Mjesec: April 2015.

Potrebno je dalje jačati kontrolnu funkciju Skupštine, a četiri su moguća pravca za unapređenje i to na osnovu: preciznijeg definisanja i razgraničenja nadležnosti između grana vlasti; regulisanja kontrolnih mehanizama, te transparentnosti rada parlamenta; jačanje kapaciteta stručne službe.

”Iako Evropska komisija u Izvještaju o napretku kaže da je unaprijeđena kontrolna funkcija Skupštine, naši nalazi pokazuju da tokom prošle godine nije bilo pomaka”, istakla je koordinatorka istraživanja u Institutu alternativa Jovana Marović. Ona je danas, na konferenciji za novinare „Ka efikasnijem korišćenju kontrolnih mehanizama Skupštine“, koja je realizovana uz podršku Instituta za otvoreno društvo, Think Tank Fund-a iz Budimpešte, rekla da statistički podaci pokazuju da su poslanici manje koristili kontrolne mehanizme koji im stoje na raspolaganju nego 2013. godine a nije bilo napretka ni u regulisanju kontrolnih mehanizama, niti normativnog uređenja odnosa sa izvršnom vlašću. Stoga je, po njenim riječima, potrebno usvojiti Zakon o Skupštini koji bi preciznije definisao nadležnosti parlamenta u odnosu na ostale grane vlasti, odnosno, kako bi se zakonskim normama mogla obavezati Vlada i ostale državne institucije na obavezno postupanje i izvještavanje na osnovu zaključaka Skupštine.

Kontrolna i konsultativna saslušanja ne ostvaruju dovoljan uticaj u praksi, a zbog toga to se nerijetko završavaju uz usaglašavanje rezimea ili informacija koje su samo neka vrsta pregleda stanju o toj oblasti. Uvodna izlaganja predstavnika institucija predugo traju, i treba ih ukinuti, odnosno uvesti praksu dostavljanja pisanog doprinosa prije sjednice. Takođe, potrebno je objavljivati audio snimke sa saslušanja. Kada je riječ o poslaničkim pitanjima, sjednice posvećene ovom kontrolnom mehanizmu treba organizovati jednom mjesečno, poput onih koje su posvećene premijerskom satu.

Istraživačica javnih politika u IA, Dina Bajramspahić, je istakla da, budući da su upravo u najavi dvije nove inicijative za sprovođenje parlamentarne istrage, potrebno je prethodno formirati skupštinsku radnu grupu za unapređenje Zakona o parlamentarnoj istrazi, kako bi se preduprijedilo ponavljanje problema iz dvije prethodne. U prvom redu propisati kazne za nedostavljanje informacija Anketnom odboru, i davanje neistinitog iskaza pred Anketnim odborom, a potom propisati i obaveznost dostavljanja odgovora na sve pojedinačne zahtjeva članova Anketnog odbora, itd. Ova radna grupa trebalo bi da se bavi i svim pravcima za dalje unapređenje rada parlamenta, a u njen sastav bi uključiti predstavnike civilnog sektora putem javnog poziva.

Marko Sošić, istraživač javnih politika, je naglasio da je IA na primjeru razmatranja prijedloga zakona o budžetu za 2015. godinu u Skupštini uočio niz problema u načinu na koji je uređen proces formulacije nacionalnog budžeta, njegovog usvajanja u Skupštini, poslovničkih nejasnoća i nedostatka kapaciteta u Službi Skupštine. Kako bi imali Skupštinu koja je u stanju da napravi smislene, argumentovane i neophodne izmjene nacionalnog budžeta tamo gdje je to neophodno, potrebno je sprovesti izmjene zakonskog okvira i prakse. One se odnose na otvaranje kapitalnog budžeta, razvoj kapaciteta u Službi Skupštine, preciziranje Poslovnika Skupštine u dijelu koji se odnosi na razmatranje prijedloga zakona u radnim tijelima i usaglašavanje amandmana. Takođe je neophodno sasvim reformisati način na koji se pripremaju amandmani na prijedlog budžeta.

Institut alternativa, kao nezavisni naučno-istraživački centar, od 2007. godine doprinosi unapređenju javnih politika u Crnoj Gori u okviru svojih programskih oblasti (javna uprava, parlamentarni program, odgovorne javne finansije, bezbjednost i odbrana). Iza nas su brojna istraživanja, predlozi praktičnih politika, učešća u radnim grupama. Kontinuirano radimo i na unapređenju sopstvenih istraživačkih kapaciteta, istraživačke agende i mreže spoljnih saradnika i eksperata. S tim u vezi, formirali smo Savjetodavni odbor koji čine istaknuti stručnjaci iz oblasti našeg djelovanja. Primarni cilj ovog tijela je davanje mišljenja i smjernica u pravcu definisanja našeg godišnjeg programa rada, odnosno istraživačke agende.

Članovi našeg Savjetodavnog odbora su:

• Prof. dr Florian Bieber, profesor na Univerzitetu u Gracu
• Dr Katarina Ott, direktorka Instituta za javne financije iz Zagreba
• Sonja Stojanović Gajić, direktorka Centra za bezbjednosne studije iz Beograda
• Natasha Wunsch, saradnica u Openhajm Centru u okviru Njemačkog savjeta za spoljne poslove (DGAP), doktorantkinja na Univerzitetu u Londonu
• Munir Podumljak, predsjednik Partnerstva za društveni razvoj iz Zagreba
• Dr Kristie Evenson, nezavisna istraživačica i evaluatorka u oblastima demokratizacije i razvoja civilnog sektora
• Prof. dr Ivan Koprić, profesor na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Instituta za javnu upravu
• Kristof Bender, zamjenik predsjednika Evropske inicijative za stabilnost (ESI)

Savjetodavni odbor će pomagati i u utvrđivanju strateških partnerstava i doprinositi većoj vidljivosti rada Instituta alternativa.