IA član regionalne mreže ,,Jugoistočna evropska inicijativa u socijalnoj politici”

U Zagrebu, 8. februara 2013. godine, Institut alternativa potpisao izjavu o osnivanju regionalne mreže za podsticanje reforme socijalne politike u Jugoistočnoj Evropi

Katedra za socijalnu politiku Studijskog centra socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu, časopis Revija za socijalnu politiku i CERANEO- Centar za razvoj neprofitnih organizacija uputili su inicijativu predstavnicima studijskih programa za socijalnu politiku i think tank organizacijama za uspostavljanje regionalne mreže za podsticanje reforme socijalne politike u Jugoistočnoj Evropi.

Prvi radni sastanak održan je 8. februara u Studijskom centru socijalnog rada Pravnog Fakulteta u Zagrebu. Na sastanku su predstavnici fakulteta prezentovali: nastavne programe u oblasti socijalne politike, istraživačke projekte i oblike saradnje sa nacionalnim i međunarodnim akterima. Predstavnici think tank organizacija su govorili o temama istraživačkih projekta, ostvarenoj saradnji s državom, skupovima koje organizuju, ostvarenoj međunarodnoj saradnji, kao i donatorima koji podržavaju njihov rad.

Pored IA, inicijativu za uspostavljanje regionalne saradnje prihvatli su: Mr Uglješa Janković (saradnik na Fakultetu političkih nauka u Podgorici), Prof. dr. Gordana Matković (profesorica na Fakultetu za ekonomiju, finansije i administraciju i direktorica studija socijalne politike u Centru za liberalno-demokratske studije u Beogradu), Prof. dr. Ana Čekerevac (profesorica na Fakultetu političkih nauka u Beogradu), Prof. dr. sc. Maja Gerovska Mitev (profesorica na Institutu za socijalni rad i socijalnu politiku pri Filozofskom fakultetu Univerziteta Sv. Kiril i Metodij iz Skoplja), Prof. dr. Lulzim Dragidella (šef odsjeka za socijalni rad pri Filozofskom fakultetu Univerziteta u Prištini), Prof. dr. sc. Suada Buljubašić (profesorica na Odsjeku za socijalni rad na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu), Dr. Žarko Papić, direktor NVO “Inicijativa za bolju i humaniju inkluziju“ iz Sarajeva. Ispred IA, inicijativu je potpisala naša istraživačica javnih politika, Dragana Radović.

Na sastanku su dogovoreni okviri buduće saradnje, koja je formalizovana potpisivanjem izjave o osnivanju mreže „Jugoistočna evropska inicijativa u socijalnoj politici“. Izjavu o saradnji potpisali su i Prof. dr sc. Siniša Zrnščak (profesor na Katedri za socijalnu politiku pri Studijskom centru za socijalni rad), Prof. dr sc. Zoran Šućur (urednik stručnog časopisa “Revija za socijalnu politiku”) i Prof. dr sc. Gojko Bežovan (predsjednik CERANEO-a)

Konkurs za polaznike II generacije Škole javnih politika

Institut alternativa
u saradnji sa Centrom za monitoring i istraživanja (CEMI)
raspisuje:

Konkurs za polaznike II generacije Škole javnih politika

Cilj škole je da polaznicima pruži teorijska i praktična znanja o javnim politikama, njihovom kreiranju i unapređivanju. Kroz program Škole ćete biti u prilici da bolje razumijete koncept javnih politika, aktere i procese u sistemu kreiranja javnih politika.

Škola će vam pomoći da kvalitetno istražujete i analizirate javne politike, planirate i srovodite istraživanja, pišete analitički tekst/predlog praktične politike, da formulišete preporuke za donosioce odluka i komunicirate/zastupate zaključke i preporuke.

Škola se realizuje kroz 5 modula koji se sastoje od serije predavanja sa praktičnim radom. Predavači u školi su univerzitetski profesori, predstavnici državnih institucija i nezavisnih istraživačkih centara i stručnjaci za javne politike iz zemlje i regiona.

Zainteresovani kandidati mogu podnijeti prijavu sa kraćom biografijom na e-mail adresu: info@institut-alternativa.org najkasnije do 20. februara 2013.

Škola je prvenstveno namijenjena neposrednim ili budućim akterima u procesu kreiranja javnih politika, aktivnim profesionalcima u: državnoj upravi, istaknutim nevladinim organizacijma, sindikatima, medijima, kao i najboljim studentima završnih godina studija fakulteta društvenih nauka.

Projekat Škola javnih politika je podržala Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Preuzmite Okvirni program Škole javnih politika 2013

Više informacija o projektu i prethodnoj generaciji Škole

Saopštenje: Borbu protiv korupcije u sportu pomjeriti s mrtve tačke

Iako nije poznato da je u Crnoj Gori procesuiran ijedan slučaj korupcije u sportu, naše istraživanje pokazuje da je podložnost ovoj pojavi visoka, naročito u pogledu sufinansiranja sportskih organizacija, izgradnje sportskih objekata i namještanja mečeva.

Uprava za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, od 2008. godine, vršila je provjere četiri slučaja sumnjivih transakcija u vezi sa poslovanjem priređivača igara na sreću, pokazuju podaci do kojih smo došli tokom istraživanja na novoj analizi „Rizici korupcije u crnogorskom sportu“.

U jednom slučaju, obavještenje o sumnjivim transakcijama proslijeđeno je Upavi policije, dok je u drugom utvrđeno izbjegavanje značajnih poreskih obaveza.

Na drugoj strani, u Specijalnim odjeljenjima za korupciju, organizovani kriminal, ratne zločine i terorizam Viših sudova u Bijelom Polju i u Podgorici, nije donijeta nijedna presuda niti je u njima vođen ijedan postupak u vezi sa krivičnim djelima korupcije i organizovanog kriminala u sportu.

Činjenicu da nije poznato da je ijedan slučaj procesuiran, međutim, ne treba tumačiti kao pokazatelj odsustva ovih krivičnih djela.

Naprotiv, pregledom propusta u institucionalnom i pravnom okviru, naše istraživanje ukazuje na podložnost rizicima korupcije tokom sufinansiranja sportskih organizacija, izgradnje sportskih objekata i eventualnog namještanja mečeva.

Dok namještanje mečeva uzima maha i u razvijenijim zemljama, o čemu svjedoči aktuelna istraga EUROPOL-a, opasnost od ove pojave u Crnoj Gori je zanemarena. U cilju sprečavanja ovakvih prevara, neophodno je jačati kapacitete nadležnih državnih organa i njihovu međusobnu koordinaciju.

U tom smislu, treba osigurati čuvanje primljenih kladioničkih uplata i isplata u posebnom sistemu on-line nadzora i njegovo povezivanje s informacionim sistemom Uprave za igre na sreću. Iako predviđen Zakonom o igrama na sreću, ovaj sistem do dan danas nije uspostavljen.

Sufinansiranje sportskih organizacija sredstvima iz državnog i lokalnih budžeta takođe ostavlja prostor za zloupotrebu javnog interesa. Netransparentnost sufinansiranja sportskih organizacija na lokalnom nivou je naročito zabrinjavajuća. Sve lokalne uprave zato treba obavezati na omogućavanje uvida u precizan iznos sredstava opredijeljenih za sufinansiranje sportskih organizacija i u kriterijume na osnovu kojih je taj novac raspodijeljen.

Izgradnja i adaptacija sportskih objekata je još jedna oblast u kojoj može doći do korupcije, s obzirom na stratešku opredijeljenost Vlade da se u sprovođenju velikih infrastrukturnih projekata sve više opredjeljuje za koncept javno-privatnih partnerstava. Za uspješnu primjenu ovog koncepta, treba donijeti poseban Zakon o javno-privatnim partnerstvima, koji bi jasno definisao obaveze objavljivanja detalja i načina realizacije ugovora o javno-privatnim partnerstvima.

Analizu u cjelosti možete pronaći ovdje.

Milena Milošević
Istraživačica javnih politika

Planovi, volja i novac

Strategije i akcioni planovi se donose tako da odgovornost bude podijeljena (čitaj: ničija) među različitim organima, procjena troškova često izostaje, a izvještavanje i koordinacija su ograničenog karaktera

Krajem decembra 2012. godine, Skupština Crne Gore usvojila je Zakon o budžetu za 2013. godinu, a krajem januara Vlada je usvojila Program rada Vlade za 2013. godinu. U pripremi je novi dvogodišnji akcioni plan za primjenu Strategije borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala. Na ovom poslu je angažovana radna grupa koju čine predstavnici institucija i organizacija koje su članice Nacionalne komisije za praćenje sprovođenja Strategije. Predlog novog akcionog plana neće biti na javnoj raspravi.

Radna grupa za pregovore u poglavlju 23 radi na izradi akcionog plana za otvaranje pregovora u poglavlju koje tretira Pravosuđe i temeljna ljudska prava. Vlada je programom rada planirala usvajanje akcionog plana u drugom kvartalu ove godine. Članovi radne grupe iz reda nevladinih organizacija još uvijek nemaju pristup cjelovitom Izvještaju Evropske komisije o skriningu.

Uskoro će otpočeti izrada novog akcionog plana u okviru Inicijative partnerstva za otvorenu vladu, a na kojem će raditi grupa formirana u okviru Savjeta za regulatornu reformu kao mješovita radna grupa predstavnika vlade i nevladinih organizacija.

Za očekivati je da uskoro bude pripremljen i prvi akcioni plan za realizaciju mjera iz Strategije reforme javne uprave i pratećeg okvirnog akcionog plana.

Tijelo predviđeno za koordinaciju i praćenje primjene ove Strategije, savjet za regulatornu reformu nikada nije održao sjednicu na ovu temu, a izvještaji o realizaciji Strategije nisu javno dostupni.

Svi pomenuti dokumenti imaju zajedničke oblasti i pitanja kojima se bave. Kako će se rad na ovim dokumentima učiniti cjelovitim i usaglašenim ? Što svi ovi planovi mogu očekivati od državnog budžeta u 2013. godini? Riječ je o pitanjima koja traže blagovremeni odgovor od Vlade Crne Gore.

U Crnoj Gori je u posljednjih desatak godina usvojeno preko četrdeset strategija i akcionih planova. Sveprisutna je manjkavost procjene troškova i identifikacije izvora iz kojih će se pokriti troškovi realizacije planiranih mjera. Strategije i akcioni planovi se donose tako da odgovornost bude podijeljena (čitaj: ničija) među različitim organima, procjena troškova često izostaje, a izvještavanje i koordinacija su ograničenog karaktera. Tako premnogo ostaje na dobroj volji i lijepim željama. Pod pritiskom međunarodne zajednice, EU, medija i NVO dešava se sve češće da strategije i planovi uključuju sve više predloga i sugestija spoljnih aktera, ali ostaje nepoznato ko će sve to da plati pa upravo iz tih razloga mjere ostaju nerealizovane ii njihova realizacija teče sporo.

Tako ćemo sljedeći put vjerovatno dobiti odgovor da mjere nisu realizovane jer nije bilo novca, na primjer: za obuku službenika, za obuku sudija, za kreiranje softvera, za uspostavljanje baze podataka, za registar koncesija, itd.

Vlada konačno mora definisati strukturu u sistemu državne uprave koja će se baviti isključivo koordinacijom planiranja, usaglašavanjem strategija i planova, procjenom troškova njihove primjene i identifikacijom budžetskih izvora finansiranja njihove realizacije, ali i koordinacije donatorske podrške primjeni državnih strategija. Kao što sekretarijat za zakonodavstvo vrši usaglašavanje pravnih propisa, tako i određeni sektor za strateško planiranje u Vladi mora preuzeti obavezu usaglašavanja planova Vlade. Tako se neće desiti da program vlade kaže jedno, a neka strategija drugo.

Na sjednicama Odbora za budžet, ekonomiju i finansije u više navrata sam govorio o potrebi da se u obrazloženju budžeta da projekcija i prikaz troškova za realizaciju tekućih strategija. Zaključujem da je to bio pretežak zadatak i obaveza za Vladu, jer se na tom planu gotovo ništa nije promijenilo proteklih godina.

Dobro je što se priprema Strategija razvoja Crne Gore jer upravo treba da kaže šta će biti prioriteti za vladu i gdje će vlada ulagati novac. Nije dobro što nam je pišu i objašnjavaju stranci. U pripremi konačne verzije ovog dokumenta treba konsultovati brojne druge dokumente koji su urađeni u proteklom periodu. Naročito nepravedno zaboravljenu, a preskupo plaćenu studiju CANU “Crna Gora u 21. stoljeću – u eri kompetitivnosti”.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora

Tekst je originalno objavljen u rubrici “Forum” dnevnog lista Vijesti

Bijela knjiga o sportu

Uz djelimičnu podršku Vladine Komisije za raspodijelu dijela prihoda od igara na sreću, Institut alternativa je u drugoj polovini 2012. godine implementirao projekat “Korupcija i organizovani kriminal u sportu”.

Cilj projekta je dati doprinos borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala u sportu u Crnoj Gori u skladu sa standardima i najboljim praksama Evropske unije i Savjeta Evrope.

Projekat se sastojao od dvije aktivnosti, istraživanja koje je rezultiralo analizom o rizicima za korupciju u sportu u Crnoj Gori, i prevodom, štampom Bijele knjige o sportu Evropske Komisije (White paper on sport) koja je distribuirana donosiocima odluka u oblasti sporta u Crnoj Gori.

Bijela knjiga o sportu je inicijativa kojom se Evropska Komisija po prvi put bavi pitanjima o sportu u Uniji na sveobuhvatan način. Njen cilj je da da strateške orijentacije o ulozi sporta u Evropi, da ohrabri debatu o pojedinačnim pitanjima, da unaprijedi vidljivost sprota u kreiranju javnih politika EU, kao i da podigne nivo javne svijesti o potrebama i posebnostima ovog sektora. Inicijativa ima za cilj da ilustruje važnost pitanja kao što su usklađenost zakonodavstva o sportu u EU, i, da da osnovu za dalji razvoj aktivnosti vezanih za razvoj sporta na EU nivou.

Socijalni karton u Crnoj Gori

Projekat “Socijalni karton – informacioni sistem socijalnog staranja” predstavlja namjeru Vlade Crne Gore da stvori jedinstvenu bazu podataka o (potencijalnim) korisnicima prava u sistemu socijalnog staranja i na taj način bolje usmjeri sredstva iz budžetaza ovu oblast, standardizuje postupak odlučivanja o ostvarenju socijalnih prava, smanji zloupotrebe i obezbijedi efikasnije planiranje različitih mjera i programa namijenjenih socijalno ugroženoj populaciji. Od realizacije ovog projekta zavisi ne samo uspješnost reorganizacije rada centara za socijalni rad već i kompletna reforma sistema socijalnog staranja.

Cilj ove analize je da ukaže na očekivane efekte i izazove uspostavljanja informacionog sistema socijalnog staranja i ponudi preporuke za unapređenje dalje realizacije ovog projekta, čemu je djelimično doprinijela i uporedna praksa zemalja u regionu.