Evropska komisija kaže: “Plan reorganizacije javnog sektora, koji je Vlada kao nacrt utvrdila u aprilu 2012. godine, finalizovan je i usvojen u julu 2013. Ova verzija dokumenta daje sektorsku analizu u cilju identifikacije odgovarajućih nivoa zaposlenih i povećanja efikasnosti”. Riječ je o dokumentu koji Vlada Crne Gore već blizu četiri mjeseca krije od domaće javnosti. Na to je Institut Alternativa upozorio u septembru, a iz Vlade do danas nije bilo reakcije ni zvaničnog odgovora.
Sumnjičavi kakvi smo, mogli bi pomisliti da se na ovom dokumentu još uvijek radi, piše i prepisuje i da sam Bog zna što će u njemu na kraju pisati onda kad bude objavljen. No, izgleda da je Evropska komisija imala pristup ovoj informaciji, odnosno pomenutom Planu.
Kad bismo bili sitničavi, mogli bi da se obratimo Agenciji za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama, a možda i da pitamo državno tužilaštvo ko je to prekršio zakon o tajnosti podataka i nekom službeniku Evropske komisije dao tajni podatak. Čak i da u takvom djelovanju nema prekršaja ili krivične odgovornosti, ima svakako jako puno nepoštovanja domaće javnosti i uobičajene servilnosti prema inostranoj javnosti. Za našu Vladu je ipak najvažnije da oni koji odlučuju znaju da Vlada vrijedno radi.
Naša Vlada nije bila spremna da za dvije godine koliko piše i dopisuje Plan konsultuje one na koje se plan odnosi – zaposlene u javnom sektoru odnosno njihove sindikalne organizacije, a o Skupštini i skupštinskom odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, nevladinim organizacijama i univerzitetu da ne govorim. Umjesto da nepovjerenje u politički osjetljiv dokument i proces utvrđuje kroz tajnost dokumenta, Vlada je mogla širiti povjerenje uključujući zainteresovane aktere i tražeći najbolja rješenja. Kad mjere i aktivnosti koje prirodno proizilaze iz ovog Plana dođu na dnevni red Vlade i Skupštine, prirodno je da će javnost biti iznenađena, dočekati predložene odluke sa nepovjerenjem i odbijati vladine predloge.
Evropska komisija u jučerašnjem Izvještaju kaže: “Krajem 2012, 112 visokih funkcionera i 36 starješina organa su predali, na zahtjev Vlade, nedatirane ostavke. Naknadno, mali broj ovih ostavki je prihvaćen. Čak i u slučaju da je motiv ovog poteza bio unapređenje rada, ovakva praksa krši prava zaposlenih i podriva profesionalnu nezavisnost javnih funkcionera od neopravdanog političkog uticaja“. I dodaje: “Kovertirane ostavke su razlog za zabrinutost i treba da budu vraćene podnosiocima.”
Đukanovićev odnos prema kritici kovertiranih ostavki pokazuje da on nije namjeran raskinuti liniju vođa – partija – država. Lijepo on objašnjava što su kovertirane ostavke (mehanizam za obezbjeđenje poslušnosti) i gdje je i kako ta praksa bila razvijana. Opet Srbija kad je nešto loše. Đukanović, međutim, misli kako su ove kovertirane ostavke koje je on tražio i dobio – nešto sasvim drugo.
Kaže kako ga niko nije pitao da objasni o čemu se tu stvarno radi, jer da jesu već bi on to lako riješio. Međutim, upućeni znaju da jeste pitan, više puta i da je nemuštim jezikom – navođenjem članova zakona koji nigdje ne govore o kovertiranim ostavkama pokušavao da objasni da je sve čisto. Drugim riječima, da su ljudi sami počeli da podnose ostavke bez datuma, samo da bi otvorili aferu “Kovertirane ostavke”, olajali naše najviše državne rukovodioce, svrgnuli legitimnu i legalnu vlast i predali državu u ruke okupatora.
Biće prije da se partijska disciplina još uvijek preliva kroz državnu upravu, a da je sve protivno zakonu kao što premijer i priznaje navodeći “…da ih je štitio sistemski zakon, nije postojala mogućnost da bilo ko, pa ni mandatar, da nalog nekome da obavezno podnese ostavku”. Nejasno je samo kome i kako su te ostavke predate, što se desilo sa onima koji nisu podnijeli ostavke (a sam Đukanović kaže da su ih podnijeli svi “gotovo bez izuzetka”) odnosno onima koji nisu pokazali visok stepen povjerenja u politiku partije i njega lično.
Đukanoviću je i dalje jedini problem što Crna Gora nema Ministarstvo za borbu protiv afera. Izvještaj EK kaže da nema efikasnih istraga korupcije naročito na visokom nivou, a da organizovani kriminal ostaje razlog za ozbiljnu brigu. U tome je razlika – Đukanović hoće borbu protiv onih koji govore o kriminalu, a EU borbu protiv kriminalaca.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
Tekst je originalno objavljen u rubrici ,,Forum” dnevnog lista Vijesti
Institucije koje su ključne za sprovođenje nadzora i primjenu pravila zapošljavanja i napredovanja u crnogorskoj državnoj upravi nemaju dovoljno resursa da izvršavaju svoje dužnosti.
Uprava za kadrove ima ključnu ulogu u sprovođenju popune radnih mjesta u državnim organima, dok Upravna inspekcija, u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, ima ključnu ulogu u postupku nadzora nad sprovođenjem ovih postupaka.
Samim tim, kapaciteti ovih institucija su od izuzetne važnosti za primjenu novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, od kojeg se očekuje, kako se navodi i u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, da postavi temelje razvoja profesionalne i nepristrasne državne administracije.
Institut alternativa (IA) kontinuirano prati sprovođenje ovog akta, fokusirajući se na primjenu novih pravila zapošljavanja i napredovanja državnih službenika i namještenika.
Međutim, nalazi našeg polugodišnjeg izvještaja o monitoringu zapošljavanja i napredovanja u državnim organima upućuju da svi institucionalni preduslovi za pravilnu primjenu novih pravila još uvijek nijesu ispunjeni.
U Upravi za kadrove je u julu bilo zaposleno 28 osoba, iako je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ove institucije predvidio 45 izvršilaca za vršenje poslova iz njenog djelokruga.
U načelu, postojeći ljudski resursi i prostorni kapaciteti Uprave nijesu zadovoljavajući, naročito imajući u vidu opseg ovlašćenja koja su joj data. Ilustrativno, postupak provjere sposobnosti, koji je na osnovu starog Zakona o državnim službenicima i namještenicima trajao u prosjeku dva dana, sada traje desetak dana.
Ni kapaciteti Upravne inspekcije, čija je dužnost da utvrđuje nezakonitosti i nepravilnosti tokom postupka popune radnih mjesta u državnim organima i tokom njihovog oglašavanja, nijesu zadovoljavajući.
U julu ove godine na terenu su bila aktivna 4 upravna inspektora, iako je ranijim pravilnikom o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova bilo predviđeno da radi njih 7, a novim 9.
Sa ciljem sprečavanja zloupotreba i mimoilaženja novih pravila zapošljavanja i napredovanja u državnim organima, IA smatra da je neophodno obezbijediti sredstva za potpunu popunjenost predviđenih radnih mjesta Uprave za kadrove i Upravne inspekcije.
I Vlada i Skupština bi zato trebalo da u predlaganju budžeta za narednu godinu uvaže potrebe ovih institucija.
Prvih pola godine primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima dalo je određene pozitivne rezultate u praksi. Internet prezentacija Uprave za kadrove pruža detaljan uvid u izvještaje sa provjere sposobnosti i ocjenjivanja kandidata za posao u državnim organima. Takođe, sprovođenje oglasa koje je Institut alternativa analizirao, u smislu isteka vremenskog perioda od pokretanja postupka popune radnog mjesta do izbora kandidata za posao, može se ocijeniti kao efikasno. Međutim, do 1. jula 2013. godine, nisu bili ispunjeni neki pravni i institucionalni preduslovi za primjenu Zakona. Šest od trinaest predviđenih podzakonskih propisa, koji bi trebalo da detaljnije razrade njegovo sprovođenje, u posmatranom periodu nije stupilo na snagu.
Fokus izvještaja bili su oglasi za popunu onih radnih mjesta u crnogorskoj državnoj upravi za koja postoji uređena procedura provjere sposobnosti i ocjenjivanja i obaveza starješina organa da po pravilu na radno mjesto bira najbolje ocijenjenog kandidata ili kandidatkinju. Svega sedam izvršilaca je izabrano na data radna mjesta u državnoj upravi od 1. januara do 1. jula 2013. godine. U svih sedam slučajeva, rang lista se sastojala od jednog kandidata ili kandidatkinje, koji su potom i izabrani na data radna mjesta. Prosječno trajanje popune ovh oglašenih radnih mjesta bilo je 58 dana.
Tek nešto više od polovine organa državne uprave usaglasilo je svoja akta o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji do 1. jula, a svega 5 njih je to učinilo u propisanom roku od 60 dana nakon početka primjene Zakona.
Iako postoji trend ažurnijeg dostavljanja informacija o državnim službenicima i namještenicima u Centralnu kadrovsku evidenciju, ovaj informacioni sistem Uprave za kadrove, koji je ključan za kadrovsko planiranje u državnoj upravi, i dalje je djelimično popunjen. U njega su do 1. jula bili unijeti podaci za oko 7 od skoro 13 hiljada službenika i namještenika na koje se odnosi Zakon.
Kapaciteti institucija ključnih za primjenu novog Zakona i povezanih podzakonskih propisa takođe su nedovoljni. Popunjenost predviđenih radnih mjesta u Upravnoj inspekciji i Upravi za kadrove je na kraju polugodišnjeg izvještajnog perioda bila tek oko pedeset procenata.
Kašnjenje u odgovoru na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i neobjavljivanje spiskova zaposlenih od strane velikog broja državnih organa otežavaju praćenje primjene Zakona.Neophodno je zato obezbijediti dosljednu primjenu pravnog okvira za sprovođenje novih pravila zapošljavanja i napredovanja u državnim organima. Takođe, postoji potreba za efikasnim nadzorom nad njihovom primjenom, kako bi se spriječilo da se zloupotrebom angažovanja osoba za rad u državnim organima preko agencija za posredovanje u zapošljavanju obesmisli obaveza sprovođenja provjere sposobnosti kandidata za rad u državnim organima.
Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao inicijativu poslanika Srđana Perića da se održi kontrolno saslušanje ministra prosvjete, Slavoljuba Stijepovića o stanju u izdavačkoj djelatnosti, u svijetlu nalaza iz Izvještaja Državne revizorske institucije o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Zavod da udžbenike i nastavna sredstva za 2012. godinu.
Podsjećamo da izvještaj DRI o reviziji Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva sadrži neke od najozbiljnijih kritika i nalaza koje je neki subjekat revizije zavrijedio u dosadašnjem radu DRI. Zahvaljujući Izvještaju DRI, saznali smo da u Zavodu za udžebnike i nastavna sredstva u postoje materijalno značajne greške finansijskom poslovanju, uključujući činjenicu da je preko tri miliona eura pogrešno prikazano u finansijskom iskazu za 2012. godinu.Takođe, DRI je otkrila da Zavod u svom radu na materijalno značajan način krši brojne zakone i interne akte, uključujući Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, Zakona o radu, i dr. Neekonomično poslovanje Zavoda dovelo je prema procjenama DRI do gubitka od više od pola milona eura, a samo u oblasti javnih nabavki registrovane su nepravilnosti u iznosu većem od 850 000 eura.
Sve ovo je navelo DRI da izrazi uslovno mišljenje na finansijski izvještaj Zavoda i negativno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima i ekonomičnost poslovanja.
Ipak, pored svih činjenica, većina u Odboru za za prosvjetu, nauku, kulturu i sport ocijenila je nepotrebnim saslušanje predstavnika nadležnog minstarstva o ovom pitanju i odbila inicijativu za kontrolnim saslušanjem.
Postavljamo pitanje poslanicima koji su glasali protiv iniciatjive poslanika Perića – što je još potrebno da bi se zainteresovali za rad potrošačke jedinice nad kojom sprovode nadozor od oštrih ocjena i problema koje je registrovala DRI? Takođe, ko će se pozabaviti ovom materijom ako je nadležni Odbor Skupštine ne smatra vrijednom predmeta kontrolnog saslušanja?
Skupštinski Odbori nažalost već predugo imaju praksu ignorisanja izvještaja o reviziji subjekata nad kojima vrše nadzor, zbog čega je parlamentarni nadzor budžeta nerazvijen i u nekim slučajeva, nepostojeći. Osim Odbora za bezbjednost i odbranu i matičnog Odbora za ekonomiju finansije i budžet, nijedan drugi odbor se nije na posebnoj sjednici bavio nekim izvještajem DRI.
Ova praksa mora prestati i skupštinski Odbori moraju koristiti rad DRI kao alat za vršenje parlamentarne kontrole budžeta. Ako se izvještaji DRI ne čitaju i koriste od strane poslanika i predstavnika drugih kontrolnih institucija, od njih neće biti mnogo koristi.
Jučerašnje odbijanje inicijative koja je došla iz Pozitivne Crne Gore smatramo poraznim po Skupštinu. Pozivamo poslanike Odbora za za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da pitanje vrate na dnevni red i pozovu na odgovornost one koji su doveli do nepoštovanja zakona i materijalno značajnih grešaka u radu ustanove nad kojom vrše nadzor.
Uz prisustvo brojnih predstavnika organizacija civilnog društva i Centara za socijalni rad, danas je održan okrugli sto na temu “Mapiranje usluga socijalne zaštite u Crnoj Gori”. Okrugli sto je dio istoimenog projekta, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prohoda od igara na sreću.
Cilj projekta je unaprijediti razvoj i dostupnost mreže usluga socijalne zaštite u najmanje restriktivnom okruženju, kroz partnerstvo i saradnju svih relevantnih socijalnih aktera. Predmet istraživanja sprovedenog u okviru ovog
je dostupnost usluga podrške za život u zajednici, socijalno-edukativnih i savjetodavno-terapijskih usluga, kao i usluga skloništa, koje osim centara za socijalni rad, mogu pružati i drugi subjekti iz javnog i privatnog sektora. Ciljevi istraživanja su:
ustanoviti zastupljenost usluga socijalne zaštite po jedinicama lokalne samouprave
ustanoviti strukturu usluga i pružalaca usluga po jedinicama lokalne samouprave
izraditi mapu (katalog) usluga socijalne zaštite i pružaoca usluga po jedinicama lokalne samouprave
povećati informisanost donosioca odluka, pružalaca usluga socijalne zaštite i samih korisnika o vrstama i dostupnosti usluga socijalne zaštite
pružiti set preporuka usmjere buduće aktivnosti relevantnih aktera na nacionalnom i lokalnom nivou kako bi zajedničkim naporom unaprijedili razvoj i dostupnost usluga socijalne zaštite.
Ključni rezultati istraživanja i preporuke – Nacionalni nivo
U Crnoj Gori je u junu 2013. godine stupio na snagu Zakon o socijalnoj i dječjoj zaštiti na osnovu kog se usluge socijalne zaštite prvi put tretiraju kao posebno pravo. Rezultati istraživanja su pokazali da učesnici istraživanja ne razlikuju ovo pravo od prava na materijalna davanja, usluga socijalnog rada i socio-humaniratne pomoći. Posebno zabrinjava što centri za socijalni rad, kao primarne ustanove socijalne i dječje zaštite i predstavnici organa lokalne uprave nadležni za oblast socijalne zaštite ne razlikuju ova prava.
Preporuka IA: Potrebno je dodatno edukovati sve relevantne socijalne aktere, o pojmu i značaju razvoja usluga, fazama njihovog planiranja i modelima pružanja.
U Crnoj Gori je u periodu 2012-2013 bilo dostupno 275 usluga, koje pruža 173 pružalaca za 26 861 korisnika.
Preporuka IA: Kako pravilnik o minimalnim standardima pružanja usluga još uvijek nije usvojen, a učesnici istraživanja su naveli da pružaju određene podtipove usluga koji nisu eksplicitno navedeni u Zakonu o socijalnoj i dječjoj zaštiti, potrebno je da donosilac ovog Pravilnika prepozna sve moguće podtipove konkretne vrste usluge (posebno socijalno-edukativnog i savjetodavno-terapijskog karaktera) i u njemu jasno definiše sve elemente koje određeni podtip usluge može da sadrži.
Najviše su dostupne usluge socijalno-edukativnog i savjetodavno-terapijskog karaktera (57,8%), a najmanje usluga smještaja u sklonište (2,9 %).
Od 173 pružalaca usluga, najviše su zastupljene nevladine organizacije (80,9%). Opštinske organizacije Crvenog krsta čine udio od 9,8 %, a javne ustanove 8 %.
Sve vrste usluga najviše pružaju nevladine organizacije (82,9%), opštinske organizacije Crvenog krsta pružaju 10,5 % usluga, a javne ustanove 5,8 % usluga.
Lokalna samouprava pruža dvije usluge podrške za život u zajednici. U pitanju su usluge svratišta, odnosno narodne kuhinje (u Podgorici i Cetinju) za sve socijalno-ugrožene kategorije stanovništva.
Uloga lokalne samouprave je više koordinatorska, tj. ona ugovara pružanje određenih usluga na osnovu usvojenih strateških dokumenata koji treba da zadovolje potrebe lokalnog stanovništva.
U najvećim lokalnim samoupravama (Podgorici, Nikšiću, Baru, Beranama, Bijelom Polju, Herceg Novom) dostupan je najveći broj usluga i najveći je broj korisnika usluga.
Usluge su najviše razvijene za djecu (27,2%) a zatim za: osobe sa invaliditetom (22,5 %), stare osobe (17,1%), žrtve nasilja i mlade (po 7,6 %) I korisnike psihoaktivnih supstanci (22,9 %). U ostale ciljne grupe, koje su prepoznate a za koje su usluge socijalne zaštite tek u začetku razvoja su: porodica, pripadnici romske i egipćanske populacije, LGBT osobe, seksualne radnice i beskućnici.
Dostupne usluge za djecu su: dnevni centar, pomoć u kući, asistencija, personalna asistencija, kreativne radionice, savjetovanje, edukacija, terapija, sos telefon, asistencija u učenju, medijacija.
Za osobe sa invaliditetom dostupne su: usluge dnevnog boravka, (personalna) asistencija i pomoć u kući, savjetovanje, edukacija i medijacija u svrhu zapošljavanja.
Za stare osobe su dostupne: usluga pomoći u kući, dnevni boravak za stare, besplatni dnevni obrok, nabavka pomagala i personalna asistencija i usluga savjetovanja.
Žrtve nasilja su jedina ciljna grupa za koju su dostupne sve vrste usluga, uključujući čak 5 usluga smještaja u sklonište koje pružaju 4 nevladine organizacije i jedna javna ustanova (Centar za podršku djeci i porodici u Bijelom Polju). Usluga skloništa za žrtve nasilja se u tri lokalne samouprave (Podgorici, Nikšiću i Pljevljima) sprovode u partnerstvu lokalne samouprave i nevladinih organizacija (Sigurna ženska kuća, SOS telefon Nikšić i Bona fide).
Za mlade su uglavnom dostupne usluge socijalno-edukativnog karaktera (90,4 %), sa naglaskom na savjetovanje i edukaciju, dok je od usluga podrške za život u zajednici dostupno jedino stanovanje uz podršku (dvije usluge- u Podgorici i Bijelom Polju) i to za mlade bez roditeljskog staranja.
Za korisnike psihoaktivnih supstanci pokrenuti su programi (u Podgorici i Nikšiću) koji uključuju brojne podtipove socijalno-edukativnih i savjetodavno- terapijskih usluga. U svrhu obezbjeđenja zaštite korisnika, mapirane usluge su ne samo usluge socijalne već i zdravstvene zaštite, s obzirom da uključuju konsultacije sa ljekarom, edukaciju o zdravstvenoj zaštiti, prevenciju zaraznih bolesti i sl. Ovim uslugama su obuhvaćene i porodice korisnika, za koje je dostupna usluga psihosocijalne podrške.
Mnoge usluge uključuju više ciljnih grupa (na primjer usluga dnevnog centra uključuje i djecu i mlade, kao i njihove porodice).
Nepostojanje istraživanja, stručnih analiza i statistika o socijalnim potrebama stanovništva je prepoznat kao jedan od ključnih problema unapređenja socijalne zaštite, a novi Zakon predviđa uspostavljanje novog sektora pri Ministarstvu rada i socijalnog staranja koji će, između ostalog imati u nadležnosti da vrši istraživačku djelatnost.
Preporuka IA: Ispoštovati rok definisan Zakonom o socijalnoj dječjoj zaštiti i do kraja 2014 godine uspostaviti Zavod za socijalnu i dječju zaštitu; Do tada podržavati istraživačku djelatnost socijalnih aktera u pogledu uspostavljanja i revizije evidencije usluga, pružalaca i broja usluga na godišnjem nivou;
Kao glavnu prepreku razvoja usluga socijalne zaštite 51 % učesnika istraživanja je navelo nedostatak finansijskih sredstava i nepostojanje stalnog izvora finansiranja, što dovodi u pitanje održivost usluge.
Preporuka IA: U kontekstu održivosti usluga, posebno onih pokrenutih preko projekta “Reforma sistema socijalne i dječje zaštite- unapređenje socijalne inkluzije” važno je što prije uspostaviti i budžetirati stalan izvor finansiranja;
Ključni rezultati istraživanja i preporuke – lokalni nivo
Strateški okvir za razvoj usluga na lokalnom nivou predstavlja izrada planova za unapređenje socijalne inkluzije. Ovaj plan usvojen u svega tri opštine: Bijelom Polju, Baru i Nikšiću, dok je u završnoj fazi izrade (pred usvajanjem) u 6 lokalnih samouprava: Podgorici, Mojkovcu, Šavniku, Plužinama, Cetinju i Ulcinju. Izrada ovih planova je tek započeta u Beranama, Budvi, Plavu, Kolašinu, Tivtu.
Druge lokalne samouprave uglavnom imaju posebne strateške planove koji su usmjereni na određenu ciljnu grupu: djecu, osobe sa invaliditetom, pripadnike romske i egipćanske populacije, mlade, žene i sl. Istraživanje je ukazalo da je za mnoge strateške dokumente prestao period važenja određene startegije, da nisu dostupni izještaji o realizaciji propratnih akcionih planova i da u budžetu uglavnom nisu klasifikovani posebni troškovi koji se odnose na realzaciju konkretnih mjera, što ukazuje na netransparentnost trošenja novcaa iz lokalnog budžeta.
Preporuka IA: U saradnji sa lokalnim akterima iz oblasti socijalne zaštite sagledati ostvarenost strateških ciljeva i zadataka i mogućnost za izradu novih strateških dokumenata i akcionih planova zasnovanih na prethodno ispitanim potrebama za uslugama na nivou lokalne zajednice (izrada socijalne slike);
Preporuka IA: U budžetu lokalnih samouprava planirati izdvajanje sredstava za sprovođenje mjera iz akcionih planova lokalnih strateških dokumenata u oblasti socijalne zaštite;
Andrijevica i Žabljak su jedine opštine koje nemaju ni strateški okvir za razvoj usluga.
Za planiranje usluga socijalne zaštite u skladu sa potrebama lokalnog stanovništva potrebno je prvobitno utvrditi te potrebe (istraživanja, izrada socijalne slike).
Preporuka IA : Konsultovati korisnike o uslugama socijalne zaštite koje su potrebne kroz organizovanje rasprava u malim skupovima, redovne sastanke, fokus grupe korisnika, upitnike, panel diskusije s korisnicima usluga i dr. Na ovaj način korisnici mogu pružiti stav o sopstvenim potrebama kako bi doprinijeli široj strateškoj procjeni budućih potreba ili treba da pruže povratnu informaciju o tome kako se postojeće, dostupne usluge mogu unaprijediti da bi se bolje zadovoljile njihove potrebe;
Preporuka IA :Na lokalnom nivou uspostaviti mehanizme planiranja i monitoringa pružanja usluga- intenzivirati rad radnih grupa za praćenje realizacije lokalnih akcionih planova ili radnih tijela (lokalnih savjeta/radnih tijela za razvoj usluga socijalne zaštite koji bi radio na dobrovoljnoj osnovi);
Preporuka IA: Potrebno je redovno raditi i učiniti dostupnim izvještaje o realizaciji godišnjih akcionih planova strateških dokumenata relevantnih za razvoj usluga socijalne zaštite.
Pored nepostojanja istraživanja u ovoj oblasti, uočeno je da u mnogim lokalnim samoupravama nedostaje saradnja relevantnih aktera.
Preporuka IA: Unaprijediti saradnju kroz međusobnu razmjenu informacija socijalnih aktera, ali i između sektora socijalne i zdravstvene zaštite, obrazovanja, policije i civilnog društva, o korisnicima, njihovim potrebama, sadržaju usluga i aktivnostima;
Preporuka IA: Na nivou lokalnih zajednica inicirati i potpisati protokole o saradnji u oblasti razvoja usluga u kojima će precizno i jasno biti definisane uloge i odgovornosti aktera i sadržaj njihove međusobne saradnje;
Prilikom istraživanja nije bilo moguće utvrditi koliko se sredstava iz lokalnih budžeta posebno troši na oblast razvoja usluga za svaku lokalnu samoupravu. Ovo je otežao kako način klasifikacije troškova u odlukama o budžetu i završnim računima lokalnih samouprava tako i činjenica da su mnoge lokalne samouprave odgovorile da ne izdvajaju sredstva za razvoj usluga.
Preporuka IA: Uspostaviti posebne budžetske linije za finansiranje usluga socijalne zaštite kako bi se utvrdila i pratila izdvajanja za ovu oblast. Preporuka je da se u narednom periodu zastupa otvaranje budžetskih linija za pojedinačne usluge i na taj način obezbijedi transparentnost nivoa ulaganja iz budžeta lokalnih samouprava u usluge.
Preporuka IA: Pojačati aktivnosti lokalnih samouprava na prikupljanju donatorskih sredstava ; Projekte realizovati u partnerstvu sa nevladinim organizcijama I drugim relevantnim akterima u oblasti socijalne zaštite;
Preporuka IA: Pojačati međuopštinsku saradnju u domenu planiranja i razvoja usluga socijalne zaštite. Nevladine organizacije koje djeluju na međuopštinskom nivou treba da više pokreću projektne aktivnosti u manjim lokalnim samoupravama u kojima nemaju sjedište, ali na čijem području djeluju;
Na zvaničnim prezentacijama lokalnih samouprava uglavnom nije dostupan spisak aktivnih nevladinih organizacija, niti sva lokalna strateška dokumenata relevantna za oblast socijalne zaštite, informacija o stanju i problemima u oblasti socijalne zaštite, odluka o oblicima socijalne i dječje zaštite i odluke o raspodjelisredstava za projekte nevladinih organizacija. Objavljivanje i ažuriranje podataka je od izuzetnog značaja ne samo za transparetnost rada nadležnih organa lokalne uprave već i za poboljšanje informisanosti, prije svega centara za socijalni rad i drugih pružalaca usluga kako bi korisnika uputili na odgovarajući oblik zaštite.
Preporuka IA: Na zvaničnoj prezentaciji lokalnih samouprava učiniti dostupnim spisak svih nevladinih organizacija aktivnih na njihovoj teritoriji; odluke o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, odluke o oblicima socijalne i dječje zaštite, lokalne akcione planove relevantne za oblast socijalne zaštite, izvještaje o monitoringu i evaluaciji sprovedenih mjera iz lokalnih akcionih planova i informacije o stanju i problemima u oblasti socijalne zaštite;
Preporuka IA: Lokalne samouprave treba da inoviraju odluke o oblicima socijalne i dječje zaštite u skladu sa Zakonom o socijalnoj i dječjoj zaštiti iz juna 2013. godine;
Mnoge lokalne samouprave redovno ne objavljuju konkurse za raspodjelu sredstava za projekte nvo. Svijetao primjer drugim lokalnim samoupravama može biti Opština Tivat, koja pored redovnog ažuriranja podataka u ovoj oblasti na zvaničnoj prezentaciji Opštine, javni konkurs raspisuje čak dva puta u skladu sa Odlukom o načinima I kriterijumima za dodjelu sredstava.
Preporuka IA: Lokalne samouprave treba da redovno raspisuju konkurse za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija i isplaćuju opredijeljena sredstava.
U manjim opštinama (Šavniku, Plužinama, Plavu, Andrijevici, Žabljaku) nisu dostupni podaci o nevladinim organizacijama koje pružaju usluge ili se uopšte bave oblašću socijalne zaštite. Ista situacija je sa Budvom i Rožajama.
Preporuka IA: Na zvaničnoj prezentaciji lokalnih samouprava učiniti dostupnim spisak svih nevladinih organizacija aktivnih na njihovoj teritoriji; odluke o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, odluke o oblicima socijalne i dječje zaštite, lokalne akcione planove relevantne za oblast socijalne zaštite, izvještaje o monitoringu i evaluaciji sprovedenih mjera iz lokalnih akcionih planova i informacije o stanju i problemima u oblasti socijalne zaštite;
U istraživačkom izvještaju “Mapiranje vaninstitucionalnih usluga socijalne zaštite u Crnoj Gori” za svaku jedinicu lokalne samouprave napravljen je katalog usluga socijalne zaštite koji može poslužiti:
donosiocima odluka da dalje usmjeravaju razvoj onih usluga socijalne zaštite koje nedostaju, a koje su potrebne lokalnom stanovništvu.
(potencijalnim) korisnicima da povećaju informisanost o pružaocima usluga i dostupnosti usluge i lakše izaberu odgovarajuću uslugu.
promociji i ostvarenju ciljeva refome sistema socijalne zaštite i jačanju svijesti o potrebi smanjenja broja korisnika institucionalnih oblika zaštite.
Preporuka IA: Na zvaničnoj prezentaciji lokalne samouprave učiniti dostupnom bazu (katalog) usluga socijalne i dječje zaštite, kako bi stanovništvo bilo bolje informisano o uslugama dostupnim u zajednici u kojoj žive; Za korisnike usluga potrebno je organizovati medijske kampanje koje će informisati i podizati svijest o uslugama socijalne zaštite, njihovom značaju i načinu ostvarivanja ovog prava;
Na nacionalnom nivou je potrebno da se do uspostavljanja informacionog sistema socijalnog staranja, evidencija usluga učini dostupnom javnosti stalnim unapređivanjem informacija na već formiranoj Internet prezentaciji www.inkluzija.me zbog podizanja informisanosti, ali i rasterećenja centara za socijalni rad kao ustanova kojima se korisnik primarno obraća.
Uprkos pomacima, prvih pola godine sprovođenja novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima na zapošljavanje i napredovanje u državnoj upravi obilježila je nedovoljna ispunjenost preduslova i neažurnost državnih organa u dostavljanju informacija o popuni radnih mjesta. Institut alternativa (IA) kontinuirano prati sprovođenje novog Zakona, fokusirajući se na odredbe kojima se reguliše zapošljavanje i napredovanje državnih službenika i namještenika od kojih se očekuje da uvedu sistema zasluga u crnogorsku državnu upravu.
Od 1. januara 2013. godine, od kada se primjenjuje, ovaj akt je dao određene pozitivne rezultate u praksi.
Internet prezentacija Uprave za kadrove pruža detaljan uvid u izvještaje sa provjere sposobnosti i ocjenjivanja kandidata za posao u državnim organima.
Takođe, sprovođenje oglasa koje je IA detaljnije analizirao, u smislu isteka vremenskog perioda od pokretanja postupka popune radnog mjesta do izbora kandidata za posao, može se ocijeniti kao efikasno.
Međutim, do 1. jula 2013. godine, nisu bili ispunjeni osnovni pravni i institucionalni preduslovi za primjenu Zakona.
Šest od trinaest predviđenih podzakonskih propisa, koji bi trebalo da detaljnije razrade njegovo sprovođenje, u posmatranom periodu nije stupilo na snagu.
Iako postoji trend ažurnijeg dostavljanja informacija o državnim službenicima i namještenicima u Centralnu kadrovsku evidenciju, ovaj informacioni sistem Uprave za Kadrove, koji je ključan za kadrovsko planiranje u državnoj upravi, i dalje je djelimično popunjen.
U njega su do 1. jula bili unijeti podaci za oko 7 od skoro 13 hiljada službenika i namještenika na koje se odnosi Zakon.
Kapaciteti institucija ključnih za primjenu novog ZDSiN-a i povezanih podzakonskih propisa takođe su nedovoljni.
Popunjenost predviđenih radnih mjesta u Upravnoj inspekciji i Upravi za kadrove je na kraju polugodišnjeg izvještajnog perioda bila tek oko pedeset procenata.
Kašnjenje u odgovoru na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, nepotpuni odgovori na ove zahtjeve, kao i neobjavljivanje spiskova zaposlenih od strane velikog broja državnih organa, otežavaju praćenje primjene Zakona.
Takođe, postoji potreba za efikasnim nadzorom njegovog sprovođenja, kako bi se spriječilo da se zloupotrebom angažovanja osoba za rad u državnim organima preko agencija za posredovanje u zapošljavanju obesmisli obaveza sprovođenja provjere sposobnosti kandidata za rad u državnim organima.
Evropska komisija kaže: “Plan reorganizacije javnog sektora, koji je Vlada kao nacrt utvrdila u aprilu 2012. godine, finalizovan je i usvojen u julu 2013. Ova verzija dokumenta daje sektorsku analizu u cilju identifikacije odgovarajućih nivoa zaposlenih i povećanja efikasnosti”. Riječ je o dokumentu koji Vlada Crne Gore već blizu četiri mjeseca krije od domaće javnosti. Na to je Institut Alternativa upozorio u septembru, a iz Vlade do danas nije bilo reakcije ni zvaničnog odgovora.
Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao inicijativu poslanika Srđana Perića da se održi kontrolno saslušanje ministra prosvjete, Slavoljuba Stijepovića o stanju u izdavačkoj djelatnosti, u svijetlu nalaza iz Izvještaja Državne revizorske institucije o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Zavod da udžbenike i nastavna sredstva za 2012. godinu.
Uz prisustvo brojnih predstavnika organizacija civilnog društva i Centara za socijalni rad, danas je održan okrugli sto na temu “Mapiranje usluga socijalne zaštite u Crnoj Gori”. Okrugli sto je dio istoimenog projekta, koji Institut alternativa sprovodi uz podršku Komisije za raspodjelu dijela prohoda od igara na sreću.
Dostupne usluge za djecu su: dnevni centar, pomoć u kući, asistencija, personalna asistencija, kreativne radionice, savjetovanje, edukacija, terapija, sos telefon, asistencija u učenju, medijacija.
Mnoge usluge uključuju više ciljnih grupa (na primjer usluga dnevnog centra uključuje i djecu i mlade, kao i njihove porodice).
Prilikom istraž
