U susret IV generaciji, licencirana naša Škola javnih politika

Nakon što smo inicirali sprovođenje procedure licenciranja našeg programa Škola javnih politika u skladu sa Zakonom o obrazovanju i vaspitanju, Odlukom Nacionalnog savjeta za obrazovanje od 23. decembra ove godine, utvrđena je javna važnost naše Škole kao zvaničnog programa za sticanje znanja i vještina iz oblasti javnih politika.

Dva dana kasnije, potpisali smo Ugovor za Komisijom za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću o spovođenju IV generacije Škole javnih politika

Nakon uspješnog okončanja programa Škole javnih politika u 2012, 2013, i 2014. godini, Komisija je podržala realizaciju Škole za četvrtu generaciju polaznika, koju će Institut alternativa realizovati tokom 2015. godine. Nastavak realizacije programa ozvaničen je danas potpisivanjem Ugovora.

Program Škole javnih politika do sada je pohađalo 80 polaznika, među kojima je najveći broj onih koju su zaposleni u organima državne uprave, i manji broj zaposlenih u lokalnoj samoupravi, sindikalnim organizacijama, medijima, aktivisti nevladinog sektora, kao i najbolji studenti osnovnih i postdiplomskih studija.

Budući da formalni sistem obrazovanja u Crnoj Gori ne pruža dovoljno znanja i vještina u oblasti izučavanja javnih politika, glavni cilj Škole je da doprinese njihovom kvalitetnom razvoju kroz osnaživanje kapaciteta zainteresovanih strana o etapama i akterima ciklusa razvoja javnih politika. Osim toga, Škola pruža priliku za unapređenje komunikacije i saradnje među učesnicima iz različitih sektora, institucija i organizacija.

Program Škole javnih politika se realizuje kroz pet modula u ukupnom fondu od dvadeset šest časova a predavači su najeminetniji stručanjaci iz ove oblasti: profesori sa Univerziteta u Zagrebu, Beogradu i Podgorici i ostali stručnjaci i neposredni akteri javnih politika. Neki od dosadašnjih predavača bili su: docent dr Tihomir Žiljak, mr Anka Kekez Koštro, prof. dr Snežana Đorđević, mr Marina Škrabalo, prof. dr Zoran Stojiljković, dr Vlado Pavićević, dr Dragan Đurić, dr Jovana Marović, mr Dragiša Mijačić, mr Zlatko Vujović.

Tokom obuke polaznici Škole imaće priliku da se upoznaju sa svim ključnim aspektima procesa kreiranja, analize, sprovođenja i monitoringa javnih politika. Govoriće se i o sektorskim politikama, ulozi think tank organizacija u kreiranju javnih politika, i ulozi državnih i nedržavnih aktera u kreiranju politika na nivou EU.

Nadležni ne reaguju na zloupotrebe zapošljavanja u državnim organima

Upravna inspekcija nije na adekvatan način postupila po inicijativi Instituta alternativa i ispitala razmjere u kojima se posredovanje u zapošljavanju koristi za zaobilaženje obavezujućih pravila popune radnih mjesta u državnoj upravi.

Naime, tragom nalaza redovnog monitoringa zapošjavanja i napredovanja u državnim organima koji IA sprovodi drugu godinu zaredom, mi smo podnijeli inicijativu Upravnoj inspekciji da utvrdi da li su određeni organi prekršili Zakon, time što su za poslove koji bi trebalo da budu povjereni isključivo državnim službenicima i namještenicima, angažovali ljude preko agencija za posredovanje u zapošljavanju.

Prema našim nalazima, najmanje dva od ukupno 25 organa državne uprave koji su odgovorili na naše zahtjeve za pristup informacijama su sklopila ugovore o posredovanju u zapošljavanju tokom prošle godine.

Zakon o radu predviđa sklapanje ovakvih ugovora samo za poslove koji ne zahtijevaju posebnu stručnost. Uz to, ovakvi ugovori mogu se sklopiti samo za period do 120 dana.

Međutim, analiza ugovora sklopljenih između organa državne uprave – Agencije za zaštitu životne sredine i Zavoda za školstvo, i Agencije za privremeno zapošljavanje “Dekra” upućuje na zaključak da ovi ugovori nijesu sklopljeni na zakonom previđen način. Naime, “Dekra” je ustupila radnike za poslove koje bi uglavnom trebalo da obavljaju državni službenici, dakle za poslove koji zahtijevaju stručnost, dok je Zavodu za školstvo radnik ustupljen na period duži od 120 dana.

Međutim, u odgovoru na našu inicijativu, Upravna inspekcija tvrdi da u ovim slučajevima nije došlo do zloupotrebe instituta posredovanja u zapošljavanju.

Iako smo od ove institucije, ukazujući na problem “ćutanja administracije”, zatražili da dodatno ispita razmjere u kojima državni organi pribjegavaju posredovanju u zapošljavanju i da li oni time krše propise, Upravna inspekcija nije ništa preduzela po tom pitanju.

Ovakav stav institucije sa ključnim nadležnostima za nadgledanje primjene propisa iz oblasti državne uprave je zabrinjavajući, i može voditi prolongiranju praksi kojima se obesmišljavaju napori na reformi službeničkog sistema.

Naši noviji nalazi tokom istraživanja u okviru projekta “Državna uprava u Crnoj Gori: Jednaka za sve” koji je podržala Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, ukazuju na činjenicu da se posredovanje u zapošljavanju i dalje zloupotrebljava.

Tako je Državna komisija za kontrolu postupaka javnih nabavki, koja je i prošle godine od strane medija i civilnog sektora kritikovana zbog zaobilaženja popune radnih mjesta na osnovu prethodno raspisanih oglasa, i ove godine preuzela dva radnika od agencija za posredovanje u zapošljavanju za radna mjesta kategorisana Zakonom o državnim službenicima i namještenicima (samostalni savjetnik III i namještenik VI).

Stoga još jednom pozivamo Upravnu inspekciju da adekvatno odgovori na našu inicijativu i preduzme mjere utvrđene propisima o inspekcijskom nadzoru sa ciljem utvrđivanja nepravilnosti i nezakonitosti prilikom zapošljavanja u državnim organima.

Milena Milošević
istraživačica javnih politika

10 godina PASOS mreže – Izvještaj sa Skupštine

Na Skupštini PASOS-a održanoj u Varšavi 12-13. decembra, obilježeno je 10 godina postojanja ove mreže istraživačkih centara. Na Skupštini su izabrana tri člana Odbora direktora, dodijeljene godišnje nagrade PASOS-a, usvojen godišnji izvještaj o radu i razmotren prijedlog strategije za naredne tri godine.

Detalj sa Skupštine PASOS-a

Kosovska fondacija za civilno društvo je dobitnik PASOS-ove nagrade za „Dostignuće godine“, za njihovu uspješnu inicijativu kojom je na Kosovu zaustavljen pokušaj ugrožavanja integriteta i postojanja nevladinih organizacija kroz neustavna zakonska rješenja.

Nagradu za najbolju publikaciju godine dobio je EUROPEUM Institut za evropske politike, za njihov istraživački rad „Taking Stock of EU Civil Society Funding in EAP Countries“, u kojem analiziraju način na koji EU finansira organizacije civilnog društva u zemljama Istočnog partnerstva.

Novi-stari članovi Odbora direktora PASOS-a, po odluci Skupštine, su Neža Kogovšek Šalamon (Slovenija), Piotr Kaźmierkiewicz (Poljska) i Andrew Cartwright (Mađarska – CEU).

Predstavnik IA na skupštini PASOS-a je bio Marko Sošić, koji je na panelu o novim modelima zastupanja i komunikacije, predstavio dosadašnje uspjehe (i neuspjehe iz kojih smo učili) u zalaganju za sprovođenje naših preporuka, uticaj na donosice odluke i predstavljanje sopstvenog rada različitim publikama.

Više informacija o događaju i obilježavanju decenije postojanja možete pronaći na zvaničnoj stranici PASOS-a.

Institut alternativa je najmlađi član PASOS-a – od juna ove godine i ovo je prvi događaj mreže u kojem smo učestvovali. PASOS (akronim od Policy Association for an Open Society) je mreža osnovana 2004. godina koja podržava razvoj i jača doseg i uticaj svojih više od 50 članica. Cilj PASOS-a je jačanje nezavisnih istraživačkih centara (think tanks) kako bi se osiguralo da lekcije tranzicije budu shvaćene, podijeljene i primijenjene.

Povezane vijesti:

Saradnja policije i tužilaštva: priče tužilaca, policijskih inspektora i sudija

Komentari o nedovoljno dobroj saradnji, nedostatku komunikacije i koordinacije između Uprave policije i Državnog tužilaštva u Crnoj Gori postali su floskula u javnim diskusijama i problem oko kojeg su svi saglasni. Loše ocjene o toj saradnji mogu se čuti čak i od predstavnika čelnika ovih državnih organa, koji su i orgovorni za zajednički rad tužilaštva i policije. Međutim, nikada nije precizirano šta su uzroci i na koji način se manifestuju prepreke za saradnju, te kako ih prevazići.

Polazeći od potrebe da se dublje istraži šta su razlozi i koje su prepreke za bolji zajednički rad policije i tužilaštva na krivičnim predmetima, istraživački tim Instituta alternativa pripremio je koncept sa šest tematskih oblasti i 30 pitanja u vezi s radom policije i tužilaštva. Na osnovu koncepta, sprovedeno je 27 intervjua, na lokalnom nivou, u tri opštine – u Baru, Pljevljima i Podgorici, po principu ravnomjerne regionalne zastupljenosti. Intervjui su sprovedeni s predstavnicima Osnovnog tužilaštva, centara bezbjednosti i Osnovnog suda u ova tri grada, tokom maja ove godine. Posebnu zahvalnost dugujemo Vrhovnom državnom tužilaštvu, Ministarstvu unutrašnjih poslova i Vrhovnom sudu što su nam omogućili da sprovedemo intervjue i na taj način doprinijeli našem istraživanju.

Stavovi ispitanika predstavljeni su u izvještaju pred vama, koji se sastoji od 14 tematskih poglavlja i obuhvata različlite aspekte rada policije i tužilaštva, kao i zaključke i preporuke za unapređenje identifikovanih problema. Posebna vrijednost izvještaja jeste veliki broj vrlo konkretnih primjera, koji ilustruju funkcionisanje ovih organa, njihov odnos, rad na predmetima, probleme u radu i izvore za nezadovoljstvo policijskih službenika, tužilaca, sudija. Izjave intervjuisanih lica date su u originalu, uz neznatne korekture.

IA na raspravi o prijedlogu budžeta za 2015. godinu

Netransparentnost kapitalnog budžeta, nepoštovanje Smjernica fiskalne i makroekonomske politke, nepoštovanje preporuka DRI u planiranju budžeta i prevelika uopštenost određenih budžetskih linija su ključni problemi na koje smo skrenuli pažnju poslanicima tokom razmatranja prijedloga budžeta na matičnom odboru.

Po pozivu, i ove godine smo učestvovali na raspravi o prijedlogu budžeta za 2015. godinu na matičnom radnom tijelu Skupšine, Odboru za ekonomiju, finansije i budžet. Naš istraživač, Marko Sošić, izložio je članovima Odbora i predstavnicima Ministarstva finansija, ključne zamjerke koje imamo na prijedlog budžeta.

Podsjećamo da je na dnevnom redu prvi godišnji Zakon o budžetu za čije će se kršenje moći primijeniti kaznene odredbe (zbog usvajanja novog sistemskog Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti ove godine). Stoga je na svima i veća odgovornost da planiranje bude što bolje kako bi se u početku preduprijedili problemi u izvršenju budžeta.

Između ostalog, ukazali smo članovima Odbora na sljedeće probleme:

Visok iznos i povećanje od 25% u odnosu na prethodnu godinu za vrlo netransparentnu poziciju Ostale usluge u okviru kateogrija Usluga, za koju ne postoji nikakvo obrazloženje na šta se zapravo odnosi. Potrebno je precizirati Pravilnik o klasifikaciji budžeta (…) da bi se uspostavila bolja kontrola nad plairanjem i utroškom ovih sredstava.

Nerealno procijenjeni izdaci po osnovu troškova sudskih postupaka, gdje imamo smanjenje od 40% u odnosu na plan za 2014. godinu. Postoje objektivne sumnje da ovaj izdatak nije pravilno procijenjen kod mnogih potrošačkih jedinica. Npr. Ministarstvo unutrašnjih poslova (Uprava policije) na ovoj liniji ima 1 euro, iako je u 2014. godini imalo značajne troškove na ovoj poziciji.

Rast izdataka po osnovu isplate ugovora o djelu od oko 15% u odnosu na 2014. godinu, uprkos preporukama DRI da se ovakav vid zapošljavanja smanji — odnosno, da se stane na put nezakonitoj praksi da se ugovori o djelu koriste za vršenje poslova iz redovne nadležnosti organa.

Posebno brine smanjivanje budžeta Komisija za kontrolu državne podrške i pomoći, za koju je DRI nakon revizije državnih garancija, između ostalog, preporučila jačanje kapaciteta u organizacionom i stručnom smislu.
Nepoštovanje Smjernica makroekonomske i fiskalne politike za period 2014-2017 od strane Vlade, na način što je za niz potrošačkih jedinica prekršen limit budžeta određen smjernicama za 2015. godinu.

Netransparentnost kapitalnog budžeta, kao ključne razvojne komponente budžeta. Ne govorimo samo o projektu auto-puta, koji je u centru pažnje, već i o ostalih 120 projekata koji su u našli mjesto u kapitalnom budžetu za narednu godinu i nalaze se u različitima fazama realizacije. Na njih ide preko 284 miliona eura i predstavljeni su na manje od 15 stranica teksta u obrazloženju prijedloga budžeta. Dakle, poslanici su dovedeni u poziciju da se o kapitalnom budžetu izjašnjavaju bez uvida u plansku i projektnu dokumentaciju.

Povezani postovi:

Trening: Skrining poglavlja 23

Druga radionica makedonske Mreže 23 održana je od 11. do 14. decembra ove godine u Strugi, Makedonija, a naša Dina Bajramspahić podijelila je iskustvo civilnog društva u Crnoj Gori u praćenju pristupnih pregovora u poglavlju 23 i pravce za reformu specijalnog tužilaštva.

Tema radionice bila je “Iskustva, izazovi i mogući rizici u radu Mreže 23” a posebna pažnja je posvećena strukturi poglavlja 23 “Pravosuđe i temeljna prava” i nalazima iz skrininga ovog poglavlja u zemljama u regionu.

Učesnici treninga bili su predstavnici organizacija civilnog društva Mreže 23 čiji je zadatak praćenje stanja u oblasti poglavlja 23 u Makedoniji.

Projekat sprovode Institut za evropske politike, Helsinški komitet za ljudska prava i Centar za upravljanje promjenama uz podršku EU, a osim Instituta alternativa, saradnici iz regiona na projektu su Centar za evropske politike iz Beograda i Fondacija evropski institut iz Sofije.

Dina je na tokom trodnevne radionice imala dva izlaganja.

Prvo se odnosilo na to gdje je Crna Gora u ovom trenutku kada su u pitanju pregovori uopšte kao i na i najvažnija pitanja u vezi sa poglavljem 23. Ona je predstavila Izvještaj o screening-u za Crnu Goru za poglavlje 23, mjerila za otvaranje, Akcioni plan za ovo poglavlje, učešće organizacija civilnog društva u pripremi, monitoringu i evaluaciji sprovođenja Akcionog plana, učešće predstavnika IA u radnoj grupi za ovo poglavlje, ključne aktivnosti (mjere) u oblasti pravosuđa, korupcije i ljudskih prava, ključne izazove i nedostatke u sprovođenju ovih reformi, privremena mjerila, reviziju AP, te probleme u Crnoj Gori u oblasti poglavlja 23 na koje je Evropska komisija ukazala u ovogodišnjem Izvještaju o napretku.

Drugo izlaganje se odnosilo na jedan segment reformi u okviru poglavlja 23, a to je reforma specijalnog tužilaštva i uspostavljanje osnova za formiranje crnogorskog “Uskoka”. Ona je predstavila nacrt Zakona o specijalnom državnom tužilaštvu, komentare Instituta alternativa na nacrt i ključna ograničenja, probleme u radu dosadašnjeg Odjeljenja specijalnog tužilaštva, te naučene lekcije iz uporedne prakse koje je IA predstavio u studiji “Institucionalni okvir za istrage korupcije i organizovanog kriminala – komparativni modeli”. Takođe je predstavila najvažnije nalaze izvještaja IA o saradnji policije i tužilaštva na “lokalnom nivou” i ostale aktivnosti IA vezane za jačanje međuinstitucionalne saradnje u sistemu krivičnog pravosuđa u Crnoj Gori.

Povezane vijesti: