Odbor za zdravstvo, rad i socijalno staranje i Odbor za ekonomiju, finansije i budžet na prvoj zajedničkoj sjednici održali su danas kontrolno saslušanje na temu “Javne nabavke u sektoru zdravstva”. Rasprava je imala za cilj sagledavanje ključnih problema koji su prouzrokovali aktuelnu krizu u sektoru zdravstva, između ostalog: mogućnost uvođenja centralizovanog sistema javnih nabavki u zdravstvu; probleme prilikom raspisivanja tendera za nabavku ljekova, itd.
Sjednici su pored ministra zdravlja i direktora Uprave za javne nabavke, prisustvovali i direktor Fonda za zdravstveno osiguranje, direktor Kliničkog centra Crne Gore, direktor zdravstvene ustanove apoteka Crne Gore „Montefarm” i koordinator programa u Centru za monitoring i istraživanje (CEMI). Učešće u raspravi uzeo je i predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, i ukazao na različito tumačenje Zakona o javnim nabavka od strane učesnika u postupcima javnih nabavki, manjkavost postojećih zakonskih odredbi i pravce za njihovo prevazilaženje.
Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet započeo je konsultativnu raspravu (saslušanje) na temu: „Primjena Zakona o nevladinim organizacijama u dijelu finansiranja“. Cilj rasprave je bio detaljno sagledavanje pitanje finansiranja nevladinih organizacija i davanje prijedloga o načinu unapređivanja sistema finansiranja NVO.
Na sjednici je, po pozivu, učešće uzeo i predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk. Sjednici su prisustvovali i predstavnici Komisije za raspodjelu prihoda od igara na sreću, Savjeta za saradnju Vlade Crne Gore sa nevladinim organizacijama, Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), koalicije NVO „Saradnjom do cilja“, NVO “PK Visokogorci“i NVO „Građanska alijansa“.
Dogovoreno je da, nakon rasprave, članovi Odbora, u nastavku sjednice, utvrde zaključke povodom održane konsultativne rasprave (saslušanja). Termin za nastavak 30. śednice Odbora, biće utvrđen naknadno.
Evropska komisija kaže: “Plan reorganizacije javnog sektora, koji je Vlada kao nacrt utvrdila u aprilu 2012. godine, finalizovan je i usvojen u julu 2013. Ova verzija dokumenta daje sektorsku analizu u cilju identifikacije odgovarajućih nivoa zaposlenih i povećanja efikasnosti”. Riječ je o dokumentu koji Vlada Crne Gore već blizu četiri mjeseca krije od domaće javnosti. Na to je Institut Alternativa upozorio u septembru, a iz Vlade do danas nije bilo reakcije ni zvaničnog odgovora.
Sumnjičavi kakvi smo, mogli bi pomisliti da se na ovom dokumentu još uvijek radi, piše i prepisuje i da sam Bog zna što će u njemu na kraju pisati onda kad bude objavljen. No, izgleda da je Evropska komisija imala pristup ovoj informaciji, odnosno pomenutom Planu.
Kad bismo bili sitničavi, mogli bi da se obratimo Agenciji za zaštitu ličnih podataka i pristup informacijama, a možda i da pitamo državno tužilaštvo ko je to prekršio zakon o tajnosti podataka i nekom službeniku Evropske komisije dao tajni podatak. Čak i da u takvom djelovanju nema prekršaja ili krivične odgovornosti, ima svakako jako puno nepoštovanja domaće javnosti i uobičajene servilnosti prema inostranoj javnosti. Za našu Vladu je ipak najvažnije da oni koji odlučuju znaju da Vlada vrijedno radi.
Naša Vlada nije bila spremna da za dvije godine koliko piše i dopisuje Plan konsultuje one na koje se plan odnosi – zaposlene u javnom sektoru odnosno njihove sindikalne organizacije, a o Skupštini i skupštinskom odboru za politički sistem, pravosuđe i upravu, nevladinim organizacijama i univerzitetu da ne govorim. Umjesto da nepovjerenje u politički osjetljiv dokument i proces utvrđuje kroz tajnost dokumenta, Vlada je mogla širiti povjerenje uključujući zainteresovane aktere i tražeći najbolja rješenja. Kad mjere i aktivnosti koje prirodno proizilaze iz ovog Plana dođu na dnevni red Vlade i Skupštine, prirodno je da će javnost biti iznenađena, dočekati predložene odluke sa nepovjerenjem i odbijati vladine predloge.
Evropska komisija u jučerašnjem Izvještaju kaže: “Krajem 2012, 112 visokih funkcionera i 36 starješina organa su predali, na zahtjev Vlade, nedatirane ostavke. Naknadno, mali broj ovih ostavki je prihvaćen. Čak i u slučaju da je motiv ovog poteza bio unapređenje rada, ovakva praksa krši prava zaposlenih i podriva profesionalnu nezavisnost javnih funkcionera od neopravdanog političkog uticaja“. I dodaje: “Kovertirane ostavke su razlog za zabrinutost i treba da budu vraćene podnosiocima.”
Đukanovićev odnos prema kritici kovertiranih ostavki pokazuje da on nije namjeran raskinuti liniju vođa – partija – država. Lijepo on objašnjava što su kovertirane ostavke (mehanizam za obezbjeđenje poslušnosti) i gdje je i kako ta praksa bila razvijana. Opet Srbija kad je nešto loše. Đukanović, međutim, misli kako su ove kovertirane ostavke koje je on tražio i dobio – nešto sasvim drugo.
Kaže kako ga niko nije pitao da objasni o čemu se tu stvarno radi, jer da jesu već bi on to lako riješio. Međutim, upućeni znaju da jeste pitan, više puta i da je nemuštim jezikom – navođenjem članova zakona koji nigdje ne govore o kovertiranim ostavkama pokušavao da objasni da je sve čisto. Drugim riječima, da su ljudi sami počeli da podnose ostavke bez datuma, samo da bi otvorili aferu “Kovertirane ostavke”, olajali naše najviše državne rukovodioce, svrgnuli legitimnu i legalnu vlast i predali državu u ruke okupatora.
Biće prije da se partijska disciplina još uvijek preliva kroz državnu upravu, a da je sve protivno zakonu kao što premijer i priznaje navodeći “…da ih je štitio sistemski zakon, nije postojala mogućnost da bilo ko, pa ni mandatar, da nalog nekome da obavezno podnese ostavku”. Nejasno je samo kome i kako su te ostavke predate, što se desilo sa onima koji nisu podnijeli ostavke (a sam Đukanović kaže da su ih podnijeli svi “gotovo bez izuzetka”) odnosno onima koji nisu pokazali visok stepen povjerenja u politiku partije i njega lično.
Đukanoviću je i dalje jedini problem što Crna Gora nema Ministarstvo za borbu protiv afera. Izvještaj EK kaže da nema efikasnih istraga korupcije naročito na visokom nivou, a da organizovani kriminal ostaje razlog za ozbiljnu brigu. U tome je razlika – Đukanović hoće borbu protiv onih koji govore o kriminalu, a EU borbu protiv kriminalaca.
Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora
Tekst je originalno objavljen u rubrici ,,Forum” dnevnog lista Vijesti
Institucije koje su ključne za sprovođenje nadzora i primjenu pravila zapošljavanja i napredovanja u crnogorskoj državnoj upravi nemaju dovoljno resursa da izvršavaju svoje dužnosti.
Uprava za kadrove ima ključnu ulogu u sprovođenju popune radnih mjesta u državnim organima, dok Upravna inspekcija, u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, ima ključnu ulogu u postupku nadzora nad sprovođenjem ovih postupaka.
Samim tim, kapaciteti ovih institucija su od izuzetne važnosti za primjenu novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima, od kojeg se očekuje, kako se navodi i u najnovijem izvještaju Evropske komisije o napretku Crne Gore, da postavi temelje razvoja profesionalne i nepristrasne državne administracije.
Institut alternativa (IA) kontinuirano prati sprovođenje ovog akta, fokusirajući se na primjenu novih pravila zapošljavanja i napredovanja državnih službenika i namještenika.
Međutim, nalazi našeg polugodišnjeg izvještaja o monitoringu zapošljavanja i napredovanja u državnim organima upućuju da svi institucionalni preduslovi za pravilnu primjenu novih pravila još uvijek nijesu ispunjeni.
U Upravi za kadrove je u julu bilo zaposleno 28 osoba, iako je novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji ove institucije predvidio 45 izvršilaca za vršenje poslova iz njenog djelokruga.
U načelu, postojeći ljudski resursi i prostorni kapaciteti Uprave nijesu zadovoljavajući, naročito imajući u vidu opseg ovlašćenja koja su joj data. Ilustrativno, postupak provjere sposobnosti, koji je na osnovu starog Zakona o državnim službenicima i namještenicima trajao u prosjeku dva dana, sada traje desetak dana.
Ni kapaciteti Upravne inspekcije, čija je dužnost da utvrđuje nezakonitosti i nepravilnosti tokom postupka popune radnih mjesta u državnim organima i tokom njihovog oglašavanja, nijesu zadovoljavajući.
U julu ove godine na terenu su bila aktivna 4 upravna inspektora, iako je ranijim pravilnikom o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji Ministarstva unutrašnjih poslova bilo predviđeno da radi njih 7, a novim 9.
Sa ciljem sprečavanja zloupotreba i mimoilaženja novih pravila zapošljavanja i napredovanja u državnim organima, IA smatra da je neophodno obezbijediti sredstva za potpunu popunjenost predviđenih radnih mjesta Uprave za kadrove i Upravne inspekcije.
I Vlada i Skupština bi zato trebalo da u predlaganju budžeta za narednu godinu uvaže potrebe ovih institucija.
Prvih pola godine primjene Zakona o državnim službenicima i namještenicima dalo je određene pozitivne rezultate u praksi. Internet prezentacija Uprave za kadrove pruža detaljan uvid u izvještaje sa provjere sposobnosti i ocjenjivanja kandidata za posao u državnim organima. Takođe, sprovođenje oglasa koje je Institut alternativa analizirao, u smislu isteka vremenskog perioda od pokretanja postupka popune radnog mjesta do izbora kandidata za posao, može se ocijeniti kao efikasno. Međutim, do 1. jula 2013. godine, nisu bili ispunjeni neki pravni i institucionalni preduslovi za primjenu Zakona. Šest od trinaest predviđenih podzakonskih propisa, koji bi trebalo da detaljnije razrade njegovo sprovođenje, u posmatranom periodu nije stupilo na snagu.
Fokus izvještaja bili su oglasi za popunu onih radnih mjesta u crnogorskoj državnoj upravi za koja postoji uređena procedura provjere sposobnosti i ocjenjivanja i obaveza starješina organa da po pravilu na radno mjesto bira najbolje ocijenjenog kandidata ili kandidatkinju. Svega sedam izvršilaca je izabrano na data radna mjesta u državnoj upravi od 1. januara do 1. jula 2013. godine. U svih sedam slučajeva, rang lista se sastojala od jednog kandidata ili kandidatkinje, koji su potom i izabrani na data radna mjesta. Prosječno trajanje popune ovh oglašenih radnih mjesta bilo je 58 dana.
Tek nešto više od polovine organa državne uprave usaglasilo je svoja akta o sistematizaciji i unutrašnjoj organizaciji do 1. jula, a svega 5 njih je to učinilo u propisanom roku od 60 dana nakon početka primjene Zakona.
Iako postoji trend ažurnijeg dostavljanja informacija o državnim službenicima i namještenicima u Centralnu kadrovsku evidenciju, ovaj informacioni sistem Uprave za kadrove, koji je ključan za kadrovsko planiranje u državnoj upravi, i dalje je djelimično popunjen. U njega su do 1. jula bili unijeti podaci za oko 7 od skoro 13 hiljada službenika i namještenika na koje se odnosi Zakon.
Kapaciteti institucija ključnih za primjenu novog Zakona i povezanih podzakonskih propisa takođe su nedovoljni. Popunjenost predviđenih radnih mjesta u Upravnoj inspekciji i Upravi za kadrove je na kraju polugodišnjeg izvještajnog perioda bila tek oko pedeset procenata.
Kašnjenje u odgovoru na zahtjeve za slobodan pristup informacijama, kao i neobjavljivanje spiskova zaposlenih od strane velikog broja državnih organa otežavaju praćenje primjene Zakona.Neophodno je zato obezbijediti dosljednu primjenu pravnog okvira za sprovođenje novih pravila zapošljavanja i napredovanja u državnim organima. Takođe, postoji potreba za efikasnim nadzorom nad njihovom primjenom, kako bi se spriječilo da se zloupotrebom angažovanja osoba za rad u državnim organima preko agencija za posredovanje u zapošljavanju obesmisli obaveza sprovođenja provjere sposobnosti kandidata za rad u državnim organima.
Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao inicijativu poslanika Srđana Perića da se održi kontrolno saslušanje ministra prosvjete, Slavoljuba Stijepovića o stanju u izdavačkoj djelatnosti, u svijetlu nalaza iz Izvještaja Državne revizorske institucije o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Zavod da udžbenike i nastavna sredstva za 2012. godinu.
Podsjećamo da izvještaj DRI o reviziji Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva sadrži neke od najozbiljnijih kritika i nalaza koje je neki subjekat revizije zavrijedio u dosadašnjem radu DRI. Zahvaljujući Izvještaju DRI, saznali smo da u Zavodu za udžebnike i nastavna sredstva u postoje materijalno značajne greške finansijskom poslovanju, uključujući činjenicu da je preko tri miliona eura pogrešno prikazano u finansijskom iskazu za 2012. godinu.Takođe, DRI je otkrila da Zavod u svom radu na materijalno značajan način krši brojne zakone i interne akte, uključujući Zakon o javnim nabavkama, Zakon o sistemu unutrašnjih finansijskih kontrola u javnom sektoru, Zakona o radu, i dr. Neekonomično poslovanje Zavoda dovelo je prema procjenama DRI do gubitka od više od pola milona eura, a samo u oblasti javnih nabavki registrovane su nepravilnosti u iznosu većem od 850 000 eura.
Sve ovo je navelo DRI da izrazi uslovno mišljenje na finansijski izvještaj Zavoda i negativno mišljenje na usklađenost poslovanja sa propisima i ekonomičnost poslovanja.
Ipak, pored svih činjenica, većina u Odboru za za prosvjetu, nauku, kulturu i sport ocijenila je nepotrebnim saslušanje predstavnika nadležnog minstarstva o ovom pitanju i odbila inicijativu za kontrolnim saslušanjem.
Postavljamo pitanje poslanicima koji su glasali protiv iniciatjive poslanika Perića – što je još potrebno da bi se zainteresovali za rad potrošačke jedinice nad kojom sprovode nadozor od oštrih ocjena i problema koje je registrovala DRI? Takođe, ko će se pozabaviti ovom materijom ako je nadležni Odbor Skupštine ne smatra vrijednom predmeta kontrolnog saslušanja?
Skupštinski Odbori nažalost već predugo imaju praksu ignorisanja izvještaja o reviziji subjekata nad kojima vrše nadzor, zbog čega je parlamentarni nadzor budžeta nerazvijen i u nekim slučajeva, nepostojeći. Osim Odbora za bezbjednost i odbranu i matičnog Odbora za ekonomiju finansije i budžet, nijedan drugi odbor se nije na posebnoj sjednici bavio nekim izvještajem DRI.
Ova praksa mora prestati i skupštinski Odbori moraju koristiti rad DRI kao alat za vršenje parlamentarne kontrole budžeta. Ako se izvještaji DRI ne čitaju i koriste od strane poslanika i predstavnika drugih kontrolnih institucija, od njih neće biti mnogo koristi.
Jučerašnje odbijanje inicijative koja je došla iz Pozitivne Crne Gore smatramo poraznim po Skupštinu. Pozivamo poslanike Odbora za za prosvjetu, nauku, kulturu i sport da pitanje vrate na dnevni red i pozovu na odgovornost one koji su doveli do nepoštovanja zakona i materijalno značajnih grešaka u radu ustanove nad kojom vrše nadzor.
Evropska komisija kaže: “Plan reorganizacije javnog sektora, koji je Vlada kao nacrt utvrdila u aprilu 2012. godine, finalizovan je i usvojen u julu 2013. Ova verzija dokumenta daje sektorsku analizu u cilju identifikacije odgovarajućih nivoa zaposlenih i povećanja efikasnosti”. Riječ je o dokumentu koji Vlada Crne Gore već blizu četiri mjeseca krije od domaće javnosti. Na to je Institut Alternativa upozorio u septembru, a iz Vlade do danas nije bilo reakcije ni zvaničnog odgovora.
Skupštinski Odbor za prosvjetu, nauku, kulturu i sport nije podržao inicijativu poslanika Srđana Perića da se održi kontrolno saslušanje ministra prosvjete, Slavoljuba Stijepovića o stanju u izdavačkoj djelatnosti, u svijetlu nalaza iz Izvještaja Državne revizorske institucije o reviziji Godišnjeg finansijskog izvještaja JU Zavod da udžbenike i nastavna sredstva za 2012. godinu.