Objavljeno

Uprkos pomacima, građani i dalje strogi u ocjenama državne uprave

Iako preko 60% građana smatra da je kvalitet rada državne uprave loš, oni rad državnih organa ocjenjuju bolje nego prije tri godine, pokazuju rezultati istraživanja javnog mnjenja, koje je, za potrebe Instituta alternativa (IA), sproveo Ipsos Strategic Marketing.

Jedna četvrtina učesnika u istraživanju (25%) odgovorila je da je došlo do poboljšanja kada je u pitanju kvalitet rada državnih organa u prethodnih tri godine.

Preko polovine ispitanika, njih 52%, smatra da je kvalitet rada državne uprave na istom nivou, dok 17% smatra da se on pogoršao.

Ipak, generalna ocjena kvaliteta rada državne uprave od strane stanovništva se u izvjesnoj mjeri popravila. U odnosu na 2012. godinu manji je procenat građana koji ocjenjuje kvalitet rada uprave kao loš.

Dok je prije tri godine, 68% ispitanika kvalitet rada državnih organa ocijenilo kao loš, ove godine je takav odgovor dalo 62%.

Više od jedne trećine ispitanika (35%) je zadovoljno kvalitetom rada naše uprave.

U ovim generalnim ocjenama, postoje izvjesna odstupanja koja su najčešće određena regionalnim razlikama, nacionalnom pripadnošću i nivoom obrazovanja.

U pogledu obrazovanja, ispitanici sa srednjom stručnom spremom su najstrožiji kada je u pitanju ocjena kvaliteta, dok regionalne razlike dolaze do izražaja i u ovoj oblasti, jer građani sa sjevera značajno lošije ocjenjuju kvalitet državne uprave u odnosu na druge.

Takođe, u smislu nacionalne pripadnosti, Srbi su najkritičniji prema radu državnih organa, jer velika većina njih, 81%, smatra da je kvalitet rada loš.

Ukoliko se posmatra u dužem vremenskom periodu, “imidž” državne uprave u očima građana je u prethodnih pet godina opao, jer je prosječna ocjena kvaliteta njenog rada, na skali od 1 do 10, pala sa 6 na 4.8.

Istraživanje javnog mnjenja o radu državne uprave je, za potrebe IA, sprovedeno u periodu između 3. i 9. aprila ove godine na uzorku od 1 062 ispitanika. Obuhvatilo je 17 gradova u Crnoj Gori, 130 teritorija biračkih mjesta, gradske, prigradske i seoske životne sredine.

IA u svom radu nastoji da doprinese što boljem radu državne uprave.

Jedan od osnovnih principa našeg rada je pružanje preporuka zasnovanih na analizama i dokazima, pa će i jedan od ciljeva u našem daljem radu biti korišćenje i dublja analiza podataka dobijenih na osnovu ovog istraživanja i zagovaranje efikasnije reforme državne uprave.

Stevo MUK
Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa

Objavljeno

Saopštenje: Uspostaviti fond za podsticanje medijskog pluralizma

Nevladine organizacije Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Institut Alternativa (IA) i Goran Đurović, član radne grupe za izradu Predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskim medijima, iskazuju zadovoljstvo zbog nastavka rada televizije „Vijesti“.

Uplaćivanjem poreskih dugova u skladu sa zakonom, stiču se uslovi da jedina crnogorska privatna televizija sa nacionalnom frekvencijom, nastavi sa radom i pruži dalji doprinos boljem informisanju građana o pitanjima od suštinskog značaja za njihov život.

Vlada Crne Gore dužna je da osigura uslove za razvoj medijskog pluralizma odnosno kvalitetnog informisanja građana Crne Gore o svim pitanjima od javnog interesa. Blokada računa TV Vijesti zbog poreskih dugova je posljedica nedosljedne primjene zakonskih propisa u sferi medija. Vlada je morala blagovremeno djelovati kako bi spriječila godinama prisutnu nelojalnu konkurencija na skromnom marketinško-medijskom tržištu u Crnoj Gori. Televizija „Vijesti“ se na tržištu takmiči sa televizijama koje skoro čitav svoj program proizvode van Crne Gore a emituju u Crnoj Gori, ali i sa RTCG koja se finansira novcem građana, pa i onda kada pravi enormne gubitke. Takođe, televizije čije su matične kuće van Crne Gore godinama ne ispunjavaju zakonom i podzakonskim aktima utvrđene minimalne kvote u sopstvenoj proizvodnji i niko ih godinama nije opomenuo ili zabranio njihov rad shodno zakonu.

TV Vijesti, ali i svi ostali elektronski mediji utemeljeni u Crnoj Gori, su se našli u teškoj situaciji, i zbog toga što Vlada Crne Gore već godinama odbija da konačno stavi u funkciju sredstava namijenjena podsticanju medijskog pluralizama. Grupa NVO je nedavno predložila i rješenja kojima se stvaraju uslovi za funkcionisanje Fonda za podsticanje medijskog pluralizma. U prijedlozima je detaljno razrađen postupak dodjele sredstava emiterima za proizvodnju sadržaja od javnog interesa. Sredstva iz Fonda mogu koristiti elektronski mediji koji imaju odobrenje za rad Agencije, koji pokrivaju određenu lokalnu, regionalnu teritoriju ili djeluju na teritoriji države i koji imaju značajnu sopstvenu produkciju (iznad 25% sopstvene u ukupnoj produkciji). Ovim se osigurava da elektronski mediji koji zaista proizvode program u Crnoj Gori dobiju mogućnost unaprijeđenja svojih sadržaja radi ostvarivanja boljeg informisanja javnosti. Savjet AEM donosi konačnu odluku o raspodjeli sredstava, ali na osnovu prijedloga nezavisnih eksperata. Sam Fond se treba finansirati od nadoknade koju plaćaju pružaoci AVM usluga na zahtjev (kablovski operateri), koji ukupno imaju oko 170,000 korisnika što u predloženom procentu treba da osigura oko 800,000 eura godišnje. Iz drugog izvora, budžeta Crne Gore uz fiksno izdvajanje od 0,005% BDP, moguće je osigurati oko 200,000 eura na godišnjem nivou. Ovaj iznos neće opteretiti budžet Crne Gore a može značajno pomoći bolje informisanje građana o pitanjima od javnog interesa.

Nedavno je pri Agenciji za elektronske medije osnovan Fond za podršku radio stanicama koji se finansira iz takse koja se plaća prilikom registrovanja vozila. Na taj način su TV stanice diskriminisane u odnosu na radijske. Potrebno je osigurati sredstva koja će biti namijenjena i TV stanicama.

Da su Vlada i Agencija za elektronske medije ranije primjenjivali zakone jednako prema svima, veliki broj medija danas ne bi ni funkcionisao a oni koji su značajni za informisanje građana o temama od javnog interesa danas bi bili u boljoj finansijskoj situaciji. Zbog nečinjenja državnih institucija i neprimjenjivanja zakona na isti način prema svima, na udaru su se našli oni od kojih država Crna Gora može da ima korist.

U ime nevladinih organizacija Centar za građansko obrazovanje (CGO), Centar za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Institut Alternativa (IA)

Goran Đurović, član radne grupe za izradu Predloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o elektronskim medijima

Objavljeno

Saopštenje: Koncesionare niko ne kontroliše

Koncesiona politika u Crnoj Gori je nekontrolisana, netransparentna i nanosi višemilionsku štetu državnom i budžetima jedinica lokalne samouprave, a Vlada godinama ne unapređuje stanje u ovoj oblasti, budući da ne objavljuje podatke o ugovorima i dugovanjima koncesionara i ne unapređuje zakonska rješenja.

Državna revizorska institucija (DRI) je dala negativno mišljenje na usklađenost registra ugovora o koncesijama sa odredbama Zakona o koncesijama, ističući da ova baza nije ni dostupna, niti potpuna, kao i da ne postoji u elektronskoj formi. DRI, dalje, ukazuje na učestalo nedostavljanje informacija, ugovora o dodijeljenim koncesijama i promjena osnovnih ugovora, od strane ministarstava, organa uprave i lokalne samouprave, za šta je potrebno definisati kaznene odredbe u Zakonu o koncesijama.

Ovo dodatno doprinosi netransparentnosti, budući da Vlada godinama ne upoznaje javnost sa stanjem u oblasti koncesija. Od januara 2013. godine nije pripremljen izvještaj o realizaciji koncesione politike, dok Komisija za koncesije još uvijek niije objavila izvještaj o radu za prošlu godinu. Iako je mandat ovom tijelu istekao u septembru, Vlada je imenovala novu tek u aprilu ove godine, a od prestanka mandata prethodne Komisije nije bilo moguće upoznati se sa detaljima koncesionih ugovora, jer internet stranica ovog tijela još uvijek nije u funkciji.

Pored toga što registar o koncesijama nije redovno ažuriran, postojeći obim informacija koji je obuhvaćen ovim dokumentom je izuzetno ograničen. Na ovaj problem je više puta ukazivao Institut alternativa u svojim istraživačkim izvještajima, ističući potrebu objavljivanja planova otplata koncesija i drugih detalja osnovnog ugovora.

Ni Nacrt Zakona o javno-privatnom partnerstvu, koji je bio na javnoj raspravi tokom marta i aprila ove godine, ne unapređuje ovo pitanje, budući da ne proširuje opseg informacija koje se objavljuju, niti propisuje obavezu kvartalnog dostavljanja informacija o stanju naplata koncesionih naknada i izvršenom nadzoru od strane organa javne uprave. S tim u vezi, potrebno je Zakonom propisati da registar ugovora o JPP i koncesijama sadrži informacije o naplaćenim sredstvima, kašnjenjima, kao i planove finansijskih otplata, što je posebno važno kod izdvajanja dijela za lokalne samouprave.

Jovana MAROVIĆ
Koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa

Objavljeno

Monitoring izvještaj: Zapošljavanje i napredovanje u državnim organima u 2014. godini

Dvije godine nakon početka primjene, efekti Zakona o državnim službenicima i namještenicima na uspostavljanje sistema zasluga u državnoj upravi su ograničeni nedosljednom primjenom novih pravila i slabom konkurencijom prilikom popune radnih mjesta.

Mali broj kandidata koji prolazi provjeru sposobnosti za radna mjesta u državnim organima, na jednoj strani, i široko tumačenje diskrecionog prava starješina da izvrše izbor između pet najbolje ocijenjenih kandidata, na drugoj, ne dopinose sistemu zapošljavanja koji bi bio zasnovan na objektivnim kriterijumima.

Napredovanje državnih službenika i namještenika praktično ne postoji. Prema dostupnim podacima, tokom izvještajnog perioda nije doneseno nijedno rješenje o napredovanju. Zakonska odredba, prema kojoj je napredovanje na osnovu odličnih rezultata u radu moguće samo u viši platni razred, očigledno nije pravi odgovor na potrebe motivisanja i zadržavanja najstručnijeg kadra.

Tokom 2014. godine, broj žalbi na rješenja starješina državnih organa se više nego udvostručio u odnosu na 2013. godinu. Veliki broj ovih žalbi odnosi se upravo na odluke o izboru državnih službenika i namještenika, rješenja o njihovom raspoređivanju i ocjene njihovog rada. Od ukupno 322 ove žalbe i odluke o njima, koje je Institut alternativa analizirao, njih 222 je usvojeno, dakle više od dvije trećine. Većina žalbi je usvojena zbog formalnih propusta državnih organa.

Transparentnost postupaka provjere sposobnosti je na zavidnom nivou. Uprava za kadrove redovno objavljuje rang liste kandidata nakon sprovedene provjere sposobnosti na svom sajtu. Međutim, na nivou državnih organa teže je dobiti podatke, zbog visokih troškova postupka pristupa informacijama koji su nas na nivou ovog godišnjeg monitorina koštali preko 500 eura. Od 18 organa, kojima smo tražili detaljne informacije o zapošljavanju i napredovanju, Ministarstvo odbrane je odbilo da dostavi imena i prezimena službenika i namještenika, koji su na radna mjesta u ovom državnom organu izabrani tokom druge polovine 2014. godine.