaznu u slučaju kada je taj procenat veći.

U Izvještajnom periodu navodno su realizovane i mjere koje se odnose na uspostavljanje usklađene komunikacije između nadležnih institucija za praćenje i kontrolu procedura javnih nabavki, jačanje njihovih kapaciteta i unaprijeđenje saradnje, kao i uspostavljanje i održavanje redovne komunikacije sa javnošću, ponuđačima i naručiocima.

U izvještajnom periodu realizovane su i mjere iz Strategije koje su ujedno i redovne aktivnosti nadležnih institucija, poput organizovanja Foruma javnih nabavki od strane UJN, zapošljavanja dodatnih službenika u DK, imenovanja predsjednika/ce DK (što je obaveza koja proizilazi iz Zakona o javnim nabavkama), kao i objavljivanje dokumentacije o procedurama javnih nabavki na Portalu javnih nabavki, što je takođe zakonska obaveza.

U izvještaju se ni za jednu od navedenih mjera ne navode postignuti rezultati, poput, na primjer, dodatnih postignutih rezultata u procesuiranju prekršilaca Zakona o javnim nabavkama od strane Inspekcije za javne nabavke u odnosu na njene pojačane kapacitete ili postignuti rezultati DK nakon imenovanja njenog predsjednika i zapošljavanja još dva službenika, među kojima je i Sekretar Državne komisije.

Jedan od pokazatelja uspješnosti rada DK sa ojačanim kapacitetima mogao bi biti, na primjer, skraćeni period postupanja po žalbi ili povećan broj riješenih žalbi u izvještajnom periodu, međutim, u Izvještaju o realizaciji Strategije o tome nema riječi. Stoga sama realizacija ove i sličnih mjera ne može ukazivati na stvarni, već samo na imaginarni napredak u razvoju sistema javnih nabavki.

Dakle, Izvještaj govori da je skoro 50% mjera čija je realizacija predviđena za prvu polovinu 2016. godine ispunjeno, dok je sprovođenje njih isto toliko u toku. Međutim, bez navođenja jasnih, konkretnih rezultata nadležnih institucija koji su proizašli iz sprovođenja mjera iz Strategije, ne može se reći da je sistem javnih nabavki u Crnoj Gori u proteklih šest mjeseci unaprijeđen.

Podsjećamo da je Strategija razvoja sistema javnih nabavki u Crnoj Gori 2016-2020 usvojena u decembru 2015. godine, bez prethodnog organizovanja javne rasprave, Nacrt Strategije nije bio objavljen na sajtu Uprave za javne nabavke niti Ministarstva finansija čime su zainteresovane strane lišene mogućnosti dostavljanja komentara i unaprijeđenja sadržaja dokumenta, što se odrazilo na kvalitet sadržaja ovog strateškog dokumenta.

Ana ĐURNIĆ
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Saopštenje: Depolitizacija i borba protiv korupcije – ključni prioriteti reforme policija u regionu

Prioriteti reforme policija u regionu su bolje upravljanje ljudskim resursima i saradnja sa drugim institucijama, ali i efikasnija borba protiv korupcije, poručeno je sa panel diskusije Instituta alternativa i POINTPULSE mreže.

Panel diskusija “Reforma policije u kontekstu EU integracija Zapadnog Balkana” je organizovana u okviru projekta “Puls integriteta i povjerenja u policiju na Zapadnom Balkanu – POINTPULSE“, koji finansira Evropska unija.

Ključni zaključak diskusije je da reforma policije podrazumijeva unapređenje njenog rada po mjeri građana.

Zemlje Zapadnog Balkana, uprkos specifičnosti koje se ogledaju u neujednačenom napretku u pregovorima sa Evropskom unijom, dijele brojne zajedničke probleme i izazove, od kojih se izdavajaju korupcija i preveliki politički uticaj na operativni rad policije.

Dina Bajramspahić, istraživačica u Institutu alternativa, predstavljajući iskustva Crne Gore, ukazala je na to da je naša zemlja, nakon pet godina pregovora i 24 otvorena poglavlja, dobar primjer da proces EU integracija ne treba ni potcjenjivati, ni precjenjivati.

Ona je dodala da je spoljnim akterima teško da prate pregovore, jer ključni izvještaji ostaju van domašaja javnosti.

Ključni prioriteti reformi policije treba da budu, smata ona, zapošljavanje i napredovanje zasnovano na zaslugama, a ne na političkom uticaju, i racionalizacija policije.

“Mi u Crnoj Gori imamo paradoks, da je policijska služba prekobrojna, a da, na drugoj strani, nedostaju kadrovi”, kazala je Bajramspahić, dodajući da je policija dugo bila tretirana kao socijalna služba za zbrinjavanje, što je ostavilo dugoročne posljedice na profesionalnost službe.

Andreja Bogdanovski, iz Analitike iz Skoplja, ukazao je na probleme u Makedoniji, koji su dijelom posljedica zastoja u pregovorima sa EU.

On je naglasio da su visoka očekivanja od EU integracija mit koji bi trebalo raspršiti.

“Proces evropskih integracija nije sveobuhvatan, jer neke sive zone ostaju izvan”, dodao je Bogdanovski, navodeći mjere tajnog nadzora kao primjer.

Bojan Elek, iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku, osvrnuo se na reformu policije u Srbiji koja traje petnaest godina: “Cjelokupan proces reforme moze se opisati kao pregršt odličnih najava i ideja, koje se prilikom izvođenja pretvore u svoju suprotnost”.

Elek je naročito istakao da je incident u beogradskom kraju Savamala, kada policija nije intervenisala u slučaju rušenja objekata, pokazao da ne postoji nezavisnost policije i da je politički uticaj na operativni rad policije ogroman.

Sanjin Hamidičević, iz Centra za sigurnosne studije sa sjedištem u Sarajevu, naglasio je da je reforma policije u Bosni i Hercegovini inicrana uglavnom spolja, u poslijeratnom periodu.

Ono što je specifičnost ove zemlje je kompleksna organizacija uprave, pa samim tim i policijskih agencija, koja se negativno odražava na pokušaje reformi u ovoj oblasti.

Besjana Kuči, iz Instituta za demokratiju i medijaciju iz Tirane, ukazala je na potrebu proaktivnijeg pristupa jačanju integriteta policije.

Ona smatra da reforma policije ne može biti sprovedena izolovano od ostalih reformi, a kao jedan od dobrih rezultata reforme policije na Zapadnom Balkanu ističe jačanje regionalne saradnje.

“Dobar primjer je zajednički granični prelaz između Crne Gore i Albanije”, dodala je.

Plator Avdiu iz Kosovskog centra za sigurnosne studije, sa sjedištem u Prištini, kao jedan od ključnih izazova reforme policije navodi upravljanje ljudskim resursima, naročito u kontekstu nedavnog smanjenja budžetskih izdataka za ove svrhe.

Takođe, on je ukazao na nepovoljnu starosnu strukturu kosovske policije, zbog koje je Vlada usvojila program ranog penzionisanja za veliki broj službenika.

Avdiu je istakao i nepovoljno socijalnu politiku u odnosu na policijske službenike na Kosovu, koji nijesu adekvatno osigurani.

Tokom diskusije, koja je uslijedila, istaknuto je da je većina navedenih problema i izazova prepoznata strateškim dokumentima crnogorske vlade, u prvom redu, Strategijom razvoja policije za period 2016-2020. godine.

Aleksandar Saša Zeković, predsjednik Savjeta za građansku kontrolu rada policije, napomenuo je da uprkos različitom napretku u EU integracijama, sve zemlje regiona dijele iste probleme kada je u pitanju postupanje policije u kruznim situacijama, što je potvrđeno i incidentima koji su pratili opozicione proteste u oktobru 2015. godine.

On je ukazao na potrebu jačanja spoljne i unutrašnje kontrole rada policije.

Mihal Kopčik, savjetnik u Ambasadi Slovačke Republike, istakao je da je socijalna zaštita policajaca jedan od ključnih elemenata reforme policije, koji je neopravdano izostao iz diskusije.

On, međutim, smatra da bi unapređenja socijalne politike prema policijacima trebalo da bude praćeno i strogim okvirom kažnjavanja.

Radovan Ljumović, rukovodilac Odjeljenja za analitiku, unapređenje rada i razvoj policije, saglasan je sa porukom panel diskusije da reforma policije mora da bude komplementarna sa ostalim reformama u društvu, jer, kako tvrdi, manjak odgovornosti je sistemski nedostatak.

Na događaju je poručeno da će studija sa sveobuhvatnom procjenom integriteta policije u Crnoj Gori, ali i u drugim zemljama obuhvaćenim POINTPULSE projektom, biti predstavljene do kraja godine.

Na linku ispod možete pogledati prilog TV Vijesti sa današnjeg događaja.

 

Prilog RTCG o diskusiji dostupan je ovdje:

Objavljeno

Saopštenje: Članovi iz reda nevladinih organizacija bojkotuju rad Savjeta za razvoj NVO

Predsjednica Savjeta za razvoj nevladinih organizacija, Marija Vučinović zakazala je sjednicu za 12. septembar, ali članovi Savjeta iz reda nevladinih organizacija neće učestvovati u njenom radu.

O svom stavu predstavnici nevladinih organizacija (NVO) su obavijestili Savjet, a kao razloge su naveli da nijedan od njihovih zahtjeva nije usvojen od 22. jula, kada su uputili pismo sa zahtjevima predsjednici Savjeta.

U pismu su zahtijevali da predsjednica Savjeta ”u pisanoj formi obezbijedi garanciju da će ubuduće mišljenja Savjeta biti prethodno poslata Savjetu na izjašnjenje i potvrdu, te u takvom potvrđenom obliku poslata Vladi.” Ovakan stav članova iz reda NVO je u skladu sa zajedničkom ocjenom da su predsjednica i Kancelarija pripremom i upućivanjem vladi ”Mišljenja” Savjeta sa prethodne sjednice u vezi sa Izvještajem o procesu donošenja Odluke o raspodjeli dijela prihoda od igara na sreću za 2016. godinu, većinski usvojeno Mišljenje izmijenili i dopunili stavovima i misljenjima koje Savjet nije usvojio, a kojima je obesmišljen usvojeni stav Savjeta.

Članovi Savjeta iz reda NVO su takođe zatražili da im se pruže pisane garancije da će članovima Savjeta na prethodno informisanje biti blagovremeno (prije dostavljanja medijima) biti dostavljena buduća saopštenja sa sjednica Savjeta.

Ovo pismo je izraz kulminacije odnosa između Predsjednice Savjeta i šefice Kancelarije za saradnju sa NVO, s jedne strane i predstavnika nevladinih organizacija u Savjetu, s druge strane.

Stav članova Savjeta iz reda NVO je da se upravljanje procesom dijaloga i odlučivanja u Savjetu ne odvija na način koji uvažava stavove nevladinih organizacija.

Na dnevnom redu planirane sjednice je ”Predlog analize efekata implementacije Strategije razvoja nevladinih organizacija 2014–2016. godine.”

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora

Objavljeno

Najava panel diskusije: Reforma policije u kontekstu EU integracija Zapadnog Balkana

Mjesto: Hotel “Podgorica”, ulica Svetlane Kane Radević 1, Podgorica

Vrijeme: srijeda, 7. septembar od 10:00 h

Regionalna mreža organizacija civilnog društva POINTPULSE organizuje panel diskusiju “Reforma policije u kontekstu EU integracija Zapadnog Balkana“ koja će biti održana u srijedu, 7. septembra od 10:00 u hotelu “Podgorica”, Svetlane Kane Radević 1, u Podgorici.

Diskusija će se održati na crnogorskom, srpskom, bosanskom i engleskom jeziku.

Simultano prevođenje će biti obezbijeđeno.

Na panelu će se govoriti o sljedećim temama:

  • Koje su očekivane koristi po građane od primjene reforme policije u kontekstu procesa EU integracija?
  • Koji su do sada dobri rezultati reforme policije u regionu?
  • Koji su glavni izazovi u razvijanju demokratske i odgovorne policije
  • Koji bi trebali biti prioriteti procesa reforme policije u regionu?

Panelisti i panelistkinje:

  • Andreja Bogdanovski iz Analitike, Skoplje;
  • Bojan Elek iz Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku (BCBP), Beograd;
  • Sanjin Hamidičević iz Centra za sigurnosne studije (CSS), Sarajevo;
  • Dina Bajramspahić iz Instituta alternativa (IA), Podgorica;
  • Besjana Kuci iz Instituta za demokratiju i medijaciju (IDM), Tirana;
  • Plator Avdiu iz Kosovskog centra za sigurnosne studije (KCSS), Priština.

Moderatorka: Milena Milošević, istraživačica javnih politika u IA.

Ovaj događaj je dio projekta “Puls integriteta i povjerenja u policiju na Zapadnom Balkanu – POINTPULSE“ podržanog od strane Evropske unije u okviru programa Instrumenta za civilno društvo.

Objavljeno

Rezultati istraživanja javnog mnjenja: Većinsko povjerenje u policiju uprkos percepciji da korupcije ima

Šest od deset građana Crne Gore ima povjerenja u policiju. Ipak, većina građana takođe smatra da je korupcija u ovoj instituciji relativno raširena, prema danas predstavljenim rezultatima istraživanja javnog mnjenja.

Institut alternativa je predstavio rezultate terenskog istraživanja, sprovedenog u aprilu 2016. godine od strane agencije IPSOS Strategic Marketing, na reprezentativnom uzorku od hiljadu odraslih osoba, građana Crne Gore.

“Pored visokog nivoa javnog povjerenja, stavovi građana takođe pokazuju da oni uglavnom imaju pozitivne asocijacije na prosječne policijske službenike i službenice”, kazala je Milena Milošević, istraživačica u IA, na predstavljanju istraživanja.

Ona je naglasila, međutim, da su ovi pozitivni rezultati u suprotnosti sa ostalim nalazima istraživanja, što daje ponešto kompleksnu sliku o stavovima građana o policiji.

Građani tako smatraju da je korupcija unutar ove institucije relativno raširena, i da policija pretežno služi partikularnim interesima. Prema mišljenju građana, ni zapošljavanje u policiji nije zasnovano na zaslugama.

Naime, 36 % građana smatra da je korupcija donekle rasprostranjena, a preko 19 % da je rasprostranjena do najvećeg stepena. Samo 13% građana smatra da korupcije u policiji uopšte nema.

Percepcija korupcije u policiji je i jedan od najstabilnijih rezultata ovogodišnjeg istraživanja u odnosu na slično istraživanje sprovedeno prošle godine.

Građani srpske nacionalnosti imaju manje povjerenja u policiju i vide je kao posebno otuđenu od građana. Manje od polovine ispitanika (42%) koji su se identifikovali kao Srbi kažu da uglavnom ili u potpunosti imaju povjerenja u policiju.

Novitet ovogodišnjeg istraživanja bio je i fokus na stavovima građana o ženama u policiji.

“Iako se policijskim službenicama uglavnom pripisuju pozitivni atributi, i ovo istraživanje potvrđuje postojanje određenih stereotipa o ženama. Ljepota, izgled i šarm su među najčešćim prvim asocijacijama na policijske službenice, dok manje od 1% ispitanika ima istu prvu asocijaciju na prosječnog policajca. Takođe, niko od ispitanika ne smatra da prosječan muškarac u policiji nije dorastao svom poslu, dok je 5% ispitanika to prvo navelo u opisu žena u policiji”, kazala je Milošević.

Ona je istakla da se, i kada su druge institucije u pitanju, ne podudaraju rezultati o povjerenju javnosti i percepciji korupcije.

“Primjera radi, i povjerenje u zdravstvo je visoko, iako istovremeno građani smatraju da je korupcija u zdravstvu takođe relativno raspostranjena”, dodala je ona, upućuju na nedovoljno razvijenu političku kulturu preispitivanja djelovanja nadleženih institucija kao jedno od mogućih objašnjenja za ove kontradiktorne rezultate.

Marko Sošić, saradnik IA, napomenuo je da će ovo istraživanje javnog mnjenja, bazirano isključivo na percepcijama građana, biti upotpunjeno dubinskim i kvalitativnim istraživanjem integriteta policije, koje će biti predstavljeno u posebnoj publikaciji.

Istraživanje je sprovedeno u okviru projekta „Puls integriteta i povjerenja u policiju na Zapadnom Balkanu”, čiji je cilj da doprinese izgradnji povjerenja u policiju putem promocije odgovornosti i jačanja integriteta policije.

Mrežu POINTPULSE koja je u tu svrhu oformljena čini sedam organizacija civilnog društva iz regiona, i to: Analitika iz Skoplja, Beogradski centar za bezbjednosnu politiku (BCBP) i Balkanska mreža istraživačkij novinara (BIRN) iz Beograda, Centar za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva, Institut alternativa (IA) iz Podgorice, Institut za demokratiju i medijaciju (IDM) iz Tirane, i Kosovski centar za bezbjednosne studije (KCSS) iz Prištine.

U nastavku možete pogledati izlaganja sa današnjeg predstavljanja rezultata: