Objavljeno

Razum i revolucija

Politika je racionalna djelatnost. Zato je od jalove „revolucionarne” buke mnogo važnije da u razumnom dijalogu donosimo najefikasnije odluke. Nama u nevladinim organizacijama u cilju promjene sistema, a političkim partijama u cilju promjene lica vlasti.

Dobitnica Nobelove nagrade za mir 1990. godine, Aung San Su Ći (Aung San Suu Kyi), u intervjuu za BBC ovog juna, na pitanje novinara: „Neki kažu da ste (NLD-partija koju ona vodi) naivni i da vas vlada vara lijepim riječima, da su vas smjestili u parlament i drže vas tamo kao manjinu“, odgovara:

„Niko nas tamo ne drži protiv naše volje, ako mi smatramo da najbolje služimo interesima naroda u parlamentu ostaćemo tamo, mi imamo vanparlamentarne aktivnosti već 24 godine i širimo naše aktivnosti koje uključuju rad u parlamentu“.

Politička situacija u Burmi (Mjanmar) gdje vlada vojna diktatura prilično je različita od one u Crnoj Gori.

Aung San Su Ći je provela 20 godina u pritvoru, a oslobođena je iz kućnog pritvora krajem 2010. godine, dok partiji čiji je lider nije dozvoljeno da se registruje sve do januara 2011. godine. Tokom 2015. biće održani prvi regularni izbori na kojima će učestvovati opozicija i za koje se smatra da mogu biti prilog punoj tranziciji ove zemlje ka demokratiji.

Crna Gora je ovih dana dobila zeleno svjetlo za početak pregovora o članstvu u Evropskoj uniji.

U prvoj polovini ove godine, sa većim ili manjim intenzitetom, ideja bojkota izbora i bojkota institucija je dominirala u opoziciono orijentisanoj javnosti. Sumnjam da bi Crna Gora dobila datum početka pregovora da je opozicija u susret odluci EU napustila Skupštinu.

Nije zgorega podsjetiti se iskustva susjedne Albanije, agonije opozicionog napuštanja albanskog parlamenta i njihove neizvjesne evropske perspektive. O stavu EU o bojkotu parlamenta nedavno je otvoreno i direktno govorio i odlazeći šef Delegacije EU u Crnoj Gori. Nije podržao takvu ideju, naprotiv.

O iskustvu bojkota parlamenta, najčešće zbog izostanka direktnih TV prenosa na javnom servisu, može posvjedočiti i naša opozicija, ali i ukupna javnost. O iskustvu bojkota lokalnih izbora, istina uglavnom selektivnog, ograničenog i kratkoročnog, takođe. S druge strane, činjenica je da izbori za nacionalni parlament u Crnoj Gori nikada nisu bojkotovani još od 1990. godine. Ni onih teških devedesetih.

Da ne bude zabune, nisam se zabrinuo kako će neko bojkotovati parlament ili izbore. U tako nešto odavno ne vjerujem. Isključivo želim da ukažem na jalovost takve ideje i rasprave.

Želim da ukažem na to da je za opozicione stranke, medije, građane, intelektualce mnogo važnije da se posvete jedinom mogućem putu za pobjedu u demokratskom sistemu – izborima. Ovim i ovakvim, koji su daleko od savršenih, ako takvih ima uopšte.

Ali, još važnije od toga, želim da ukažem na to da revolucionarni zanos dijela političke opozicije i civilnog društva gazi ideju slobode. Tako s revolucijama obično biva. Ideja promjena zamišljenih po principu ponuđene čarobne formule „opozicija napušta parlament – ulični protesti – ostavka vlade – tehnička vlada – izbori – poraz DPS – Milo ide u zatvor – Crna Gora raj na zemlji“ postavljena je kao ulaznica u svijet političkog i ljudskog poštenja, ispravnosti i pravovjernosti.

Ko ne prihvata ili ne vjeruje u racionalnost takve političke akcije, po autorima i podržavaocima te ideje po automatizmu valja biti obilježen kao saradnik režima i mafije. Hvala unaprijed.

Da ne bude zabune (drugi put), u Crnoj Gori je pregršt razloga za opravdano nezadovoljstvo i građanske proteste, kao što vjerujem da je isto toliko razloga da se Đukanović nađe na optuženičkoj, a DPS u opozicionim klupama.

Nego je ovdje riječ o drugom, da promovisana dogma revolucionara, osim što je nelogična i ne daje rezultate, što je danas gotovo svima jasno.

Zato je pametnije vratiti se jednoj drugoj temi, staroj koliko i opozicija u Crnoj Gori, uobičajeno naslovljenoj kao „široki antirežimski front“, a potkrijepljenoj argumentacijom tipa „ko bio protiv najšire koalicije da mu crkne…“.

Umjesto te i sličnih parola, racionalno bi bilo vidjeti da li istraživanja (ako to nekog osim DPS i SDP uopšte interesuje) govore kako zajednički nastup tri ( ili dvije) velike opozicione stranke donosi značajno više glasova od njihovog samostalnog izlaska, da li je efekat neznatan ili se čak gubi određena podrška. Odgovor na to pitanje, trebao bi da opredijeli odluku o načinu izlaska na izbore.

Drugo važno pitanje je što je najracionalnija politika velikih opozicionih stranaka u odnosu na male stranke. Odgovor na ovo pitanje vrijedi otprilike 50.000 glasova. Dijalog o ovim pitanjima valjalo bi voditi i na stranicama ovog i drugih listova. Ako su namjere dobre, a ciljevi isti.

Politika je racionalna djelatnost. Zato je od jalove „revolucionarne” buke mnogo važnije da u razumnom dijalogu donosimo najefikasnije odluke. Nama u nevladinim organizacijama u cilju promjene sistema, a političkim partijama u cilju promjene lica vlasti.

Na kraju, želim ovim tekstom da ohrabrim sve one manje vidljive i manje glasne ljude koji su privrženi demokratiji i promjenama, a pritom nisu opijeni „čarobnom formulom“ da slobodno govore i pišu bez straha kako će od pravovjerne opozicije i civilnog društva biti osuđeni zbog izdaje. Za takvu „izdaju“ bi takvi osudili i veliku ženu mira i demokratije s početka ovog teksta.

Stevo Muk
Predsjednik Upravnog odbora Instituta Alternativa

Objavljeno

Predstavljena analiza: Crna Gora i pregovori u poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava

Analiza Instituta alternativa “Crna Gora i pregovori u poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava” predstavljeno je na press konferenciji koja je održana 19. juna 2012. godine. Izradu analize podržao je Think Tank Fund (TTF).

Cilj analize je da, na osnovu iskustva Hrvatske u procesu pregovora u okviru poglavlja 23 i ocjena Evropske komisije u izvještajima o napretku Crne Gore, kao i dinamike dosadašnjih reformi, ukaže na moguće zastoje tokom pregovora u ovom poglavlju, kao i da ponudi preporuke u pravcu njihovog prevazilaženja.

Analiza: Crna Gora i pregovori u poglavlju 23 – Pravosuđe i temeljna prava19

 

Objavljeno

Konferencija: Uloga Vrhovnih revizorskih institucija u kontroli finansiranja političkih partija

Predstavnik Instituta alternativa učestvovao je u radu II Regionalne konferencije Vrhovnih revizorskih institucija, pod nazivom “Uloga Vrhovnih revizorskih institucija u kontroli finansiranja političkih partija”. Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa, Stevo Muk, održao je prezentaciju na temu “Odnos Državne revizorske institucije i NVO sektora”, u kojoj se posebno osvrnuo na mogućnosti koje pruža novousvojeni Strateški plan razvoja DRI i ponudio primjere mehanizama saradnje DRI i organizacija civilnog društva.

Konferenciju je organizovala Državna revizorska institucija u saradnji sa UNDP-jem, a učešće su uzeli predstavnici vrhovnih revizorskih institucija u regionu, Skupštine Crne Gore, poslaničkih klubova i NVO.

Objavljeno

Izjava: Mane novousvojenog Zakona o parlamentarnoj istrazi

Komentar za Dnevne novine:

Usvajanje posebnog Zakona o parlamentarnoj istrazi je bila naša preporuka i mi smo veoma zadovoljni činjenicom da je usvajanje ovog zakona vrlo izvjesno. Smatrali smo da je to važno za jačanje kontrolne funkcije Skupštine, da će olakšati primjenu ovog kontrolnog mehanizma i pomoći da parlamentarna istraga daje konkretne rezultate, kao i da se koristi učestalije. Nema bojazni da će anketni odbor preuzeti ulogu suda, kakve su se ocjene mogle čuti, jer je anketni odbor nadležan da utvrđuje isključivo političku odgovornost, ne i krivičnu.

Međutim, takođe smo smatrali da je potrebno propisati kaznene odredbe, po uzoru na komparativno iskustvo, koje će se odnositi na nedostavljanje informacija, neodazivanje na poziv za svjedočenje odnosno neistinito svjedočenje. U mnogim zemljama parlamentarne komisije za istragu imaju ista ovlašćenja i ograničenja kao i pravosudni organi tokom sprovođenja istražnih radnji, samo sa različitim ciljem. Nije nevjerovatno da se državni funkcioneri izgovaraju tim da su nenadležni za dato pitanje, i da nisu bili uključeni u pitanje koje je predmet anketnog odbora. Politička odgovornost podrazumijeva i odgovornost za nečinjenje i neznanje. Državni funkcioneri moraju iskazati poštovanje prema parlamentu odazivanjem na poziv anketnog odbora a takva obaveznost se obezbjeđuje kaznenim odrebama.

Osim utvrđivanja političke odgovornosti parlamentarna istraga je kontrolni mehanizam koji ima tendenciju ka pružanja sistemskog odgovora na društveni problem koji je bio povod za otvaranje parlamentarne istrage. Anketni odbori treba da analiziraju uzorke i posljedice, i na osnovu svojih zakonodavnih nadležnosti, utiču na promjenu ukupnog ambijenta koji je do datog društvenog problema doveo.

Parlamentarna istraga je jedan od ključnih kontrolnih mehanizama koji Skupština ima na raspolaganju. Preciznijim definisanjem i zakonskim utvrđivanjem ona je na formalnom nivou osnažena. Ipak, na poslanicima ostaje da je na pravi način i iskoriste.

Dina Bajramspahić
Istraživačica javnih politika

Objavljeno

Kako kompletirati Senat DRI?

Senat DRI dvije godine bez petog člana

Senat Državne revizorske institucije (DRI) već više od dvije godine radi u krnjem sastavu, brojeći četiri od zakonom predviđenih pet članova. Institut alternativa poziva Skupštinu Crne Gore da imenovanje novog člana Senata DRI postavi na listu svojih prioriteta u periodu koji je preostao od prvog redovnog zasijedanja. O važnosti što skorijeg izbora nedostajućeg člana Senata DRI dovoljno govori činjenica da je Sektor IV, kojim bi isti trebalo da rukovodi, između ostalog nadležan za reviziju svih regulatornih agencija, sudstva, tužilaštva, četiri ministarstva i niz drugih subjekata revizije, sa posebnom nadležnošću za oblast javnih nabavki, koncesija, kapitalnih izdataka budžeta, itd.

Podsjećamo da Administrativni odbor u dva navrata nije uspio da dođe do odgovarajućeg kandidata. Administrativni odbor je u 2010. godini najprije u 2010. godini pozvao poslaničke klubove da predlože kandidate za člana DRI. Ovaj pokušaj se završio neuspjehom jer nijedan poslanički klub nije predložio svog kandidata u predviđenom roku. Nakon toga, u maju 2011, Administrativni odbor je uputio javni poziv za imenovanje jednog člana Senata DRI, koji je objavljen na sajtu Skupštine, ali ne i u štampanim medijima (kao što je to bio slučaj sa nekim drugim imenovanjima, npr. članova Savjeta EKIP-a). Od prijavljena dva kandidata koja su uspjela saznati za javni poziv, jedan je nakon rasprave na Administrativnom odboru predložen Skupštini na usvajanje većinom glasova. Ipak, isti kandidat je na plenumu imao samo osam glasova podrške (od sedamdeset poslanika koji su glasali, 42 su bila uzdržana, a 20 protiv).

Ova dva slučaja ukazuju na sistemski propust u načinu izbora članova Senata DRI. Procedura mora biti ili vođena ili sprovedena u saradnji sa radnim tijelom koje može kompetentno odlučiti o izboru najboljeg kandidata – Odborom za ekonomiju, finansije i budžet. Takođe, nedopustivo je odlučivanje o kandidatu za člana Senata DRI samo na osnovu podnijete dokumentacije i prema glasinama o njihovim partijskim ili nacionalnim opredjeljenjima, kako je to urađeno na sjednici Administrativnog odbora. Vrednovanje kriterijuma stručnosti uz neposredno saslušanje prijavljenih kandidata, izlaganje njihovih vizija razvoja DRI i jačanja uticaja državne revizije, jedini su put ka mjerodavnoj odluci o najboljem kandidatu za člana Senata DRI.

Predlažemo da Administrativni odbor po treći put započne proceduru imenovanja jednog člana Senata DRI i ponovi javni poziv uz objavljivanje u svim štampanim medijima. Po okončanju javnog poziva, predlažemo održavanje konsultativnog saslušanja na zajedničkoj sjednici ovog i Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, gdje će poslanici imati priliku da u razgovoru sa prijavljenim kandidatima donesu na činjenicama utemeljenu odluku o imenovanju najboljeg. Zakon o DRI i Poslovnik Skupštine ne predstavljaju prepreku za ovakav postupak procesa imenovanja.

Marko Sošić
Saradnik na projektima

Objavljeno

Finansijska nezavisnost DRI i poštovanje preporuka

Pitanja novinara dnevnog lista “Dan”:

  • Postoji li prostor da se, zbog njenog značaja, povećaju izdvajanja iz budžeta za DRI?
  • Zasto se odugovlači sa usvajanjem izmjena i dopuna zakona o DRI u parlamentu?
  • Kako bi po vašem mišljenju trebalo obezbijediti da subjekti revizije u najvećoj mogućoj mjeri sprovedu preporuke iz nalaza DRI?

Odgovor saradnika Instituta, Marka Sošića:

Pitanje nesmetanog razvoja i jačanja DRI neposredno je uslovljeno obezbjeđivanjem finansijske nezavisnosti, odnosno, promijenom zakonskog okvira koji definiše način formulisanja i donošenja budžeta DRI, kao i dodatnih pitanja koja se tiču nezavisnosti u upravljanju sredstvima (jednolinijski budžet) i pitanja vezana za nezavisnost u pogledu kadrovskih pitanja.

Trenutno zakonsko rješenje omogućava Ministarstvu finansija da po svom nahođenju mijenja prijedlog budžeta koji predlaže Senat DRI i odobrava Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet, time direktno ugrožavajući dalji razvoj DRI.

Primjera radi – Budžet koji je Ministarstvo finansija odobrilo DRI za 2012. godinu je za više od 20% niži od prijedloga budžeta koji je DRI pripremila, a Odbor za ekonomiju finansije i budžet podržao.

Iz rasprave o budžetu za ovu godinu je jasno da u Ministarstvu finansija ne postoji dovoljan stepen uvažavanja značaja DRI, koji bi se na djelu pokazao kroz odobravanje budžeta u visini koju je DRI naznačila. Pored neuvažavanja pozicije DRI, čini nam se da se u ovakvim postupcima Ministarstva odražava i neodstatak političke volje da DRI jača i bude potpuno nezavisna u svom radu.

Podsjećamo da je, pored ostalih brojnih nadležnosti, DRI izmjenama Zakona o finansiranju političkih partija dobila ovlašćenja kojima je revizija finansijskih iskaza političkih partija uvrštena u red obaveznih revizija koje DRI mora sprovesti tokom godine. Ovo širenje nadležnosti nije bilo praćeno i povećanjem budžeta, tako da DRI za ista ili čak manja opredijeljena sredstva mora uraditi više.

Usvajanje predloženih izmjena i dopuna Zakona o DRI je ključni preduslov da dođe do značajnijeg povećanja budžeta DRI u budućem periodu.

Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o DRI je u skupštinskoj proceduri još od septembra 2011. godine. Ključne novine koje prijedlog izmjena i dopuna donosi odnose se na razvijanje nezavisnosti DRI u odnosu na izvršnu vlast, u organizacionom, funkcionalnom i finansijskom pogledu. Njegovo usvajanje je dovedeno u pitanje nakon mišljenja Odbora za ustavna pitanja i zakonodavstvo, koji doveo u pitanje ustavnost normi koje se odnose na finansijsku nezavisnost.

Potrebno je uložiti napor da se pronađe prihvatljivo rješenje, koje bi bilo u skladu sa Ustavom, a istovremeno pružalo najveći mogući stepen nezavisnosti DRI od izvršne vlasti u finansijskom pogledu.

Institut alternativa je Odboru za ekonomiju, finansije i budžet i Odboru za ustavna pitanja i zakonodavstvo uputio prijedlog inicijative za održavanjem konsultativnog saslušanja na temu “Ustavni i zakonski okvir finansijske nezavisnosti DRI”, kako bi se kroz konsultacije sa predstavnicima stručne javnosti i povezanih institutucija dođe do saglasnosti oko ključnih rješenja i stvore uslovi za konačno usvajanje pomenutog zakona.

Činjenica je da se radi o prijedlogu zakona čiji su predlagači sami poslanici, članovi Odbora za ekonomiju, finansije i budžet, te je stoga potrebno iscrpiti sve mehanizme na raspolaganju u Poslovniku Skupštine da se dođe do rješenje nastalog problema.

Što se tiče toga kako obezbjediti da subjekti revizije u najvecoj mogucoj mjeri sprovedu preporuke iz nalaza DRI, ključno je da odgovornost preuzmu subjekti revizije, Ministarstvo finansija koje treba da se stara za horizontalnu primjenu preporuka DRI u javnom sektoru, a sve pod budnim okom i kontrolom Skupštine.

Odbor za ekonomiju, finansije i budžet je u saradnji sa DRI trebao da održi tematsku sjednicu/kontrolno saslušanje na kojoj bi se uz prisustvo predstavnika subjekata revizije upoznao sa stepenom sprovođenja preporuka DRI usvojenih u formi skupštinskih zaključaka. Ovo saslušanje međutim se odlaže od prve polovine prošle godine.

Subjekti revizije treba da budu Zakonom obavezani da sami izvještavaju o učinjenom na planu sprovođenja preporuka DRI, ali i to je dio izmjena i dopuna Zakona o DRI koje sakupljaju prašinu u skupštinskoj proceduri.

KRATAK KOMENTAR NA STRATEŠKI PLAN RAZVOJA

Institut alternativa je krajem 2010. godine predstavio istraživački izvještaj “Državna revizija u Crnoj Gori – Prijedlozi za jačanje uticaja”. Izražavamo zadovoljstvo činjenicom da je značajan broj naših prijedloga našao mjesto u Strateškom planu razvoja DRI za period 2012-2017. godine. Pozdravljamo temeljan pristup koji je DRI zauzela prema pripremi ovog dokumenta. Samoprocjena i spoljna procjena su značajni napori koji su bili presudan činilac da danas imamo kvalitetan tekst – “živ” dokument, odnosno, sistematizaciju mjera kojima će se odgovoriti na uočene probleme i nedostatke – uočene od strane DRI i spoljnih činilaca.

Čini nam se da su u proces strateškog planiranja DRI, morali biti uključeni drugi činioci, kao što su predstavnici Skupštine, Vlade, drugih institucija/organa i civilnog društva. Tim prije jer sam Strateški plan razvoja obuhvata niz mjera čije je ostvarenje uslovljeno odnosom upravo pomenutih činilaca – kao što su izmjene Ustava, Zakona o DRI, Zakona o državnim službenicima i namještenicima, posebno definisani vidovi saradnje sa Skupštinom (usvajanje protokola sa Odborom), institucijama nadležnim za gonjenje u slučaju nepravilosti utvrđenih u revizorskim izvještajima, uspostavljanje instrumenata saradnje sa NVO i univerzitetskim jedinicama, itd. Smatramo da bi postupak širih konsultacija urodio konkretnijim mjerama u samoj Strategiji, održivijim (realističnim) rješenjima, a moguće i novom energijom i inovativnom pristupu određenim razvojnim ciljevima.