Saopštenje: Jasno utvrditi prekršajnu odgovornost

Upravo je završena javna rasprava o nacrtu Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, koji će, ako bude usvojen, zamijeniti dosadašnji sistemski Zakon o budžetu. Prekršajna odgovornost je nacrtom ovog Zakona uređena tako da je veliki broj radnji koje je trebalo sankcionisati ostao neobuhvaćen. Nije utvrđen organ nadležan za pokretanje prekršajnog postupka, dati su rokovi koji će učiniti da se prekršaji zbog zastarjelosti neće moći procesuirati i određene preniske kazne koje nikoga neće odvratiti od zloupotrebe javnih sredstava.

Novina koju ovaj nacrt zakona donosi u oblast budžetskog prava u Crnoj Gori je prekršajna odgovornost. Time će Crna Gora prestati da bude izuzetak u regionu, jedina zemlja koja u sistemskom zakonu o budžetu nema uređenu prekršajnu odgovornost. Tekst nacrta zakona koristi svaku moguću pravnu prazninu, kako bi se onemogućilo da u praksi dođe do utvrđivanja prekršajne odgovornosti za zloupotrebu javnih sredstava.

Nacrtom Zakona su predviđene sankcije za tek 8 prekršaja, dok su mnoge radnje ostale van okvira kaznenih mjera. Isti zakon u Hrvatskoj predviđa čak 124 prekršajne radnje. Neki od očiglednih propusta odnose se na nepredviđanje kazni za kršenje rokova u pripremi budžeta i izvještavanju, raspolaganje državnim novcem, upravljanje novčanim sredstvima, pozajmice i garancije u lokalnim samoupravama i javnim preduzećima, itd.

Iz kaznenih odredbi nije jasno ko će biti nadležan za vršenje nadzora nad sprovođenjem ovog zakona niti za podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka. Ovakva pravna praznina definitivno vodi ka situaciji koju pamtimo iz primjera Zakona o javnim nabavkama: kada se nadležnost za pokretanje prekršajnog postupka prebacuje sa institucije na instituciju sve dok isti ne zastari.

Nacrtom zakona nije predviđen maksimalan rok za zastarjelost prekršaja. Ovaj propust će efektivno onemogućiti da se prekršajni postupak pokrene i vodi, jer se za većinu prekršaja može saznati tek na osnovu završnog računa budžeta, odnosno skoro godinu dana nakon izvršenja budžeta. Ukoliko se ne utvrdi maksimalan rok zastarjelosti pokretanja i vođenja prekršajnog postupka, dakle tri godine, svi prekršajni postupci će biti odbacivani zbog zastarjelosti.

Čak i ako nekim čudom, dođe do prekršajnog postupka, predviđene su samo novčane sankcije, i to zapanjujuće niske. Predlagač zakona se odlučio za minimalne novčane kazne od 200 do 800 eura, iako Zakon o prekršajima omogućava propisivanje sankcija do 4000 eura za prekršaje u oblasti javnih prihoda. Pored novčanih, bilo bi djelotvorno predvidjeti i tkz. zaštitne mjere za posebno ozbiljna kršenja važnih odredbi zakona. To bi značilo da počinioci budu kažnjeni privremenim ili trajnim oduzimanjem mogućnosti da obavljaju svoj poziv u javnim finansijama.

Ukratko, način na koji je prekršajna odgovornost regulisana nacrtom zakona o budžetu, sasvim sigurno će onemogućiti da iko ikada odgovara za kršenje normi ovog sistemskog zakonskog akta. Stoga je potrebno da sam predlagač izmijeni predloženi tekst, ili, u konačnom, da poslanici ne dopuste da ovakva rješenja budu usvojena.

Ovdje možete preuzeti naš komentar na nacrt Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti u cjelini.

Marko SOŠIĆ
Istraživač javnih politika

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana.