Objavljeno

Izjava: ANB mora biti politički i ideološki neutralna

Pitanja novinara dnevnog lista “Dan”:

Kako komentarišete to što su Vojska Crne Gore i Agencija za nacionalnu bezbjednost, tokom 2006. godine, vodili spiskove o političkoj opredijeljenosti oficira pljevaljskog garnizona, o čemu svjedoči dokument koji je „Dan” objavio danas?

Odgovori naše istraživačice javnih politika, Dine Bajramspahić:

ANB je po zakonu obavezna da djeluje politički i ideološki neutralno a ovaj slučaj pokazuje da brojne oštre ocjene na račun naše obavještajne agencije nisu sasvim neosnovane i da ANB ima i u bliskom iskustvu (najnovije iz 2006. godine) aktivnosti uticanja na političke tokove. U zemljama nedovoljno razvijene demokratije, a na žalost, nekad čak i u razvijenijim, nacionalni interes se često poistovjećuje sa interesom vladajuće elite, a obavještajne službe se koriste kao instrumenti za sprovođenje tih interesa, što je nedopustivo i na uštrb osnovnih ljudskih prava i sloboda građana. Imajući u vidu da je rad obaveštajnih agencija po definiciji tajan, uvijek će biti prostora za zloupotrebe ovog tipa, zbog čega je neophodno razvijati sve oblike nadzora nad ANB. Naš pravni okvir poznaje sve nivoe kontrole, međutim, sama praksa nadzora nije dovoljno razvijena i još uvijek nije ostvarena snažna demokratska i civilna kontrola nad ANB.

Evropska komisija je u ranijim Izvještajima o napretku Crne Gore upozoravala na politizaciju crnogorske državne uprave i na potrebu za njenom profesionalizacijom pa ovo ne predstavlja iznenađenje. Najnoviji navodi o provjeri političke podobnosti zaposelnih u Vojsci treba posmatrati u tom svjetlu. Svako vrednovanje učinka i doprinosa zaposlenih u državnoj upravi, koje izlazi iz okvira njihovih stručnih i radnih kvaliteta i sposobnosti, je protivzakonito, diskriminatorno i kao takvo nalaže reakciju tužilaštva.

Odgovor je objavljen u današnjem izdanju “Dana”

Objavljeno

Saopštenje: Odboru za antikorupciju omogućiti članstvo u Nacionalnoj komisiji

Na narednoj sjednici, članovi Odbora za antikorupciju treba da insistiraju da se sastav Nacionalne komisije za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala proširi i na predsjednika ovog skupštinskog radnog tijela.

Odbor za antikorupciju će u srijedu, 27. marta, održati sjednicu, na kojoj će, između ostalog, raspravljati i o mogućim oblicima buduće saradnje Odbora za antikorupciju i Nacionalne komisije.

Članovi Nacionalne komisije imaju pristup svim informacijama značajnim za njen rad. Međutim, trenutno su predsjednici Odbora za politički sistem, pravosuđe i upravu, i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet jedini predstavnici Skupštine u ovom savjetodavnom tijelu Vlade, što članove Odbora za antikorupciju dovodi u neravnopravan položaj.

Kako bi prevazišla ovu situaciju, Vlada treba Odlukom o izmjeni odluke o obrazovanju Nacionalne komisije za sprovođenje Strategije za borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala da omogući predsjedniku ovog novoformiranog Odbora članstvo u Nacionalnoj komisiji.

Ovako definisan odnos dvaju tijela olakšao bi Odboru za antikorupciju vršenje parlamentarnog nadzora nad obveznicima izvještavanja Nacionalne komisije i praćenje sprovođenja antikorupcijskih mjera, kroz pravovremen pristup neophodnim informacijama.

Na drugoj strani, time bi se stvorio i osnov za unapređenje saradnje Nacionalne komisije i Skupštine, koja od sada nije bila na zadovoljavajućem nivou.

Nisu postojali mehanizmi koji bi na odgovorajući način ispratili razmjenu preporuka i sugestija između ovih institucija. Takođe, nije definisana ni obaveza predstavnika Skupštine da zastupaju stavove svojih radnih tijela.

Novi odbor ima mogućnost da se intenzivnije bavi sistemskim praćenjem borbe protiv korupcije nego i sama Nacionalna komsija, čiji članovi imaju obavezu da se sastanu svega dva puta godišnje. Članovi Odbora zato treba unaprijed da definišu zaljučke, preporuke i eventualne prijedloge koji će u ime ovog radnog tijela biti predstavljeni Nacionalnoj komisiji i da vode evidenciju o njihovoj primjeni.

Više o ovom i drugim pitanjima vezanim za rad Odbor za antikorupciju, čitajte u našem istraživačkom izvještaju “Odbor za antikorupciju: Lijek ili placebo?”

Milena MILOŠEVIĆ
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

I modul Škole javnih politika 2013

Prvi modul Škole javnih politika održan je 23. i 24. marta 2013 godine. Uvodna tema Škole bila je „Pojam i akteri procesa kreiranja javnih politika“ o čemu je polaznicima Škole detaljnije govorio prof. dr Tihomir Žiljak sa Zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

O temi:
Proces stvaranja javnih politika: pojam i podjela javnih politika, akteri u tom procesu (državni, nedržavni, ekspertske i interesne grupe, itd.); instrumenti i dinamika rada na ovim politikama; „efekat evropeizacije“, tj. u kojoj je mjeri u državi koja želi da se integriše u Evropsku uniju definisanje javnih politika uslovljeno i usmjereno politikama koje se formiraju na nadnacionalnom, nivou Unije.

Modul je realizovan u formi dvodnevnog seminara sa interaktivnim radionicama u prostorijama PR centra u Podgorici.

Biografija profesora Tihomira Žiljaka

Agenda prvog modula Škole

Projekat Škola javnih politka je podržala Komisija za raspodijelu dijela prihoda od igara na sreću a sprovodi ga Institut alternativa u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanje (CeMI).

Objavljeno

Saopštenje: Povećati transparentnost rada ANB

Tradicionalna zatvorenost obavještajnih službi je prevaziđen koncept pa i Agencija za nacionalnu bezbjednost takođe treba da, u skladu sa najboljim praksama i standardima otvorenosti, preuzme proaktivniju ulogu u približavanju svog rada javnosti.

Pozivamo direktora ANB da napravi iskorake u pravcu unapređenja transparentnosti i objavi informacije o ospegu primjene mjera tajnog prikupljanja podataka od strane ANB.

Nedavno je i srpska Bezbjednosno-informativna agencije (BIA) objavila precizan godišnji podatak o broju ostvarenih uvida u sadržaj telefonskih i internet komunikacija, kao i najavu šefa kabineta direktora BIA-e da će se takvi podaci objavljivati svake godine[1]. Pozitivan primjer iz susjedne zemlje pokazuje da je bojazan, koju je crnogorska obavještajna služba do sada imala, da će isti podaci ugroziti nacionalanu bezbjednost – pretjerana.

ANB značajno zaostaje za ostalim institucijama iz sektora bezbjednosti i odbrane u Crnoj Gori u pogledu proaktivnog objavljivanja informacija u skladu sa principima slobodnog pristupa informacijama koje promoviše istoimeni zakon. Poslednje saopštenje istaknuto na internet stranici ANB je iz novembra 2010. godine, a ukupan broj saopštenja je 3.

Preuzimanje aktivnih koraka od strane same ANB u pogledu veće otvorenosti doprinijeće povećanju povjerenja javnosti u zakonit rad Agencije. Smatramo da je potrebno na internet stranici učiniti dosupnim: osim Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost, ostale zakone i sva podzakonska akta kojma se uređuje rad ANB a koja nisu pod oznakom „tajno“; odobreni budžet ANB za tekuću godinu; izvještaje o izvršenju budžeta (završne račune); dokumentaciju o nabavkama koje nisu bile povjerljivog karaktera, i to: pozive na postupak javnih nabavki, odluke o dodjeli ugovora po pozivu na postupak javnih nabavki, i ugovore o javnim nabavkama; organizacionu strukturu ANB.

Budući da opozicioni članovi skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu često izražavaju ocjene o nepotrebnim oznakama tajnosti od strane Agencije, ANB treba da razmotri sva rješenja o označavanju dokumenta znakom tajnosti i da ukloni oznaku „tajno“ s eventualano neopravdano zaštićenih dokumenata i informacija, i objavi ih. One dijelove godišnjih Izvještaja o radu ANB čije objavljivanje ne ugrožava nacionalnu bezbjednost takođe treba objaviti u skladu sa demokratkim načelima transparentnosti i odgovornosti.

Konačno, potrebno je inicirati izmjene i dopune Zakona o ANB. Odredbu koja se odnosi na nadzor nad elektronskim komunikacijama i poštanskim pošiljkama je potrebno preciznije formulisati tako da objašnjava šta sve nadzor nad elektronskim komunikacijama obuhvata, što sada nije slučaj. Odredba Zakona se mora precizno uskladiti sa sudskom praksom Evropskog suda za ljudska prava kojom je određeno da sadržina komunikacije mora biti na istom nivou zaštite kao i podaci sa baznih stanica i IP adrese. Po istom osnovu, potrebno je usvojiti posebnu odredbu koja će odnositi na uvid u listinge i koja će obuhvatiti razumno vremensko ograničenja za primjenu te mjere.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Članak o našem saopštenju u dnevnom listu “Vijesti”